Tragovi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16-stoljeća, a o uzgoju iz 17-stoljeća, zapisi iz vremena Dubrovačke Republike. Njima se organizira uzgoj dodjelom koncesija i povlastica koje uživaju uzgajivači.
Do većeg razvitka uzgoja dolazi početkom dvadesetog stoljeća kada se osnivaju prve kompanije za uzgoj školjki. To rezultira dobivanjem Grand Prixa i zlatne medalje za kakvoću stonskih kamenica na Svjetskoj izložbi 1936. u Londonu, dodijeljenoj poduzeću "Bistrina" - gojenje i prodaja kamenica i drugih Ijuskavaca, Dubrovnik. Većina privatnih kompanija za uzgoj propada tijekom drugog svjetskog rata. Međutim, već 1946. osniva se prvo društveno poduzeće za uzgoj u uvali Bistrina, koje postaje centar uzgoja u zaljevu i oko sebe okuplja niz kooperanata. Krajem osamdesetih proizvodnja dostiže razinu od 1.5 milijuna komada kamenica i između 2-3 000 tona dagnji. U Dolima se gradi moderni pogon za preradu dagnji. Početkom Domovinskog rata zaljev Bistrina i Kuti postaju linija bojišnice uslijed većina uzgajališta propada, a Srbi i Crnogorci potpuno devastiraju novi pogon za preradu, a strojeve odvoze.
Oslobođenjem, započima polagani oporavak školjkarstva, uglavnom karakteriziran stihijskim često nezakonitim uzurpiranjem morskih površina. To se ogleda u činjenici da danas postoji oko 40-setak uzgajivača na legalnim koncesijama, te dvostruko veći broj nelegalnih uzgojnih površina. U istom razdoblju se uzgoj širi iz tradicionalnog područja oko Malog Stona i Bistrine, na vanjska područja sve do Malog mora. Uslijed svega navedenog vrlo je teško procijeniti koliko se školjaka danas uzgaja, a procjene se kreću oko 1 000 tona dagnji i 500 000 komada kamenica. Malostonski zaljev je tradicionalno područje školjkarstva, a uzgajaju se samo dvije vrste: kamenica, Ostrea edulis i dagnja Muytilus galloprovincialis. Cijeli uzgoj se temelji na prikupljanju mlađi iz prirode različitim načinima kolektiranja, nakon čega se kamenice cementiraju na način specifičan samo za ovo područje. Dagnje se uzgajaju uglavnom na plivajućim te nešto manje i fiksnim parkovima, u klasičnim najlonskim pergolarima koji vise na konopima.
Kamenice su najzrelije i najukusnije u ožujku kada se slavi blagdan Sv.Josipa ,a gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom.Baš takve ,svježe otvorene i s mirisom mora možete kušati u vrijeme blagdana Sv.Josipa (19.ožujka) u restoranima Stona i Malog Stona. Festa od kamenica je gastro manifestacija ,koje je ponudom osim ovih školjki i jela prigotovljena od njih (juha od kamenica , pohane kamenice,zapečene kamenice,pržene ili pećene kamenice na razne načine) popraćena dalmatinskom pjesmom i kapljicom dobrog Pelješkog vina. Kod nas se kamenice najviše rabe i jedu svježe,žive,na ledu,kao hladno predjelo,odnosno uvodno jelo u gastronomski dobro sročen jelovnik.Kao hladno jelo može se ponuditi kao koktel,razni mignoni i zagrisci s kamenicama,u ribljoj hladetini,u canape sendvičima...
Turizam i gospodarstvo
TURIZAM
TURIZAM
Općina Dubrovačko primorje s punim pravom za sebe kaže da je turistička općina jer već sada, i bez planiranog turističkog razvoja, ima brojne turističke kapacitete u kojima prednjači Slano sa hotelom Admiral, hotelom Osmine, kampiralištima, sobama i apartmanima privatnih iznajmljivača, a sve je više iznajmljivača i u naseljima Majkovi-Ratac, Banići, Smokvina i Doli. Inače, općina ima sve uvjete za daljnji razvoj turizma: prekrasno pribalje sa lijepim plažama i slikovitim uvalama, čisto more, nedirnutu unutrašnjost sa ljupkim kraškim poljima, malim tradicionalno građenim naseljima kao i bogatstvo marikulture u Bistrini. Osim prirodnim ljepotama, čitavo područje obiluje spomenicima kulture iz svih razdoblja povijesti. Općina namjerava iskorititi postojeće pretpostavke za daljnji razvoj turizma, te su u priobalju planirane nove turističke zone Rat i Budima kod Banića te Sestrice kod Dola, luke nautičkog turizma, ugostiteljstvo oslonjeno na marikulturu u Bistrini, a u unutrašnjosti se planira razvoj seoskog turizma, golf igrališta na Rudinama, a infrastrukturnu potporu tom razvitku treba dati zračna luka na Lisačkim Rudinama.
Hotel Osmine
Hotel Admiral
KAMENARSTVO
Na području općine Dubrovačko primorje postoje znatne zalihe bijelog arhitektonskog kamena izvrsne kvalitete. Na području Visočana već se desetljećima vadi i obrađuje nadaleko poznati visočanski kamen. Sada u Visočanima veoma uspješno posluje kamenolom tvrtke PGM Ragusa, kao i klesarske radionice: Kamen, Stijena, Vrlić III, Primorje, Đanović, Ivo Dender, a u Imotici radionica Đuro Mišković i sinovi. Na prostoru Mironja posluje kamenolom tehničkog kamena tvrtke GP Dubrovnik.
MARIKULTURA
U uvali Bistrina u Malostonskom kanalu (moru) tradicionalno se proizvode kamenice (lat. Ostrea) vrhunske kakvoće, a Sveučilište Dubrovnik sa svojom tvrkom osnovalo je u Bistrini mrijestilište koje predstavlja jamstvo opstanka malostonske kamenice, te vrhunske gastronomske delikatese.
Nema komentara:
Objavi komentar