petak, 14. prosinca 2012.

AKADEMIK JOSIP PEČARIĆ: VJERA U SJENI POLITIKE





13.12.12._006-8x
13.12.12._007-8x
13.12.12._010-8x
Predstavljena Vjera u sjeni politike - 5. knjiga
 
U HAAGU NIJE JOŠ GOTOVO
 
ZAGREB, 14. prosinca; Jučer je u Dvorani Vijenac već uobičajeno predstavljen peti nastavak serijala knjiga Vjera u sjeni politike autora Damira Borovčaka, urednika i voditelja istoimene mjesečne emisije koja se već više od 11 godina emitira svake četvrte nedjelje u mjesecu u eteru Radio Marije.
13.12.12._028-8x13.12.12._033-8x 
Predstavljanje je vodio glavni urednik Radio Marije, pater Stjepan Fridl, koji je objasnio osnovne postavke i razloge emitiranja takve emisije te istaknuo kako za vjernike vjera nikada i nikako ne može biti u sjeni bilo čega. Naslov emisije neka ne zavara, jer sadržaj i najnovije knjige nudi posve nešto drugo, nudi zalaganje za istinu, u nadi da će jednom doći vrijeme kad će politika dospjeti u sjenu vjere.    
13.12.12._079-8x
Biskup mons. dr. Mile Bogović istaknuo je i povezao autora sa njegovim zalaganjem u rasvjetljavanju povijesnih činjenica i okolnosti kao uzroka kasnijih događanja, pa je tako istaknuo njemu bliske događaje u Zrinu i Gvozdanskom, koje je autor Borovčak obradio u svojim ranijim emisijama i knjigama, ali i početak zločina u Vukovaru još davne 1848. godine kao i  ubojstvo svećenika i župnika Antuna Grahovara u Sisku na početku srpske pobune 1990.g. Zaključio je kako autor dobro raspoznaje izvore iz kojih se redovito puca na sve što je hrvatsko i katoličko. 
13.12.12._118-8x
 
Akademik Josip Pečarić, uz napomenu kako se dugo poznaje s autorom Damirom Borovčakom, usredotočio se na posljednji tekst tiskan u knjizi, koji je vezan uz njegov prijedlog i pisma hrvatskom predsjedniku vlade da se general Gotovina predloži za Nobelovu nagradu za mir. Njegova su pisma uslijedila zbog obrane generala prije izricanja presude u Haagu iz poznatog razloga dokazivanja kako su Oluja i general Gotovina spriječili ponavljanje zločina u Srebrenici na području Bihaća, čije se područje pred Oluju nalazilo u potpunom srpskom okruženju i bezizglenoj situaciji. Time otpada svaka optužba za udruženi zločinački podhvat, prema prvostupanjskoj presudi. U zaključku je naveo svoje razmišljanje i činjenicu kako u Haagu nije još sve gotovo, jer je i dalje upitna presuda bosanskohercegovačkim Hrvatima na čelu s generalom Slobodanom Praljkom, a time i optužbe Hrvatskoj za rat u BiH.
13.12.12._132-8x13.12.12._152-8x13.12.12._160-8x
 
Autor Damir Borovčak zahvalio se svima naznočnima, koji su po izuzetno hladnom vremenu došli na predstavljanje njegove knjige. Zahvalio je svim svojim predstavljačima i istaknuo njihove zasluge i zalaganja na širenju hrvatske istine, svatko na svom polju djelovanja. Borovčak se suglasio i potvrdio da dijeli Pečarićevo mišljenje da u Haagu nije još uvijek sve gotovo u svezi optuživanja Hrvatske, sve dok se ne razriješi sudbina šestorice Hrvata iz BiH. Podsjetio je posebno na izvanredan, antologijski završni govor obrane generala Slobodana Praljka i njegovih preko dvadesetak knjiga dokumenata o ratu u BiH, s naglaskom na svjetski podmetnutu laž o Hrvatima kao krivcima za rušenje mosta u Mostaru, koju je general Praljak argumentirano demantirao istraženim protudokazima u posebnoj knjizi.
13.12.12._040-8x13.12.12._085-8x13.12.12._086-8x
Na posljetku Borovčak je zahvalio i mladim glazbenim umjetnicama Marti Musap i Branki Pleština, studenticama Muzičke akademije koje su pod vodstvom prof. Eve Kirchmayer Bilić već i ranije rado nastupale na misnim slavljima za zatočene generale u Haagu, u vremenima kad nije uvijek bilo jednostavno naći izvođače za takve nastupe. (db)
 
 
 
 
PROSLOV


Na našoj medijskoj sceni već dulje se kreće i uspješno radi Damir Borovčak. Marljivo skuplja građu i kroz nju šalje svoju poruku da trebamo biti dobri kršćani i pravi Hrvati te se čuvati opasnosti u kojima se kršćanin i Hrvat danas nalaze. U zadnje vrijeme knjižicom o Gvozdanskom i Zrinu ponovno nam je dozvao u svijest bolnu činjenicu da ne znamo cijeniti svoje velikane i svoje veličine. Gvozdanasko nas upućuje na junačku epopeju obrane istoimene utvrde iz 1578., kada su hrabri branitelji svojom ljubavlju doslovno do zadnjih otkucaja srca zadivili i nemilosrdnog osvajača koji ih je – provalivši u grad - našao na svojim položajima, ali smrznute. I u okolnostima kada su ostali bez svega, i bez ogrjeva, nisu predavali grad neprijatelju svoga naroda i domovine. Bili su svjesni da se nalaze na braniku tadanje kršćanske Europe. Samo pak ime Zrin, podsjeća nas ne samo na Nikolu Šubića Zrinskog, nego i na druge junake iz porodice Zrinski. Tu simpatiju prema braniteljima svega što je kršćansko i hrvatsko Borovčak svjedoči i onda kada nam približava događaje koji se danas zbivaju oko nas, kada oslikava naše današnje prilike. Njegov glas možemo svaki mjesec čuti u udarnom terminu na Radio Mariji. Redovito počinje citatom iz evanđelja dotične nedjelje, a onda dodaje svoju reportažu o proteklom mjesecu. Ti njegovi mjesečni pregledi bivaju objavljeni u knjizi pod naslovom: Vjera u sjeni politike. Do sada su objavljene već četiri knjige pod tim naslovom, a ovo je peta. Ona pokriva vrijeme od 23. svibnja 2010. do 22. srpnja 2012. – dakle nešto više od dvije godine. Listajući njegovu knjigu čitatelj će na neki način prošetati kroz to vrijeme uz pratnju samog autora. Prepoznat će njegovu osjetljivost na neke teme i na neke izvore napisa. Čitatelj ne treba doći do kraja knjige da shvati koje vrednote brani i zašto se zalaže. Njegova knjiga nije djelo neopredijeljenog kroničara. Svaki čitatelj će ubrzo prepoznati otkuda prijeti opasnost, što je ugroženo i što treba braniti. Njegova knjiga nije ni zamišljena kao kronika određenog vremena, ali ipak se iz njegova pisanja može u pozadini prepoznati slika stvarnih događanja u društvu. Tako i u ovoj knjizi imamo refleksije na posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, na proslavu u Udbini, na veličanje partizanštine u Srbu. Autor nije propustio zabilježiti žalosni otpor nekih krugova, pa i na vladajućim pozicijama, da se oda počast brojnim stradalima u Drugom svjetskom ratu i poraću, te da se iz zaborava izvuku okrutni zločini komunističke vlasti toga vremena. Tom zaboravu pridonosi i ukidanje saborskog pokroviteljstva za Bleiburg. U tim krugovima nalazi se i kovačnica obezvrjeđivanje žrtava onih koji su s krunicom oko vrata branili svoj narod i svoju domovinu. Poput dobro upućenog vodiča, autor se ne zadržava tek na onome što je netko sada rekao ili zapisao, što se dogodilo prošlog mjeseca; on u maniri iskusnog znalca pokazuje primjere iz prošlosti gdje se nalazi u začetcima ono što danas imamo i pred sobom gledamo. Tako, govoreći o stradanju Vukovara podsjeća čitatelja i na duboke korijene vukovarske tragedije koje on nalazi još u davnoj1848. godini. Jednako tako u ubojstvu svećenika Grahovara vidi uzorak stradavanja svećenika prije i poslije njega. On ne prati samo ono što piše u novinama, što je na površini, nego ide dalje i dublje. Nekoga mogu neka povezivanja zasmetati, ali zacijelo čitatelju ne će ostati nerazjašnjeni pozitivni motivi koji su do toga doveli. Vidi se da je dobro upoznat s cjelokupnom scenom i rasporedom snaga jer dobro raspoznaje izvore (medije i politiku) iz kojih se redovito puca na sve što je hrvatsko i katoličko; ali prepoznaje i branitelje koji su do kraja – poput onih u Gvozdanskom – spremni braniti jedno i drugo, makar se „smrzli“ u zatvorima u domovini i inozemstvu. On želi biti s njima rame uz rame. Borovčak vjeruje u takav način borbe i obrane, jer nakon što ju je oglasio u eteru Radija Marije, on svoju strategiju obrane nudi svakom čitatelju u obliku lijepo uređene i dobro opremljene knjige. Za Borovčaka je vjera ona vrijednost u čijoj sjeni treba biti sve ostalo. Međutim, on s nelagodom gleda kako razne političke snage i politički moćnici i tu vrjednotu stavljaju u sjenu svojih političkih makinacija. Svaki mjesec on budno prati što se događa. Osim o njegovoj patnji, svaki će čitatelj iz ove knjige moći mnogo toga doznati i naučiti što će mu pomoći da bolje shvati vrijeme u kojemu živi i zadaću koja pred njim stoji.

Mile Bogović
Biskup gospićko-senjski
U Gospiću, na Dan neovisnosti 2012.
 
 
 
 
 
Fotografije: LJubomir Škrinjar
 
13.12.12._165-8x

Nema komentara:

Objavi komentar