nedjelja, 17. ožujka 2013.

ZORANE MILANOVIĆU, MI HRVATSKI NAROD ZAHTIJEVAMO TVOJU NEOPOZIVU OSTAVKU I TO ODMAH!


ODBOR ZA BRANITELJE
Gradski odbor HDZ Grada Zagreba


Broj: DO/003/03/2013
Zagreb, 17.03.2013. godine
 

 Povjerenstvo za hrvatske branitelje HDZ Grada Zagreba oštro osuđuje neprimjerenu i skandaloznu izjavu premijera Zorana Milanovića izrečenu na jučerašnjoj sjednici Glavnog odbora SDP-a da se u Hrvatskoj vodio građanski rat. To je teška uvreda ne samo za hrvatske branitelje, nego za sve domoljube, Hrvate i građane Republike Hrvatske koji vole i cijene svoju državu. Zar premijeru Milanoviću ništa ne znači preko 15 000 poginulih i nekoliko desetaka tisuća ranjenih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja čijom je krvlju natopljena naša domovina. Zar premijeru Milanoviću ništa ne znače majke, udovice i djeca poginulih branitelja da na taj način omalovažava njihovu žrtvu. Zar je moguće da on, koji se ponosi svojim znanjem i naobrazbom, ne zna ili neće da zna da je u Hrvatskoj na djelu bio teški i krvavi osvajački i agresorski rat s ciljem uništenja svega što je hrvatsko.I na kraju zar njemu ništa ne znače oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču i tužba Republike Hrvatske za genocid protiv Srbije iz srpnja 1999. Mi, hrvatski branitelji, zbog ove skandalozne izjave premijera Milanovića tražimo i zahtijevamo njegovu neopozivu ostavku na mjesto premijera. Smatramo da čovjek koji tako malo drži do herojske borbe i žrtve hrvatskih branitelja nije zaslužio da bude na čelu hrvatske vlade.
           
 
Odbor za branitelje
Gradskog odbora HDZ Grada Zagreba
umirovljeni brigadir Zoran Piličić, prof.
 


KAKO SAM U MNOGIM TEKSTOVIMA NAPISAO (UOSTALOM MNOGO PUTA U TRILOGIJI O RASIZMU) DANASNJA VLAST VJERNO SLUZI I BEOGRADU I SVJETSKIM MOCNICIMA. UTRKA TKO JE NAJZASLUZNIJI ZA OBRANU VELIKOSRPSKE POLITIKE U HRVATSKOJ SE NASTAVLJA. MORAMO IM ODATI PRIZNANJE JER MORAJU SLUZITI INTERESIMA ONIH KOJE JE NAJBOLJE OPISAO NJIHOV VOZD SLOBODAN MILOSEVIC:
Molim vas, 6 hiljada Hrvata je branilo Vukovar pola godine; napadala je cela Prva armija, vazduhoplovstvo, čudo, sva sila koju je imala JNA, a oni nisu odbranili Knin, kojem se može prići samo iz tri pravca; nisu ga mogli braniti ni 12 sati!? Oni ga nisu branili, jer po svim izveštajima koje smo dobili od policajaca, građana i ostalih, čim je prestala artiljerijska priprema u sedam uveče, oni su naredili - bežaniju! Prema tome, tu nije bilo nikakvog otpora niti je bilo borbenog dodira sa hrvatskim snagama. (...) - Tamo je palo naređenje da svi izađu iz Krajine istog dana, čak bez stvorenog kontakta sa hrvatskom vojskom na najvećem delu fronta. (...) Pitanje je ko je, zaista, doneo odluku da krajiško rukovodstvo napusti Krajinu? Takva odluka, kada su imali sve uslove da se brane, izazvala je egzodus. Sada to treba da bude razlog da Jugoslavija jurne tamo da brani te teritorije, sa kojih su oni utekli kao zečevi?!
ZATO TREBA RAZUMJETI MINISTRA JOVANOVICA KOJI MORA SVOJIM NASTUPIMA POKAZATI DA ON NIJE ZEC. I HRVATSKA VLAST TREBA HAPSITI ONE KOJI SVOJIM POSTUPCIMA PODSJETE SRBE NA NAJVECI ZLOCIN IKADA NAPRAVLJEN U POVIJESTI:
NAPRAVITI OD LJUDI ZECEVE JE DOISTA STRASNO, ZAR NE?
 
ZATO JE I MAMIC NEPRIMJERENO REAGIRAO PREMA PRIPADNIKU TE POPULACIJE, A I MILANOVIC JE DOBRO POSTUPIO, JER NISTA NE MOZE POMOCI TAKVIMA OD DVRDNJE DA SE RADILO O GRADJANSKOM RATU, ZAR NE?
 
Vas,
Josip
 
Evo nekoli tekstova koji salje Canadian Croatian Congress:
 
 
4. Branitelji napali premijera - Milanović objasnio što je mislio - video
 
Premijer Zoran Milanović objasnio je svoj jučerašnji govor s Glavnog odbora SDP-a u kojem je, komentirajući izjavu Ruže Tomašić o tome kako je Hrvatska za Hrvate, rekao da se Hrvatska i Finska ne mogu uspoređivati, spomenuvši pritom i građanski rat, ali i agresiju na Hrvatsku. Premijer je 10 minuta objašnjavao što je jučer mislio i održao lekciju novinarima. Naglasio je da se novinarski prilozi rade tako da se pusti cjelovita izjava i da dodatna objašnjenja neće biti potrebna. Tvrdi da je jučer uspoređivao društva i da je tumačenje njegove izjave u drukčijem kontekstu, kontekstu shvaćanja da je u Hrvatskoj bio građanski rat - gruba manipulacija. Uspoređujem društvo koje nije imalo nikakvu vrstu rata i traume posljednjih 150 godina i u kojem je reći da je Finska za Fince nešto sasvim drugo nego u Hrvatskoj reći da je Hrvatska za Hrvate. Nastavljam, mi smo imali razoran rat i agresiju. S kim da se usporedimo - s Mongolijom? Apeliram da se moje izjave, ali i izjave kolega iz opozicije ne režu, rekao je, među ostalim, Milanović. Građani koji su sudjelovali u agresiji i pobunili se protiv Hrvatske vraćeni su u hrvatski ustavni poredak i to je najveća afirmacija Hrvatske, to su hrvatski građani koji su abolirani, poštuju hrvatske zakone i danas su naši kolege u Saboru, rekao je. Na jučerašnju Milanovićevu izjavu stigla je i burna reakcija Povjerenstva za branitelje HDZ-a Grada Zagreba. Oštro osuđuju, ističu, jučerašnju 'skandaloznu i neprimjerenu' izjavu premijera Milanovića. U HDZ-u kažu da je takva izjava teška uvreda ne samo za branitelje nego i za sve građane Hrvatske koji vole i cijene svoju državu. Mi, hrvatski branitelji, tražimo neopozivu ostavku premijera Milanovića jer smatramo da čovjek koji da takvu izjavu nije zaslužio da bude premijer, poručio je s konferencije za novinare umirovljeni brigadir Zoran Piličić, predsjednik Povjerenstva za branitelje.
 
Osude iz HDZ-a
 
Sigle su i oštre osude iz županijskog osječko-baranjskog i osječkoga Gradskog odbora HDZ-a. Jučerašnja izjava premijera Milanovića je skandalozna, rekao je na konferenciji za novinare županijskog i gradskog HDZ-a u Osijeku general u miru Mladen Mikolčević. 'Evidentno je da Milanović radije barata takvim izjavama nego da prizna da je stanje u Hrvatskoj vezano za gospodarstvo i socijalnu neimaštinu katastrofalno', dodao je. Jučerašnju izjavu osudili su i predsjednici osječko-baranjskog i osječkog HDZ-a Davorin Bubalović i Damir Kramarić. S konferencije za novinare u Slavonskome Brodu čelnik HDZ-ova povjerenstva za branitelje Damir Princip Milanovića je pozvao da podnese neopozivu ostavku. 'Mi, hrvatski branitelji, smatramo da bi naš premijer ipak trebao voditi računa o tome što govori u ime hrvatskih građana, jer nije izabran zato da ispravlja povijesne činjenice nego da ih uvažava, vodeći računa o duševnim bolima onih koji su bili žrtve srbočetničke JNA i koji još nisu dobili svoju satisfakciju', rekao je Princip. Treba uvažavati i to da se više od 1500 branitelja vode kao nestali te da zločinci još nekažnjeni šeću Hrvatskom, a DORH u vezi s tim pitanjem jako malo čini, rekao je.
 
Premijerove izjave osudila i HVIDR-a
 
Kvalifikacijom Domovinskog rata kao građanskog premijer Milanović prekršio je Ustav, hrvatske zakone i Deklaraciju o Domovinskom ratu te svjesno uvrijedio sve hrvatske branitelje, stradalnike Domovinskog rata i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja, kao i sve hrvatske građane, stoji u priopćenju HVIDR-e. Od premijera traže ispriku i neopozivu ostavku, a od mjerodavnih institucija pokretanje postupaka.
 
 
-----------------
 
From: Andrija Hebrang
Date: March 17, 2013 6:02:10 AM PDT
To: Canadian Croatian Congress
 
Poštovani,

šaljem Vam dva dopisa, jedan u koje osobno ime a jedan u ime Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. Oba dopisa su privitku.

Zahvaljujem na Objavi, prof.dr.sc. Andrija Hebrang
 
                Mamić izjava 2013.
 
                Prof.dr.sc. Andrija Hebrang
                Zagreb, 17. ožujka 2013.
 
                Uhićenje g. Zdravka Mamića zbog izjave date u radio emisiji povratak je uvođenja verbalnog delikta po uzoru na komunističke režime, kojima je onemogućavanje iznošenja javnog mišljenja bio temelj vladanja. Gospodin Mamićizrekao je svoje mišljenje izazvan cijelim nizom postupaka ministra Jovanovića, koji u javnim nastupima vrijeđa sve institucije, od Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, hrvatskih športaša pa sve do ukupnog znanstvenog osoblja u znanstvenim ustanovama. Ukoliko postoje u izjavi g. Mamića elementi klevete, ministar Jovanović može pokrenuti redoviti postupak pred sudom. Kada bi se uhićivali javni djelatnici zbog izgovorene riječi, g. Jovanović bi bio među prvima u zatvoru. On je u više navrata stranku HDZ nazvao zločinačkom i tako zbog trojice njezinih optuženih članova uvrijedio preko dvijesto tisućčasnih i poštenih članova. U zatvoru bi završio i g. Ratimir Čačić, kada je dao neusporedivo težu i opasniju izjavu od g. Mamića. U jednom našem sučeljavanju na HTV-u izjavio je da je HDZ fašistoidna stranka, i nitko ga nije uhitio! Dakle, u ovoj našoj napaćenoj i izokrenutoj Hrvatskoj postoje različita mjerila za uhićenje povodom verbalnog delikta. Vrijeđanje nacionalne manjine je razlog za uhićenje, a teška uvreda stranke koja je bila na čelu hrvatskog naroda u stvaranju i obrani države je dozvoljena. Nije li ta pojavnost veće zlo od izjava o kojima je riječ? Zar je smrt preko 7.000 hrvatskih civila i preko 6.000 hrvatskih vojnika pobijenih u srpko-crnogorskoj agresiji bila uzaludna, jer se ne poštuje njihova žrtva koju su dali za uspostavu demokratske Hrvarske, već se preko žrtve prelazi i uspostavlja se gušenje slobode govora, kakvu smo imali u nekadašnjoj Jugoslaviji? Ukoliko smo već uveli, ne znam čijom odlukom, delikt mišljenja i govora, zašto nije ista mjera primijenjena na g. Zorana Milanovića kada je izjavio da je u Hrvatskoj bio građanski rat i tako uvrijedio sve koji su u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku izgubili sve što su ili koga su imali? Ne potiče li to Milanović na novu agresiju protiv hrvatske države? Na žalost, u ovim ostatcima hrvatske državnosti zaštićeni su svi osim same hrvatske države.
 
                Prof.dr.sc. Andrija Hebrang
                                                                               
-----------------
 
                Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991.
 
                Medijima - svima
                Zagreb, 17.ožujak 2013.
 
Priopćenje povodom izjave premijera Zorana Milanovića da je u Hrvatskoj bio građanski rat
 
                Premijer Zoran Milanović teško je uvrijedio sve dragovoljce Domovinskog rata i sve hrvatske branitelje, civilne žrtve i sve hrvatske građane, kada je na sjednici Glavnog odbora SDP-a izjavio da je u Hrvartskoj bio građanski rat. Kao udruga koja objedinjuje liječnike dragovoljce, koji su najpozvaniji svjedoci o zbivanjima devedesetih, oštro prosvjedujemo zbog te izjave. Znamo da je rat prohujao kraj gospodina Milanovića koji se nije uključio u obranu Republike Hrvatske, a razumijemo i njegovu stranku SDP koja takvu izjavu ne osuđuje.
 
                Međutim, kao premijer dužan je poštivati povijesnu istinu o srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku. Postavljamo mu pitanje, kakav je to građanski rat u kojemu jedna strana ima topove, vojne avione i brodove, a druga lovačke puške? Premijer bi se trebao držati Rezolucije o obrambenom Domovinskom ratu Hrvatskog sabora i poštivati odluku Međunarodnog suda u Hagu, koji je jasno označio tko je bio tko u toj agresiji.
 
                Zbog teške uvrede dragovoljcima i sveukupnim hrvatskim braniteljima i zbog nepoštivanja saborske deklaracije, tražimo da se u Hrvatskom saboru povede postupak opoziva gopodina Zorana Milanovića s položaja predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Njegova izjava jedna je u nizu teških kršenja dokumenata Hrvatskog sabora, pozitivnih zakona o Domovinskom ratu i civilnim žrtvama te je izraz falsificiranja povijesti u korist agresora. Zato tražimo da postupak opoziva započne odmah, jer bi odgoda omogućila daljnje laži i klevete o sudionicima rata s nesagledivim posljedicama po interese Republike Hrvatske.
 
Počasni predjednik UHLD 90.-91.           Predsjednica UHLD 90.-91.
Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.                       Mr.sc.Vesna Bosanac, dr.med.
 
-----------------
 
From: Željko Tomaševic
Date: March 17, 2013 9:3
Subject: Priopćenje Odbora za branitelje HDZ.
From: Odbora za branitelje HDZ
Poštovani!
U privitku se nalazi priopćenje Odbora za branitelje HDZ.
Sa poštovanjem!
 

 
'Premijeru, u kojem građanskom logoru je bio hrvatski branitelj?'
 
Žustro po Milanoviću - U Virovitici je danas održana izvanredna konferencija za novinare na kojoj su članovi Odbora za branitelje virovitičkog Županijskog odbora HDZ-a oštro komentirali izjave premijera Milanovića. U Virovitici je danas održana izvanredna konferencija za novinare na kojoj su članovi Odbora za branitelje virovitičkog Županijskog odbora HDZ-a oštro komentirali izjave premijera Milanovića. U ime povjerenstva za branitelje Županijskog odbora uz člana Nacionalnog odbora virovitičko-podravske županije osudili su premijerovu izjavu o Hrvatskom građanskom ratu. Poručuju da li Hrvatska nije bila u građanskom ratu, već da je ipak izvršena agresija kako na državu Hrvatsku tako i na građane koji žive u njoj. U ime brojnih nezaštićenih građana, branitelji i dragovoljci domovinskog rata su bili primorani krenuti u obranu i zahvaljujući njima danas imamo Hrvatsku koju priznaje cijeli svijet. Odbor branitelja virovitičko-podravske županije oštro osuđuje premijerove izjave iz razloga što mu žele poručiti da svi oni koji vole RH čak i pod cijenu života, moraju biti spremni stati iza svojih riječi i izjava. Savjetuju premijeru da ipak prije nekih izjava porazgovara s ministrom Matićem i Kotromanovićem, koji će ga ipak uputiti u činjenično stanje domovinskog rata. Umirovljeni časnik te predsjednika časničkog zbora, bojnik u mirovini, Davor Špoljarić, je u svom obraćanju medijima istaknuo da jučerašnja izjava je nadopunjena te da je iz Srbije u ljeto 1991. izvršena otvorena agresija na Hrvatsku te da je tada Srbija i okupirala trećinu hrvatskog teritorija, da je centar moći bio u Srbiji i to su činjenice koje su nepobitne. Bojnik Špoljarić potvrđuje da je i sam sudjelovao u oslobađanju RH i tada nije nitko od branitelja nije stupio na teritorij Srbije, no da se isto ipak ne može reći za agresora. Branitelje je pogodila izjava premijera jer ih vrijeđa te ne priznaje njihovu žrtvu koju su podnijeli onda kada su je morali podnijeti kako bi danas imali Hrvatsku kakvu i danas imamo. Braniteljske udruge za cilj imaju opravdati dignitet i istinu o domovinskom ratu, stoga je reakcija branitelja neupitna. Poruka branitelja je obraniti čast svojih kolega koji više nisu s nama te obraniti ono što danas imamo i što je važno sačuvati. Prioritet svih udruga je taj da se sazna istina,a ta istina je puno značila za cijelu Hrvatsku. Izjava premijera Milanovića je temelj stava i mišljenja. Vraćamo se u vremena koja su bila aktualna prije 90-tih godina, i izražavaju zabrinutost da najgore ipak tek dolazi.
 
Piše: Maja Šantoši
 
-----------------
 
HSP dr. Ante Starčević: 'Tražimo neopozivu ostavku 'slučajnog' premijera Milanovića!
 
HSP AS najoštrije osuđuje i izjavu premijera Zorana Milanovića u kojoj jasno i nedvosmisleno definira obrambeni i Domovinski rat kao građanski. HSP dr. Ante Starčević reagirao je danas na izjavu premijera Milanovića koji je komentirajući izjavu predsjednice te stranke Ruže Tomašić, kazao uspoređujući Hrvatsku i Finsku, da Finska nikada nije imala građanski rat. "Ovim putem HSP AS traži hitnu i neopozivu ostavku "slučajnog" premijera Zorana Milanovića zbog neprimjerenih istupa u javnosti i uvođenja "verbalnog delikta". HSP AS najoštrije osuđuje neargumentirane izjave premijera Zorana Milanovića upućene predsjednici HSP AS i saborskoj zastupnici Ruži Tomašić u kojima se, bez prethodno preslušanog njenog govora, na neprimjeren način obrušio na gospođu Ružu Tomašić. Nepotrebnim uhićenjem Zdravka Mamića i verbalnim obrušavanjem na Ružu Tomašić u Hrvatsku se na mala vrata vratio „verbalni delikt“. Podsjećamo širu hrvatsku javnost kako se, upravo u vrijeme komunističkog jednoumlja (1945. - 1990.) jednopartijski sistem pomoću "verbalnog delikta", brzo i efikasno obračunavao sa svojim neistomišljenicima. Na tragu njegovih aktualnih i prethodnih izjava uvjereni smo kako je Zoran Milanović "slučajni" premijer jedne podobne i nesposobne Vlade. HSP AS najoštrije osuđuje i izjavu premijera Zorana Milanovića u kojoj jasno i nedvosmisleno definira obrambeni i Domovinski rat kao građanski. Ovim izjavama premijer RH evidentno krši Ustav RH koji u svojim Izvorišnim osnovama govori kako hrvatski narod ima, između ostalog, povijesno pravo na punu državnu suverenost što se očitovalo pobjedom u Domovinskom ratu (1991. - 1995.), Deklaraciju o Domovinskom ratu, koja je izglasana na najvišem zakonodavnom tijelu u RH, a to je Saboru RH. Karakter obrambenog, Domovinskog rata potvrđen je i oslobađajućom presudom hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Anti Gotovini 16.11.2012. godine. Pozivamo gore navedene nadležne institucije da poduzmu hitne zakonom predviđene mjere protiv premijera RH Zorana Milanovića. Zbog svega navedenog HSP AS traži hitnu i neopozivu ostavku premijera RH Zorana Milanovića jer je očito da premijer i aktualna Vlada RH nisu sposobni obavljati onu zadaću koju im je hrvatski narod povjerio.
 
Zamjenik predsjednice HSP AS
Ivan Tepeš, prof."
 
Piše: Luka Capar


















































utorak, 12. ožujka 2013.

Vesna Pusic on European elections in Croatia


Slovenia and Croatia Will Import Their Problem into the EU

Another bilateral problem between Slovenia and Croatia - for the old transferred deposits of Ljubljanska banka - got an unexpected denouement. Instead of a solution, the two countries have agreed to get back to the issue later, when Croatia too will be a member of the EU as of July 1st 2013. This practically means that the issue will be imported to the Union - something which EU Enlargement Commissioner Stefan Fule has been trying to avoid all along. Quite recently, in the end of January, in a special speech dedicated to the European integration of theWestern Balkans, he underscored that bilateral issues have to be solved before membership so as not to be imported into the Union. Thanks to the political crisis in Slovenia, however, the issue with the old savings will be imported. Ljubljanska banka was the third largest bank in Croatia and among the first ten largest banks in former Yugoslavia. Therefore, it was a giant bank. Moreover, it was more a savings bank rather than just a bank. After the succession of Slovenia and then of Croatia from Yugoslavia in the beginning of the 1990s, each country has decided on its own how to handle the assets of the branches and affiliates of the bank. Croatia decided to pay its citizens their savings transferred from the Zagreb branch of Ljubljanska banka into national banks. Those are Zagrebacka banka and Privredna Banka Zagreb. According to the European Court on Human Rights, the savings of around two thirds of the clients of the Zagreb branch of Ljubljanska banka were transferred. The currency deposits that remained there were estimated to be worth 300 million German marks (DM) for which some of the savers sought their rights in Croatian courts. According to the court's data, 63 depositors have received their savings via a forced sale of assets of that branch. Others undertook court proceedings in Slovenian courts. For its part, Slovenia took over the guarantees of the former Socialist Federal Republic of Yugoslavia over the old savings in the branches of all banks, no matter of the citizenship of the depositors. In the past 20 years, governments in a row in Slovenia and Croatia failed to find a solution to the problem which began emerging as a very significant issue with the setting of a date for Croatia'saccession to the EU - 1st of July 2013. In the summer of 2012, the governments of Janez Jansa in Ljubljana and of Zoran Milanovic in Zagreb agreed to appoint two financial experts (one for each country), tasked to find a legal solution via negotiations and to present it to their governments for approval. Slovenian expert France Arhar was appointed with a mandate until the end of 2012 suggesting that the then expectations of Jansa's government were a solution to be found by then. Mr Arhar was a governor of the central bank of Slovenia. Croatia's expert Zdravko Rogic was a deputy governor of the Croatian people's bank. At one of their meetings in the autumn, the two came up with an agreement about the past, although in that consent the differences in approach were still evident. Mr Rogic explained then that the problem with Ljubljanska banka stemmed from the Markovic reform in former Yugoslavia when a decision was taken to move from a socialist management to something which Mr Rogic described as smelling of market economy or capitalism. With that decision banks were transformed into joint-stock companies. Although it was part of the state-run Ljubljanska banka, its branch in Zagreb was a Croatian bank. With the decision for transformation it lost its legal identity, thus turning it into a branch. It had huge deposits as it performed more as a savings bank rather than a bank and did not meet the capital requirements vis-a-vis the volume of savings. A possible solution would have been the bank to be recapitalised. According to estimates of the two experts, by that moment in the end of 1989, 115 million Deutsche marks would have been needed for recapitalisation while the bank's capital was 30 million. Zdravko Rogic believes that if then the decision was taken the bank to be recapitalised everything would have ended in two years, two years and a half at the latest, and the problem with payment of savings and therefore Slovenia's debt would have been avoided. His colleague Arhar clarified that Ljubljanska banka still is with big state participation which adds its debt to the overall debt of the Slovene state. He said in October that after all no one forced Croatia to transfer (meaning to pay on its behalf) the savings of the depositors. As Mr Arhar said then, Croatia had "humanitarian reasons" to do that. Currently, Slovenia is in a severe economic and political crisis. The banking system which still is to a large extent in state hands is seriously shaken and for a year there have been rumours about a bailout. As a member of the eurozone, Slovenia could request aid from its partners, but in order to get some it will have to accept the conditions of the troika (representatives of the Commission, IMF and the ECB). Not only in terms of the past, but the two sides differ in terms of approach to solving the issue too. Slovenia insists the problem to be resolved on the basis of the treaty on succession from former Yugoslavia which means to sit at the negotiations table with all the other former Yugoslav republics, while Croatia wanted the mediation of the Bank for International Settlements. By the end of 2012, a solution to the problem, even at expert level, was not found. With the entering into 2013, though, the pressure on both countries increased greatly because it threatened to postpone Croatia's EU accession on time. The dispute moved on political level with regular meetings between the first deputy prime minister and minister of foreign and European affairs, Vesna Pusic, and her Slovene counterpart Karl Erjavec. In the end of January and the beginning of February, however, the political crisis in Slovenia expanded and was threatening to topple the government. Erjavec himself, as a leader of one of the coalition parties, had put a deadline, February 22nd, to withdraw his support for the government. The events unfolded very fast and at the moment there is an outgoing cabinet under Janez Jansa and a lack of clarity whether there will be early elections or the second largest force in the country will succeed in forming a government, led by Alenka Bratusek. The developments did not leave too many options neither for Zagreb nor for Slovenia for an exit from the situation. In the past weeks there was a talk that the solution was very close. Before the final 
breakup of Janez Jansa's government, the foreign ministers of Slovenia and Croatia announced that they had reached an agreement of four points, but they refused to show it to the public until their premiers had approved it. Last week, the two sides announced the agreement during parallel sessions of their governments. It is a memorandum of understanding, according to which the two sides agree the solution to the problem with the old savings in Ljubljanska banka to be sought on the basis of the succession agreement. Croatia made a concession on this issue as its resistance before was due to fears that this would take a lot of time and would prevent Croatia from joining the EU on the 1st of July. Now this issue is not on the table as Croatia promises that it will freeze (the word in the memorandum is 'stay') the court proceedings in Croatian courts and in exchange Slovenia will start immediately the ratification procedure. Separately, the two countries agreed the future negotiations to continue under the auspices of the Bank for International Settlements (BIS). Today [March 11], the prime ministers of Slovenia and Croatia - Janez Jansa and Zoran Milanovic - met in the Slovene town of Mokrice and officially signed the memorandum. No fanfares and not too much joy in the eyes. In spite of the expectations that the ceremony will be attended by European Council President Herman Van Rompuy, this did not happen. Mr Rompuy only sent a statement in which he says that by choosing the path of dialogue, tenacity and compromise the two countries have succeeded to turn a new page as EU members. Their constructive approach, the statement reads, is a sign of maturity. Of maturity spoke Slovene PM Janez Jansa too, who assured that everything possible will be done for the smooth ratification of the Croatian treaty which can happen even by the end of the month or the beginning of April. The deadline for presenting the ratification instruments is June 3rd, as said in aninterview with this website Paul Vandoren, the head of the EU delegation in Zagreb. If by then the instruments are not deposited in Rome, Croatia will not be able to become the 28th EU member on July 1st. At their brief news conference in Mokrice Prime Minister Milanovic looked impatient and did not have too much of a desire to respond to questions. He constantly invited his Slovene counterpart to answer saying afterwards that he had nothing to add. He was much more garrulous at the cabinet session on March 7th when he said that the issue of Ljubljanska banka continued far too long than it should have. The premier underscored a number of times that it was a matter of trust and concluded that throughout the whole time he could not see in what way the court proceedings caused a tempest in Slovenia since Croatia never benefited by them. Those are proceedings that 
take a lot of time, he said, but underscored "now we are where we are". This gives us an opportunity to solve on the basis of good will a problem which has been on the agenda for over 20 years. Now we are going together in the EU, Milanovic concluded. EU Enlargement Commissioner Stefan Fule also welcomed the agreement last week saying that it was an important signal for the region as the two countries have again demonstrated that bilateral issues could and should be solved via negotiations if there is good will. Alas, the solution to the problem is yet to come and Zoran Milanovic preferred the word trust rather than will. From the reactions in Zagreb it becomes clear that there still is fear that it is possible the Slovene side not to fulfil (rather unconsciously) its part of the deal. The biggest concern is whether after being ratified, the treaty of Croatia will not be subjected to approval in a referendum as well, for the initiation of which are needed only 2500 signatures. And in a month another 40 thousand signatures have to be collected for the vote to take place. It seems that in the remaining few weeks by July 1st the tension in Croatia will be very high, especially given the fact that the country has to hold elections for the European Parliament on April 14th, local elections on May 19th, to finish the outstanding tasks demanded by the Commission and in the meantime to handle the severe economic troubles. If everything is fine and Croatia does manage to join in time, this will be another "import" of a bilateral problem after the accession of the Greek part of the island of Cyprus in 2004 with an unresolved dispute which not only hampers but blocks the accession negotiations with Turkey. Of course, the Slovene-Croatian issue is not of the scale of the problem with Turkey, but it is telling about what the EU can expect from the unfolding of the eurointegration process in former Yugoslavia. Negotiations are already underway with Montenegro and it is expected talks to start with Serbia as well, if the EU leaders agree to that in June. Then the Kosovo case will surface in full on the horizon.