GOSPODO I DRUGOVI, HRVATSKI POLITIČARI, ODGOVARAT ĆE TE U EVROPSKOJ UNIJI ZA PLJAČKU HRVATSKE DRŽAVE I HRVATSKOG NARODA, OSOBNO SAM SE POTRUDIO DA DOBIJETE NADZOR NAD VAŠOM IMOVINOM I PRIMANJIMA
Roucek: Hrvatska ne treba postprijamnih Mehanizam za praćenje
Objavljeno na 7 veljača 2013 15:08, Adelina Marini, Zagreb-Strasbourg, Twitter: @ AdelinaMarini
Zastupnici Poziv za Post-Accession Monitoring Hrvatskoj, Srbija i Hrvatska - Misija Mogući Policija u Zagrebu na oprezu zbog niza eksplozija. Hrvatske Izvjestitelj u Europskom parlamentu Libor Rouček (socijalisti i demokrati, Češka) uvjeren je da zemlja ne treba nakon pristupanja mehanizam nadzora, slično kako izreći Bugarske i Rumunjske u 2007. Razlog je, prema njemu, je da je Hrvatska u potpunosti spremna za članstvo u EU, ako, naravno, to ne svoju zadaću. U intervjuu s euinside , g. Rouček složio s predloženim izmjenama i dopunama njegov nacrt rezolucije o napretku Hrvatske za članstvo u EU kolegom Monica Macovei (EPP, Rumunjska). Ona predlaže za Hrvatsku biti uveden nakon pristupanja nadzorni mehanizam, jer ona vjeruje da korupcija ostaje ozbiljan problem u zemlji. Prema gđa Macovei, mehanizam bi trebao pratiti hrvatske napore u borbi protiv sukoba interesa, korupcije i organiziranog kriminala, kao i provedbu reformi plana u pravosuđu. Drugim riječima, upravo isti mehanizam koji je bio preduvjet za Bugarske i Rumunjske pristupanja u EU 1. siječnja 2007, umjesto kada su spremni s reformama. No, Libor Rouček je mišljenja da sa svakim vala proširenja, kandidati su bolje pripremljeni zbog iskustva i zbog toga su više specifični problemi riješiti. Hrvatska je puno bolje pripremljena za članstvo u EU nego neke zemlje iz velikog praska proširenja u 2004 ili u odnosu na Grčku prije 30 godina. Izvjestitelj je naglasio, međutim, da to ne znači da su napori hrvatskih vlasti trebao završiti s EU. Naprotiv, hrvatski građani trebaju vladavinu prava, što im je potrebno državne institucije da rade, zemlja biti u stanju apsorbirati sredstva EU. Reforme treba nastaviti i nakon pristupanja 1. srpnja, podsjetio je. Teoretski, moguće je Hrvatska ne uspije spajanje na vrijeme zbog problema s ratifikacijom. Do sada, samo u tri zemlje članice postupak ratifikacije još nije počelo. Oni su Danska, Njemačka i Slovenija. Potonji je najveća prepreka za proces ratifikacije jer je stavio preduvjete za pokretanje postupka - Rješavanje problema s propalog jugoslavenskog Ljubljanske banke . Trenutno, top diplomati dviju zemalja - Vesna Pusić i Karl Erjavec - drži niz sastanaka zajedno s posebnim financijskim stručnjacima, imenuju vlade u Zagrebu i Ljubljani, pronaći stručne rješenje. Posljednji sastanak je završio na 6. veljače nakon maratonskih pregovora u Sloveniji, nakon čega su dvojica ministara objavila da su pronašli rješenje, ali ih je odbio da ga imenuju pred premijerima dviju zemalja - Zoran Milanović i Janez Janša - ga odobrio. Postizanje obostrano prihvatljivo rješenje je u utrci s vremenom jer Slovenija je potres u teškom političkom krizom i raspad vladajuće koalicije je odgođen doslovno zbog ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora. Stranka umirovljenika ministra vanjskih poslova Erjavec će napustiti koaliciju na 22. veljače, što znači da do tada rješenje se mora naći i ratifikacija mora su počeli. Libor Rouček kaže da je on stalno podsjećati svoje slovenske kolege da je to od interesa Slovenije, previše, kako bi se osiguralo da nema problema. Dvije zemlje moraju pokazati ne samo svojim građanima, ali u Europi, kao i da su dovoljno zreli da bi mogli sjesti kada postoji problem i da razgovaramo, pronaći rješenje ili kompromis. Nadao se da će se to dogoditi, ali je priznao da je u mnogim gradovima EU postoji bojazan da neriješeni bilateralni problemi između država članica i zemalja kandidata stavili proces proširenja na rizik, pogotovo za balkanskih zemalja. On je podsjetio na probleme Italija odrastao u 2003 za slovensku pristupanja, a također i problemi između Češke i Njemačke. No, on se nada da bi na kraju dana na razlogom će prevladati i problemi će biti prevladana. Transkript razgovora: euinside : g. Roucek, kao izvjestitelj za Hrvatsku, mislite li da je Hrvatska spremna za članstvo u Europskoj uniji? Libor Rouček : Naravno, Hrvatska je spremna za članstvo u EU, jer ako to nije bio spreman ne bi bilo fiksni datum. Datum je 1. srpnja. Dakle, Hrvatska je spremna. Naravno, to još uvijek ima obaviti neki posao prije 1. srpnja, ali sveukupno je zemlja spremna. euinside : Mislite li da je bolje pripremljen od prvog postkomunističkog vala u 2004? Libor Rouček : Teško je reći. Mislim sve zemlje koje se pridružio sada od 2004, možemo reći da su bolje pripremljeni nego, recimo, Grčka. Jer, u potrazi natrag u 1970, 1980, svi koji su željeli ući u EU bio prihvaćen, ali ponekad radi bez potrebne zadaću. Dakle, uz proširenje 2004-2007, a sada naravno Hrvatskoj ove godine stvoreni su uvjeti što novi članovi moraju ispuniti u smislu političke demokracije, funkcioniranje tržišnog gospodarstva, ljudskih prava i tako dalje. Dakle, možemo reći da su ove zemlje bolje pripremljeni nego, recimo, Grčku prije 30 godina. euinside : Da, ali s obzirom na probleme s Bugarskom i Rumunjskom i to vrlo poseban mehanizam imaju, mislite li da su strahovi da bi Hrvatska mogla biti sljedeći Bugarska i Rumunjska su opravdano? Libor Rouček : Naravno sa svakom novom proširenju iskustvo je napravio. Nakon 2004, a posebno 2007 Rumunjske i Bugarske više naglasak, više naglasak stavlja na funkcioniranje javne uprave, a ono što mi razumijemo pod vladavinom prava, pravde, borbe protiv korupcije. Dakle, u tom smislu možemo reći da je Hrvatska, odgovorite na prethodno pitanje, da Hrvatska možda je bolje pripremljena nego neke od zemalja koje su primljene u 2004. euinside : Da, ali sam vidio amandmane na nacrt rezolucije da vaš Kolega Monica Macovei je predložila amandman poziva za nametanje strši nadzorni mehanizam poput onoga za Bugarsku i Rumunjsku. Mislite li da je takva ideja mogla biti neka vrsta garancije ili je to pouzdan? Libor Rouček : Uvjeren sam da taj monitoring u ovoj fazi nije potrebno, a to je razlog zašto nisam ga predlaže. Možete pitati zašto Monica Macovei predlaže da. Možda ona želi vidjeti drugu zemlju u istoj kategoriji kao Rumunjske i Bugarske. No, ono što želim postići i mislim da je i položaj Komisije da u ovom trenutku ne postoji potreba za daljnjim praćenjem. Ali, naravno, Hrvatska mora učiniti domaću zadaću. Također, ono što moramo misliti o a pogotovo ljudi u Hrvatskoj, kako u vladi, u lokalnim upravama i tako dalje, da su te reforme, ne samo značilo do 1. srpnja ove godine, jer je u interesu Hrvatske da država radi ispravno, da je vladavina zakona primjenjuje se, također da Hrvatska može koristiti u najvećoj mogućoj mjeri novac koji će biti dostupan. Dakle, iz tog razloga, to je od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku kako bi bili sigurni da će sve dobro raditi, ne samo prije 1. ako srpnja, ali nakon. euinside : I vi mislite da je moguće Monica Macovei prijedlog biti usvojen ¡ Libor Rouček : Mi će se raspravlja sve one prijedloge za izmjene i dopune ovog tjedna. Ja ću gledati na sve njih, pa ćemo vidjeti, ali kao što sam rekao ne slažem s tom izmjenom. euinside : Vidite li bilo prepreku koja bi mogla spriječiti Hrvatsku od ulaska na 1. srpnja? Libor Rouček : Teoretski, Naravno Hrvatska mora učiniti domaću zadaću, ali i 27 države članice moraju ratificirati. Imamo ratifikacija u 22 ili 23 do sada, još uvijek imamo završiti kompletnu rad tih četiriju zemalja. Dakle, teoretski, da, tu bi mogao biti prepreka. Nadam se da će u praksi se to neće dogoditi. euinside :. Kako vidite napore koje Hrvatska i Slovenija sada ulaže u rješavanju bilateralnih pitanja koje imaju među sobom Libor Rouček : Naravno, to je u interesu Hrvatske, ali i ono što govorim našim slovenskim prijateljima da je također u interesu Slovenije da nema seljačina-up, ne postoje nikakvi problemi što se tiče ratifikacije je u pitanju, jer mislim da je to dobra prilika za obje zemlje pokazati zrelost da vlastitih državljana, ali i Europi, da su obje zemlje su dovoljno zreli kada postoji problem sjesti, razgovarati o tome, pronaći rješenje, pronaći kompromis i radimo. Dakle, još uvijek postoji šansa da će biti učinjeno. euinside : Mislite li da je uvjet za sve kandidat-zemalja da su riješili svoje regionalne i bilateralne probleme prije članstva je vrsta ugrožena jer očito je Slovenija ušla u EU bez riješiti tutorski bilateralna pitanja s drugim zemljama u regiji? Libor Rouček : Postoji strah u mnogim europskim metropolama ove bilateralna pitanja, posebno na Balkanu, može spriječiti daljnje proširenje. Dakle, njegova je u interesu svake zemlje, svaki zemlja na Balkanu, raditi na tim pitanjima, čak i prije nego što su pregovori započeli ili prije proširenja. Dakle, to je da smo što se tiče bilateralna pitanja su u pitanju. Jer, nitko ne želi ponoviti ovu situaciju i usput to nije slučaj samo između Hrvatske i Slovenije. Ako uzmemo Sloveniju kao primjer, u 2003 Talijani pokušao iskoristiti tu priliku i donijeti neke od neriješenih bilateralnih pitanja iz prošlosti. Ili dio njemačkog političkog spektra pokušao učiniti istu vis a vis svoju zemlju - Češku - ali srećom obje zemlje - Italija, Njemačka - odigrao vrlo konstruktivnu ulogu, a ja isto tako vjerujem da će Slovenija učiniti isto. euinside : I konačno, Hrvatska je kroz ovaj pristupanja sve sama, koja je drugačija jer su Bugarska i Rumunjska bili zajedno, oni mogu natjecati jedni s drugima, u 10 članica EU u 2004, oni su imali tvrtku kao dobro, mislite li da je ova vrsta lišene Hrvatskoj neke pogurati i kako mislite da će to osjetiti pridružio kriza-hit Europsku uniju bio u krizi sama? Libor Rouček : Ja osobno, ne mislim da je to na štetu Hrvatske, jer Hrvatsku, znate da nema pritiska kao s velikog praska proširenja u 2004, jer čak i prije 2004 nije bilo rasprave koliko će zemlje pridruže - to će biti 1, 2, 3 ili 5, a na kraju je bilo 10 zemalja. Dakle, Hrvatska nije proći kroz taj proces. To znači da je Hrvatska morala ispuniti sve zahtjeve na vlastitu. Nijedna zemlja je čekao za Hrvatsku, Hrvatska se ne čeka bilo koje druge zemlje. Dakle, sve se sudi na hrvatskom zasluga. Dakle, moramo čestitati Hrvatskoj na tom uspjehu. euinside : OK, puno hvala za ovaj razgovor i za vrijeme koje je proveo s nama. Libor Rouček : Hvala, hvala.
Nema komentara:
Objavi komentar