DIVA GRABOVČEVA- DOLJANI-KRKAĆA-SOVIĆI-RISOVAC-KEĐARA

Dan Dive Grabovčeve

Svojevremeno sam u emisiji "Oci u oci sa Zdravkom Tomcem rekao: "Ali kod Thompsona je još posebno, što uvijek treba voditi računa zašto ga oni napadaju, a što nema veze sa pjevanjem. Ima veze samo utoliko što on kroz svoje pjesme vrši utjecaj na hrvatsku mladost. Nedavno sam napisao na Internetu da se zapravo oni boje činjenice da na školovanje, što se tiče domoljublja, hrvatskog ponosa, časti i poštenja, na mlade ljude u Hrvatskoj, više utjecaj ima Thompson sa svojim pjesmama nego cijelo hrvatsko školstvo." Svojim današnjim e-mailom don Vinko Puljić nas iznova podsjeća na značaj koji Marko Perković Thompson ima za Hrvatski narod: Diva Grabovčeva jest djevojka iz hrvatskog naroda, koja je živjela u 17. st. za vrijeme turske vladavine u Rami. U nju se zagledao Tahirbeg. Kopčić i htio se oženiti njome. Kad Diva nije pristala, našao ju je u planini Kedžari kod ovaca i htio na silu uzeti. Ona je radije izabrala smrt. Svake godine, na prvu nedjelju iza Petrova, na Divinu grobu, služi se sv. misa. Dolaze mnogi hodočasnici. Taj se dan u Rami zove Divin dan. Bez obzira koliko pripovijest o stradanju Dive Grabovčeve odgovara povijesnoj istini, ona odgovara psihološko-sociološko-povijesnoj istini ovoga puka, posebno djevojaka. Stoljećima su roditelji odgajali djecu, učeći ih da im je jedini ponos njihova vjera i poštenje što im nitko ne može oteti. Za tu vjeru ičast naš narod je naučio žrtvovati živote. O Divi je napisano puno priča i igrokaza, te ispjevano puno narodnih pjesama. Kuzma Kovačić, uradio je kip Dive Grabovčeve u bronci koji se nalazi na Kedžari. Diva je u klečećem položaju s uzdignutom glavom prema nebu. Lice joj je puno sjaja i ljepote.Ona je simbol svih onih koji drže do i bore se za svoje djevičanstvo kao i za svoj vjerski i nacionalni ponos, kroz sva teška i burna vremena. Marko Perković Thompson je pjesmom "Divi Grabovčevoj" snažno prenio te neprolazne vrijednosti i svetosti. Sutra, 01.07. dobro je poslušati pjesmu i iskerno se pomoliti Bogu za čistoću srca te vjerski i nacionalni ponos Naroda moga hrvatskoga! Nekada davno, još prije Turskih osvajanja, Gornjom Ramom, vladalo je pleme Kopčića, u kojem su, dolaskom Turaka, ostala dva brata Kopčića. U vrijeme turskih osvajanja, mnogi Bosanski plemići, su se «pokoravali» kako bi sačuvali svoje obitelji i imanja....Tako je jedan brat Kopčića, pokorivši se Sultanu dobio ime Kasumbeg, a drugi koji je ostao odan svojoj pradjedovskoj vjeri,  morao  plaćati  određenu  svotu  novca,  te  je  vršio  svoj  posao  t.j.  brinuo  se za  održavanje  puta  i  živio  u  svome  dvorcu.   Vremenom  njegov  se dvorac  osuo,  a  vlasnici  su  prenijeli  svoj  dom,  te  ga  smjestili  u  sredinu  sela.    Živeći   tu  među  seljacima,  postali  su  i  oni sami - seljaci,  premda  prvi  i  glavni  u  selu  i  okolici.  A odkuda ime Grabovac!?. Kako se njihov dvorac  nalazio u zelenom grabovom gaju, vlasnike su prozvali Grbovcem. Luka i Luca Grabovac, nakon usrdnih Lucinih molitvi, u poodmakloj dobi, po Božjem smilovanju dobiše kćerkicu Dijevu (ikavski Diva). Diva je stasala u lijepu mladu  djevojku. Po svojoj ljepoti, dobroti i plemenitosti poznavala je cijela Rama.Lijepa Diva je zapela za oko mladom Tahirbegu, sinu vlasnika mnoge beglučke zemlje u tom kraju. Poželio je Divu, poželio je posjedovati a ne voljeti...a možda i uzeti za jednu od svojih žena. Diva nije željela Tahirbega, nije ga voljela, nije mu se htjela pokoriti, željela je ostati vjerna svojoj kršćanskoj vjeri.  Roditelji su pokušali sačuvati svoju Divu i poslali je na Vran planinu među čobane ali ju je Tahirbeg pronašao. U svom bijesu sto mu njegov naum nije pošao za rukom, Tahirbeg je nožem usmrtio mladu Divu Grabovčevu. Predala je svoj mladi život za svoja uvjerenja, za vjeru svojih pradjedova, dobrotu, molitvu i milosrđe...Prema legendi, Stari Arslanaga,pripovijedač ove priče, navodno je osvetio nevinu smrt mlade djevojke. Pokopana je na mjestu svoje pogibije, a njen grob obilježen je drvenim križom, a kasnije i zid oko groba i kapelica. Kada je živjela i umrla Diva Grabovčeva ne zna se točno. Predpostavlja se početkom devetnaestog stoljeća. O njoj kruže priče  kao svetici, i već odavno se hodočasti  i služi Misa na njenom grobu na Kedžari, prve nedjelje u sedmom mjesecu.

                    

Diva Grabovčeva

Bila jednom u tim davnim danima,

Grabovčeva lijepa kći,

gdje iz kamena voda teče

na Hercegovu tlu, 

gdje iz kamena raste cvijeće 

u sjećanje na nju.

Dušman tuče, mlado tijelo ubija,

u oku joj gasi nevin sjaj,

molitva je na usnama,

bila joj za kraj.

Umre tijelo, al' duša ode 

u Gospin zagrljaj.

Diva, Diva Grabovčeva,

zauvijek na nebu sja.

Teče voda Hercegova, 

tamo gdje bi njezin kraj.

Pogledaj u oči našim ženama,

i kad vidiš jedan divan sjaj,

to je Diva Grabovčeva,

još je ona živa znaj.

Teče voda Hercegova, 

tamo gdje bi njezin kraj.

Diva, Diva Grabovčeva,

zauvijek na nebu sja.

Teče voda Hercegova, 

tamo gdje bi njezin kraj.

Surovo je ovo vrijeme, ljudi zli,

vlada opći nespokoj,

ja se osjećam bolje kada pjevam ti o njoj,

o toj ženi, čistoj, hrabroj, 

Divi Grabovčevoj.

Diva, Diva Grabovčeva,

zauvijek na nebu sja,

teče voda Hercegova, 

tamo gdje bi njezin kraj.

Thompson ima sjajan osjećaj što treba opjevati u svojim pjesmana da svoj narod iznova podsjeti što su hrvatske vrjednote, da one ne prestanu živjeti u svakom hrvatskom čovjeku.Bez njegove pjesme puno Hrvata ne bi ni znalo za Divu Grabovčevu iako je o Divi napisano puno priča i igrokaza, te ispjevano puno narodnih pjesama, a naš  je veliki kipar Kuzma Kovačić, odnedavno i član suradnik HAZU, uradio njen kip. A danas, najviše zahvaljujući Thompsonu priču o Divi Grabovčevoj znaju svi.

S o v i ć i
U naselju je 120 kuća, od kojih 72 muslimanske (sa 75 domaćinstava) i 48 katoličkih (sa 53 domaćinstva).  K a t o l i c i - Mijići (6 k.) su starinci. - Groznice (10 k. sa 13 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Dugonjići. Preživjeli su kugu. Kao ni Mijići ni oni nisu bili kmeti. Groznice su i Rogići (5 k.). - Ripići (3 k.) su starinci. Uz kugu od njih bilo ostalo petero djece i ujak ih Biloš razmjestio kod prijatelja da ih podignu. Ripića ima iseljenih u Heldovima, Grevićima i u Tošćanici. - Kolaci (4 k.) su starinci. Njihov predak, kad se gradila džamija u Sovićima, navlačio bi na sebe noću volovsku kožu, i obarao ono što bi se preko dana ugradilo na džamiji. - Pole (4 k.), Cvitanovići (3 k. sa 5 dom.) i Blaževići (1 k.) su starinci. - Džalte (2 k.) se smatraju starincima, a drugi kažu da su oni od nahočeta Ciganina i stoga da su im kuće po strani. - Rozići (3 k.), djed im je došao oko 1820. iz sela Sretinica u Hercegovini. - Milosi (2 k.), otac im je došao iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, prije 1878. - Raič (1 k.) je došao s Duga, oko 1900. - Ćavari (2 k.), opširnije u opisu Doljana. - Budimiri (2 k.) su rodom iz Lorelana u Duvnu. M u s l i m a n i - Tašići ili Živkovići (6 k.) su najstariji rod u Sovićima. Nisu bili spahije. Od njih je Guta (1 k.). - Helbeti (3 k.) su starinci. Bili su nekada vrlo bogati. - Šehići (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Po ženskoj strani su starinom od katolika Cvitanovića. - Kukići (5 k.) su starinci. - Fale (4 k.) i Lulići (3 k.) u Falićima su jedan rod. Imaju jednu kuću staru 200 godina. Toliko su se razgranali da se uzimaju među sobom. Smatarju se starincima. - Galešići (1 k.) su starinci. - Radoši (4 k.) su starinci (ne znaju porijeklo). - Kladušci (4 k.) i Čilići (2 k.) su jedan rod. Djed Kladušaka bio kao poljar veoma dobar i jak, pa ga bezi prozvali Kladušakom. Inače su Kladušci bili nekada jaki i bogati i jednom su ugostili 70 "obitelji" fratara a da u selu nisu ni kašike zatražili. Inače su Čilići od katolika Ripića (jedan prešao na islam) i starinci su. - Poravljevići (Poljarevići) (2 k.). Zovu ih i Lučanima, jer su nekada bili na Lukama (Trišćani). Starinom su iz Ugarske. - Glumac (1 k.) je starinom s Udbine. - Škampe (2 k. sa 4 dom.). - Murseli (2 k.) su starinom iz Hercegovine. U selu Vranjevićima kod Mostara ima Lulića koji su tu odavno. - Skenderi (6 k.) su starinom Balići s Gornjih Višnjana. Skenderima su prozvani po pretku Skenderu. - Begići (5 k.) su starinom iz Travnika, odakle su došli davno (pradjed). Bili su spahije i imali timar u Sovićima, pa su stoga i prešli ovdje. Baba im je bila od Čorbadžića s Duga, pa su stoga do okupacije zvani i Dugalićima. - Brajkovići (1 k.), Kovači (5 k.) i Ovnović (1 k.) su jedan rod i starinom su iz Travnika, odakle im je pradjed došao, prije više od 100 godina. Bio je kovač. Brat mu se vratio u Travnik. - Grcići (4 k.) su od Grcića u Prozoru. Došao im je djed oko 1865. - Ćatić (1 k.). Otac mu je došao uz okupaciju od 1878. iz Prozora. - Arfađani (2 k.), ima ih i u Jablanici. Starinom su iz Oplećana u Duvnu. Došli su 1878. (na ženinstvo). Naselje je u izvornom kraju Doljanke, a među visokim planinama. Sela su većinom po kosama na desnoj strani Doljanke i u samoj dolini rečice. Glavna su sela: Gornja i Srednja Mahala, Kula, Donja Mahala i Dolac. Kroz do Krstac iznad G. Mahale vodi od strane put preko Sovića na Šćit. U blizini samih kuća je malo izvora: Perivoj (u G. Mahali, u selu Falićima, a tako se zove onada potok i zemljište od njega; do Perivoja su Dvorišće i Vrtlja), Krajsevo i Bara u G. Mahali, Kolakovo Brdo u Sr. Mahali i Cvitanj u Docu. Iznad sela su vrela: Otočac, Ufrovelice, Uzvodalje, Korita, Martinovac. Potoci koji nastaju od tih i drugih vrela i od kojih postaje Doljanka: Potok, Krstac, Liskovnik, Bili Potoci, Vodice, Cvitanj, Zec, Jasenice Ljuto. Zapadno od sela su brda: Brdo, Velika Stina i otsjek Duga Gruda, na sjeveru je Površak (1443 m).njive su po stranama oko sela: Modričice, Strane, Zec, Gora, Bukva, Krivače, Kamen, Rbljine, Topovina, Vrtla, Sidika, Lipica, Pogranica, Kamen, Hrbine, Vitica, Rudina, Ivan - Dolac, Klance, Posić, Juto (Ljuto), Danac, Čaronja, Loznik, Konatvača, Trn, Štrceljevac (kosa), Mačkova Jama (kosa). Čairi su oko sela po Seocima, a "planina" su Dragajice i Borovnik. Na Borovniku su dvije staje Ćavara i jedna Junuzovića iz Doljana. Čairi u Bačini zove se : Trn, Bučica, Ozimer, Prasica i Durmiševac. Naselje je veoma razbijeno, pa su i spomenuta glavna sela izdijeljena rivinama i kosama na manje dijelove. To su onda porodične grupe kuća kakvih u G. Mahali ima osam. Takva "sela"zovu se onda po rodovima: Žarkovići, Brajkovići itd.u kuli su kuće u nizu pored puta. Na Borovniku su staje, a već su dvojica stalno naseljeni (Mijići i Ćavar). Muslimanska sadašnja groblja su kod džamije u G. Mahali, kod Kule, pod Rudinom i na Vrtlima pod D. Mahalom. Katolici imaju samo jedno groblje, i to na Ranici. Jedno mjesto u G. Mahali zovu Grad , a do njega je Zagrad. Priča se da su na kosi Kamenu stajali "Grci" i i tamo se izoravaju rbine od ponaca. Osima rbina od suđa, Mustajbeg Velić našao je jednomprilikom na Kamenu dvije stupe i dosta ugljena. Po Borovniku ima malih gromila. Stećaka ("mašata") ima na više mjesta. Na Glavnicama u G. Mahali je jedan stećak na sleme. Zatim su tri stara groba u jednom pravcu: Ledine (dva stećka na sleme i dva ravna), Orič - Greb (jedan ravan stećak) na jednoj humci (gromili?) i sasvim kod rijeke, na mjestu Ranici, između potoka Litovnika i Gore, pet ravnih stećaka, a bilo ih je oko dvadeset, pa su popadali u rijeku. Izgleda da su svi stećci na gromilama. Priča se kako je neki Ripić imao u Dalmaciju, pa ga tamo pitali za Orič - Greb. Zatim, nad muslimanskim grobljem kod Kule ima 18 ravnih stećaka, kod Mijića kuće a na samoj obali Doljanke (Sr. Mahala) šest ravnih, malo bolje tesanih, stećaka na podlozi od sedre. Na Gunjači ispod sela Doca ima 17 ravnih stećaka jedan osamljen stećak je na Rijama ispod Vodica. Priča se da je na brdu Kamenu iznad sela Brajkovića bila crkva. Katolici vele da je na vrhu Kamena bio grad, a da je crdva bila na Rudinama iznad radoševih kuća, desno od rijeke. Mnogo se priča o kugi, koja je ostavila mnogu "pustolovinu". Na Ledinama je staro muslimansko groblje iz doba prije kuge (ima samo još jedan oboren bašluk), a drugo takvo groblje je u potoku kod Lučina. Jedan dio katoličkog groblja čini staro kućžno groblje. Na groblju na Ledinama bio je grob Šabanbaše Živkovića, koji je pobio neke hajduke u Tovarnici. Na njegovu grogu bio je bašluk s natpisom i nadžakom, ali je već uništen. U dolu Krscu ima stare kalidrme za koju vele da ju je pravio taj Šabanbaša. On je pravio i džamiju koja je bila pod pločom do 1905, kada je prepravljena. Priča se da je na Igrišću na Krstacu , u doba Mijata Tomića, bivao dernek na Veliku Gospojinu, a kos Velikog Ostočca Mehana. Za Šabanbašuse priča da je pobio neke hajduke na Tovarnici. Od Kukića uz kugu su pomrli otac sa sedam sinova koji su bježali, a osim koji je ostao u selu, preživio je. God. 1661 postao je gvardijanom ramskog samostana fra Andrija Sovićanin. U seobi iz Rame 1687 ili 1688 uzeli su učešća i neki fra Brno Sovićanina i fra Šimun Cvitković. Izumrli su, pije nekoliko desetljeća, muslimani Duranovići i Muješići i katolici Bere. Kupa u selu bila je svojina Bikinovića - Grcića iz Prozora.

59. D o lj a n i
U Doljanima ima svega 105 kuća, od kojih 76 katoličkih (sa 83 dom.) i 29 muslimanskih (sa 35 dom.).
K a t o l i c i - Čolići (3 k.) su starinci. - Glavani (2 k.) su starinci. - Stipanovići (11 k. sa 14 dom.), Matići (2 k. sa 4 dom.), i Bradarići (5 k. sa 6 dom.) su porijeklom od dva sina koje je rodio predak Stipan s nekom udovicom iz Rame. Udovica mu dovela sina od prvog muža, koji se zvao Gabrić, i od njega su Jozipovići (4 k. sa 5 dom.), Stipći (3 k.) i Jurići (6 k.). Od Matića dvije su obitelji u Srijemu. Za Stipanoviće se kaže da su iz Jablanice izbjegli od Turaka na Pomen, a poslije u Doljane, u doba četovanja Mijata Tomića, i od njih postao Orlovac. - Tutiši (4 k.) su starinom ispod Vrbe u Duvnu ili starinci. - Ćavar (1 k.), došao im je djed ili pradjed iz sela Vučića u Hercegovini. Istog su roda i Ćavari u Sovićima i na Lugu. - Lucević (1 k.), došao im je djed iz sela Bistrice u Skoplju. Bio je majstor iz Sovića, oko 1865. - Grbenić ili Mijalj (1 k.), došao mu otac iz Rakitna, oko 1865. - Ćorići (3 k.) su pobjegli sa Graca (Široki Brijeg), oko 1865, zbog age, na kog je bila napala njihova krmača. Rod su im Ćorići na Proslapskoj Planini. - Milićevići (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. - Žarić (1 k.) je došao od Stoca prije 1878. - Jurić (1 k.) otac mu je došao oko 1905. iz Ljubunaca, gdje ih još ima, na kupljenu zemlju. - Šitumi (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. Imaju roda u Rakitnu i u Grevićima. - Lebići (3 k.) su također došli iz Rakitna. - Klepice (7 k.) su došli iz Rame. Inače su Ramljaci iz Ripaca, a došli su prije 1878. sa Luga. Bili su kovači. Jedan su rod sa Ramljacima u Prozoru. - Zelenike (2 k.) su s Graca u Hercegovini. Jedna obitelj je došla prije a druga poslije 1898., a rodom je iz Rakitna, gdje još ima roda. - Rotim (1 k.) je došao sa Graca u Hercegovini u najam, prije 1878. i ostao. Braća su mu na Šarovini. - Solde (2 k.) su došli u Kosne Luke iz Širokog Brijega 1918. - Nikolić ( 1 k.) je došao s Orašca 1923. On je od Nikolića-Prca pod Onišem. - Pavić (1 k.), penzionirani lugar, rodom iz Rašeljaka (Buško Blato, Duvno), a daljom starinom iz Dalmacije, naselio se 1923. - Marijanovići (3 k.) su bili čivčije. Porijeklo neispitano. Neki kažu da su starinci. - Marić (1 k.) je došao iz sela Lica (Mostar), 1927. Po djedu Miši zove se i Mišailović. Po selu se priča da su Haletilići porijeklom od Mijata Tomića: neka djevojka podigla s njim vanbračno dijete. Ili da su porijeklom od nekog nahočeta od Tomića.
M u s l i m a n i - Tasovci (1 k.) i Kubići (2 k. sa 3 dom.) smatraju se starincima. Tasovci su bili baše pa se stoga i zovu Bašićima, a po njima i selo Bašići. - Junuzovići (3 k.) i Zahirovići (2 k.), prozvani po braći Junuzu i Zahiru. U Doljanima su od prije petog do šestog koljena i smatraju se starincima. - Zukići (6 k. sa 7 dom.), bila su tri brata i preživjela kugu. Jedan ode u Soviće i od njega su tamo Škampe, od drugog su Zukići, a ne zna se što je bilo s trećim. - Hasidići (4 k. sa 6 dom.) su bili begovski rod i starinom su možda Kalabići iz Crne Gore, možda iz Podgorice, odakle im je došao neki dalji pradjed. Imali su timar u Cetini. - Sihirlići (1 k. sa 2 dom.) su došli iz Slatine, ali su starinom iz Mostara a imali su kuću u Travniku. U selu ih obično zovu Spahićima, po starjeniku Spahi. - Šafre (1 k. sa 2 dom.), došli su im djedovi iz Rotimlje kod Mostara. Ima ih i u Vranjevićima kod Mostara. - Rizvići (1 k.) su starinom od katoličkih Dumančića u Rakitnu, odakle su davno došli. Došao im je pradjed kao katolik u najam kod Tasovca. Tu prešao na islam, dobio ima Rizvan i poslije, uz dva Tasovčeva sina, dobio treći dio od imanja. Do oko 1880 njegovi su se potomci zvali još Dumančići, a otada samo Rizvići. - Milanovići (3 k.) su starinom iz Skoplja, odakle je došao otac Osman prije okupacije. - Sefer (1 k.), dovela ga mati s Ravnice, preudavši su u ovo selo, poslije 1878. Pod istim krovom je i Husrep (1 k.), doseljen 1929. sa Slatine. - Grcić (1 k.) je došao 1919. iz Sovića, gdje još ima Grcića, a inače je od prozorskih Grcića. - Radoš (1 k.) je došao 1928. u Zukiće iz Sovića. - Lulić (1 k.) je došao iz Sovića u Bašiće 1928. Naselje je prostrano i zahvaća glavnom dio srednji sliv Doljanke, a većina njegovih sela je po okviru nešto proširenog i uravnjenog dijela Riječne doline iznad i niže šuma Orlovačkog Potoka, lijeve pritoke Doljanke. Sela su većinom planinama, koje s točilima čine glavnu karakteristiku naselja. Kroz naselje prolazi put Duvo - Sovići - Doljani - Slatina (preko Tovarnice) - Sarajevo, nekada mnogo življi nego danas. Selo Stupari je na terasiranoj planini (na dvije terase i strani između njih), lijevo od potoka Groznice. Dalje na zapadu su Bašići pod jednom malom grudom, pa na jednoj ogromnoj planini ispod grude Malog Zaglavlasela Zukići i Šapančevići. Bašiće od Zukića dijeli samo potok Sodo (Suhodo). Na lijevoj strani Doljanke na jednojrecentnoj terasi su Paćići sa džamijom. To je središnje selo u naselju. Selo Orlovac je u strmini iznad Bahine a desno od Orlovačkog Potoka. Kroz selo teče itački Potok. Lijevo od potoka Orlovača su Mustafići (sada samo 3kuće). Nekada privremena stočarska naselja, staje, pretvaraju se u sela. To su Krkače, u istoimenoj vali među brdima Lišćima i Palama (koje veže za grude Glave) 9 Kraja, koje od Krkača dijeli kosa Velika Lazina, ali se potežu i na lijevu stranu Doljanke. Ispod sela Stupara, dolina Doljanke se opet stešnjuje. Na 3-4 km niže nastaje malo proširenje Kosna Luka ili Kosne Luke, gdje je do 1918bila samo staja, a sada ima i staja (šest) i kuća (tri). Po Doljanima su mnoga vrela i potoci: Tulevac, Sedrenjak, Vlake, Mustafići, Bašiko Vrelo, Orašnjak, Konjane, Potoci: Slavac i Groznica s desna a s lijeva poznik, Radajevac - Radaljevac, Žablak, Vitečki Potok, Orlovački Potok. Na planini Marnici su vrela:Po(d) Snilom, Lokva na Jezerini, Mali Dolac, Jablanova Česma, Šipčić - Vrelo, te Bezimena vrela na Drinču, Golincima i dr. Na desnoj strani Doljanke su njive: Brizovice, Konjani, Vukotinice, Krkače, Tmug, Luke, Lužine, Meja, Vrto, Potkuće, Rabojne, Mlake, Podvidoši, Cvitanovci, Grna, Zmijinice, Vlakanoga, Kosne Luke, Sirkovišće, Cipala, Kozača, Vinine, Cvrkuša, Vučaj, Katunišće, (u stuparima, njiva i oranica). S lijeve strane Doljanke: Plavi ili Pavlov Greb, Loznik, Radajevac, Kasapovača, Milaševac Bugojno, Žabljak, Spilice, Modrinje, Ključinac, Lučina, Samosela, Vitečki Potok, Poce, Šipovice, Orašje, Avdenice, Vrtla, Vlake, Pokravice, Selišće i u Kosnim Lukama: Bačvar, Poda, Popratine, Iline, Zionac, Torine. Oko sela su strmi odsjeci ispod Baćine, Oklanice (jedna strana se zove Odre, jedan vis Grad), Rahulje i Marnice. Koliba ima i na Šibenu i na Za - Mirju ispod Oklanice. Staje su u Kosim Lukama, Krajima, Krkači, na Baćini i na Risovcu. Doljanske "planine" su Marnica, Baćina i Risovac. Na Baćini, koja je na SZ-u od naselja, su šume i čairi: Otka, Dočaci; Rast, Pogone, Miletin Brig, Sinokos, Ključ, Odornice, Oglavak, Omanacc, Trešnja, Podgvožđe, Tulevac, Javorje, Zpotoge, Sinčine, Pomen, Bogna, Tusta Meja, Gadžin Dolac, Koprina Ravan, Divljanuša, Trh, Višala, Curevac. Po Marnici su raštrkani čairi: Šipčić-Livaka, Bašić-Livada, Šarančević-Livada, Štrop, Lebin Krč, Krčovi, Vitlenica, a šumski kompleksi se zovu: Meki Dolac, Jezerina, Kazin, Jablanova Česma, Međedije Vrelo, Golinci, Badovac i dr. Šuma je državna, a čairi privatni. Marnicom se koriste ("besleišu") i Sovići. Risovacje bio sav poljanska zemlja, ali je od njega postalo novo naselje, koje će stoga biti zasebo opisano. U starim selima su kuće na okupu. U Orlovcu su zbijene, a odmah iznad sela su ljetnje staje. Zbijene su kuće i u Pačičima. Zukićima i Šarančevićima, a u Stuparima razrijeđene. U Krakačama i krajima su kuće veoma raštrkane na krčevini po stranama, kosama i dolovima, a tako i u Kosnim Lukama. Orlovac, Šarančevići, Krkača i Kose Luke su čisto katolička sela, ašići i Zukići muslimanska, a Paćići, stupari i Kraje mješovita. Muslimanska groblja su: za selo Paćiće na Konopišću kraj sela, za Bašiće na Vlakonogi pod selom, a tu se kopaju i Zukiči i ahacidići. Katolička groblja su za stupare na Krčiću u selu, a za Orlovac na Pratilima u selu i na Šipovicama kod crkve. U selu Stuparima bile su stupe Hasidića, od kojih je poslijednja radila sve do Prvog Svjetskog rata, i po tim stupama, odnosno po Hasidićima - Stuparima prozvano je i selo. Selo Paćići se zove po nekom Paći (Paćo) koji je u njemu živio prije kuge. Tako isto, i mjesto Mustagići uz Paćiće prozvano je po rodu Mustafićima koji su izumrli. Njiva Bugojno se zove po tome što se s nje vidi Bugojno, tj. slaba zemlja, pa valja ići po žito u Bugojno. Iznad Paćića a pod Husejinovom Grudom je strana, sva pod točilima. Tu se nalaze mnoge rbine od suđa. Iznad lugarski kuće je vis Grad. jedna gruda u blizini zove se Maleškin Grad. Rbine od crnih lonaca nalažene su u Krajima, na mjestu Vukotanicama, u dubini od 3 m. Kosa NJiverice između Kraja i Krkaća na kraju je predvojena jednim dočićem, a u sredini kao udubljenje, ali je vrlo vjerovatno da je tu bila prapovijesna gradina. To je blizu mosta Milaševca.. Na više mjesta ima stećaka. Na samoj granici između Doljana i Socića je Pavlio ili Plavi Greb, nekropola od pet ravnih stećaka, pomjerenih iz prvobitnog položaja. Na drugom kraju Doljana, nasuprot selu Stuparima, je na lijevoj strani Doljanke Vrcin Greb, na mjestu Orašnjaku. Tu je samo još jedan ravan a grubo tesan stećak uz lugarsku kuću. U Paćićima su tri stećka kod džamije. Bilo je ih i više pa su građene pojate. U Paćićima je i jedan komad od kamenog križa, a tu sam vidio i komad ornamentovna tesanog kamena s neke zgrade: nađen je na mjestu gdje je bila kuća Mustafića. U Paćićima se uopće često nalazi na komade tesane sedre. Na vrlo niskoj kosi Lopati, koja čini desnu obalu Doljanke, iznad katoličke crkve je oveća nekropola: ima jedan veliki stećak na sleme i više ravnih. Groblje je izduženo niz duž puta. Na jednom stećku, vrlo velikom, se sve četiri strane u reljefu po tri igrača koji igraju kolo uhvaćeni za ruke koje su podigli uvis. Jedan stećak je pao u rijeku. Stećci su inače polagani na ploče. Jedan stećak stavljen je na grob fra Pavla Kovača (+ 1893) i u njega usađen križ. Dva ravna stećka su u Stuparima ispod kuće Jurića. Priča se da je na mjsstu Crkvicama (na Risovcu) bila crkva i da je bila crkva i u Sovićima na Rudini. Mjesto kraj mlina Naletilića na Orašnjaku zove se Kale. U krajima je prije nekoliko godina Martin Jozipović našao više komada starinsko zlatnog novca, ali su svi komadi otišli u trgovačke ruke. U selu Paćićima je džamija, vrlo stara. Nema natpisa. Priča se da je je napravio neki Hadži Hezgoda. Uz džamiju je jedan starinski muslimanski grob, ali se ne zna čiji. Kod džamije je nekada bio begovski han s hambarom. Našlo se je da je kamenje u temelju bilo spajano olobom. Džamija je imala vakuf (dućane i hanove) u sel, dok ga nisu oduzeli begovi, a Doljani su bili svojina kupreškihbegova Alajbegovića. Oko džamije je jedno starinsko muslimansko groblje, drugo malo dalje od džamije, treće pod selom Stuparima, četvrto po ledinama Ravnama na desnoj strani Doljanke. Zatim, na Šipovicama oko srednjovjekovne nekropole na Lopati i sadašnjeg katoličkog groblja su stari muslimanski grobovi (ima u jedan veliki bašluk). Na Pocima kod Orlovca bilo je staro muslimansko groblje. Stoji samo još jedan bašluk, a ostali su se srušili u potok. Mnogo se priča o sdradanju od kuge. Uspomene na neke rodove koji su tada izumrli očuvane su u imenima sela (Paćići, Mustafići). Na putu iz Paćića u Orašnjak je mjesto Selišće, gdje su do kuge živjeli neki Musići. U Stranama su bili neki Smrikići. Mjesto Lopata za crkvom prije kuge davalo je do 33 tovara kukuruza. Uz kugu je cijelo selo obamrlo. Dva čobanska psa koja su ostala za nekoliko dana su izgonila stoku na pašu, dok neko nije došao i sve prisvoi. Tu su bili muslimani Rakite na koje je očuvana uspomena u imenima Rakitno Gumno i Rakitna Češma. U Šarančevićima je uz kugu izumrlo sve osim jednog ženskog djeteta. Odvedeno je u Prozor u Fejziće. Kad je djevojka odrasla, Fejzić se njome oženio i tako mu pripalo cijelo selo. Na Pomenu, na granici prema Trišćanima, je staro katoličko groblje Stipanovica od kuge, u koje se niko ne kopa. Tu je i oltar. Na mjestu Janjuševićima, na desnoj strani doljanke, bila je, po predanju, kula Ilije Bobovca, kojije izdao svog kuma Mijata Tomića. Mnogo se priča o Mijatu. Osim stupa, u Stuparima je bila i tabana na Sedrenjaku. U kući Hasidića bila je do 1932 jedna smrčeva hambašča (tabačko korito) od jednog komada nad Orlovcem bila je silna šuma. Stalno naseljavanje u Krajima počelo je oko1895.

60. R i s o v a c
U novijoj prošlosti, na Risovac su dolazili u prvom redu Doljanci, njihove staje su bile u blizini Vrata. Od njih i sada dolaze ljeti samo Jure i Stipo Jurići i Stipo Stipanović. Od Doljanaca su pokupovali zemlje i naselili se mnogi Hercegovci. Kad su počeli uopće dolaziti na ovu planinu, Hercegovci nisu podizali stanove po samom polju nego su se krili od Turaka po šumi iznad polja. Poslije okupacije (1878.), kupovali su zemlje i naselili se po samom Risovcu. Prvobitno su dolazili sa stokom samo preko ljeta.Po predanju, prvi su na Risovcu prezimili Mato Zovko i Ivan Raičkić iz Graca, pa Blaž Marić. Blaž ovdje zimuje već preko 60 godina, a ima 20 godina kako nije bio kod "kuće" (pisano 1934.). Poslije su ti privukli i ostale, i 1934. je bio na Risovcu znatan broj Hercegovaca, ali te hercegovačke obitelji su imale ovdje samo zemlju i kuće, a u zajednici su sa svojim ograncima u Hercegovini, pa na Risovcu nisu u kućama pojedinih obitelji uvijek isti ukućani, tako da Risovac, kao i ostala sela u Poljima, predstavlja filijalu ovih hercegovačkih sela iz kojih su njihovi stanovnici. Zovke ili Perići (5 k.) "u Lokvama" su iz Graca kod Mostara. - Marići (1 k.). Oni su iz Goranaca i u njih nema smjenjivanja ukućana. Ima ih i u Brčnju, a istog porijekla su i Marići u Rudom Polju, koji su inače iz Graca. - Ramljaci (3 k.) su iz Pologa. Počeli su dolaziti na ljetište prije 1878. a zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Bit će im rod Ramljaci po Rami. - Marojević - Glavić (1 k.), s kućom kod Vrata, do doljanskih staja. Kupio kuću od Jurića i ovdje zimuje od 1900. Iz sela Cima (Sovići, Mostar). Od tog su roda i Glibe po Rami, koji su došli preko Duvna. - Knezovići (1 k.) na Lokvi su iz Goranaca, a starinom od Privalja (Lištica). - Čuljci (2 k.) su iz Grabove Drage. Sa stokom dolaze od prije 200 godina na Risovac, a naselili su se oko 1905. Čuljci po Rami su od Ljubuškog. - Zelenike (2 k.) su iz Grabove Drage i naselili su se oko 1900. - Gagre (4 k.) su iz sela Čerena u Broćnu. Dolaze odavna, a zimuju od oko 1905. - Ćuže (1 k.) su iz Grabove Drage. Naselili su se oko 1895. a sa stokom su dolazili i ranije (od prije 200 godina). - Ćavar (1 k.) je iz Gostuše u Grabovoj Dragi. Zovu ga i Mijatović. Risovac je velika uvala, koja je u svom gornjem, sjeveroistočnom, dijelu spojena s Brčnjem. Sa sjevera su i Brčanj i Risovac zagrađeni Vratima (1264), kako se vis zove zbog usjeka kroz koji prolazi put, a prema S ispod Vrata nastaju strmi odsjeci u dolinu Doljanke (visoki 300-600 m). oko Risovca su strane: Varićak, Badovac, Prašljica, Razvale, Čvrsnica, Jelinak, Hrbine. Mjesta u ravni se zovu: Risovac i Lokve. Kuće su jugoistočnim okvirom uvale, a stanovi po dnu polja. U dnu je stublina Česma sa živom vodom. Ima i pet čatrnja. Dno polja se zasijava djelomično, a djelomično služi kao pasište. Brojni su tragovi ranijih naselja. Ispod šume ("gozda") jugoistočnom stranom ima starinskih gromila. Jedna velika je na mjestu Vukovoj Dragi. U raskopanim gromilama nalažene su sagorene ljudske kosti. Do samih Vrata je mjesto koje se zove Crkvice, i u Doljanima i Sovićima mnogo se priča da su tu bile crkva i čaršija, ali nema nikakvih vidnih tragova od zgrada. Pored puta dolinom uvale, na Lokvi, je velika nekropola s oko 40 stećaka. Na Risovcu su u svemu 3 doljanske staje i 21 kuća Hercegovaca razrijeđene okvirom polja. Groblje je na srtu koji dijeli Risovac od Rudog Polja i zajedničko za oba sela.

tokic.stjepan723@gmail.com

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA PODRUŽNICA POLIČNIK PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA

PODRUŽNICA POLIČNIK

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

Janjičari pomoću pečene janjetine varaju i kupuju glasove, a sve kako bi i dalje vladali

 

 

KAO NA PIRU Trpeza za 200 ljudi s janjetinom iznenadila goste, a načelnik Davor Lončar uvrijedio se na pitanje o njenoj cijeni:

Bolestan je tko pita koliko sam potrošio za Dan Općine!

Obzirom da se u posljednje vrijeme zaredalo više dana općina, te da je dobar dio njih zbog trenutne situacije u državi bio prilično skroman, zanimalo na je koliko je koštao velebni domjenak jučer na proslavi Dana Općine Poličnik. Naime, mnogima koji ovih dana posjećuju domjenke za dane općina u oko je upao raskošan stol za 200-tinjak ljudi na kojem su bili postavljeni tanjuri, naravno za - janjetinu. Mnogobrojni gosti bili su oduševljeni bogatom trpezom, pa nas je stoga zanimalo koliko se Općina Poličnik “isprsila“ za financiranje proslave. To nas je zanimalo tim više što su neki domjenci bili skromni, posebice ovaj posljednji od svih općinskih domjenaka po županiji, onaj u Zemuniku. Načelnik Josip Marušić nije se stidio toga, dapače, svjestan je financijske situacije u Općini čiji su budžet dodatno opteretili izbori za nacionalne manjine. Svejedno, bio je to jedan od upamćenijih Dana općine kojega nije propustila gotovo niti jedna medijska kuća jer je toga dana Gotovina proglašen počasnim građaninom Općine Zemunik. Zbog toga je ovaj događaj spomenut u gotovo svim lokalnim i nacionalnim vijestima. Kako je, dakle, samo nekoliko dana kasnije svoj dan slavila i općina Poličnik, ali vidno raskošnije, zanimalo nas je koliko su potrošili da bi dostojanstveno proslavili svoj dan. Kako bi saznali svotu kontaktirali smo Davora Lončara, načelnika Općine Poličnik, međutim, on se vidno uzrujao na naše pitanje. Umjesto konkretnog odgovora sasuo salvu pogrdnih riječi kojima je očito iskazao svoju ljutnu, da ne kažemo bijes, jednim ovako običnim pitanjem. Svi koji traže takve podatke imaju problema u glavi, štoviše, to je njihova bolest! Sramota je da pojedinci koji nemaju uvida idu provjeravati takve podatke, a takvi upiti su ispod svake razine ljudskog dostojanstva. O događajima koji se događaju za opće dobro Općine Poličnik razgovarat ću samo s ljudima koje poštujem i koji poštuju mene. Bolestan je tko me pita koliko sam potrošio za Dan Općine! - ljuto je zaključio Lončar. Ne znamo zašto je načelnika ovoliko uzrujalo ovo pitanje, obzirom da smo samo htjeli provjeriti koliko košta jedan banket s janjetinom za 200 ljudi. Iako je Dan općine Zemunik ostao upamćen po proglašenju Gotovine počasnim građaninom, upamtili su ga i oni koji su se toga dana, kao i u svakoj općini kojom hodočaste, htjeli najesti. „Bonkulovići“ su ostali bez ičega osim fritula i kroštula, a to za „janjičare“ nije prava spiza. To je samo jedan od primjera kakva je materijalna situacija u kojoj općini i kako neki moraju paziti na budžet. 

 http://www.voxportal.hr/vijest/bolestan-je-tko-pita-koliko-sam-potrosio-za-dan-opcine/14673.html

Autor: Ivan Anić- VOX GLAS ZADRA

tokic.stjepan723@gmail.com

IF you not repent NATIONAL PARK IN THE UNITED STATES AS and two-thirds will disappear in the lava and smoke

IF you not repent NATIONAL PARK IN THE UNITED STATES AS  and two-thirds will disappear in the lava and smoke

The question of God is the most important question that arises in all kinds of debates and discussions. Today most people interested in God, but people in the Church are not the place to talk about God in a way that was understandable to them. Dr. Manfred Lutz is a prominent German physician and director of the Psychiatric Hospital of Cologne, a psychotherapist and theologian, member of the Pontifical Council for the Laity and the Pontifical Academy for Life. Author of several bestselling and renowned speaker on the topics of mental health, religion and atheism. The book "God - the Most Great Little History" won a prestigious literary award "Corine" in the category of journalism, the book was well received and the audience, as evidenced by the several hundred thousand copies. The Days of Christian Culture held in Split is a very interesting debate about atheism and religion today. The question of God is the most important question that arises in all kinds of debates and discussions. Today most people interested in God, but people in the Church are not the place to talk about God in a way that was understandable to them. Just the language for them is more understandable. When I wrote my book, then the librarian told me that the theological language completely incomprehensible, and that should not even try to print rather than a copy. So I gave the book to his first butcher. Because he understood it, that I was a good indication that the book is clearly written. Before I started writing a book zagriženoga presented himself as an atheist and I talked to him. I thought I must be in the normal state of the German language the common man to explain why I believe in God. I wrote six weeks, so fast, and it is interesting. And then it took six months that I actually checked whether this is all true what I wrote. I gave the book five theologians to read and verify if everything is true, because when one writes for the general public, and this is true and not true, then it is misleading to the public. And two philosophers are read and an atheist scientist. There are some mad at us atheists who advocate the thesis that in the 19th century was obsolete. After I wrote this book, I needed to Germany to participate in a television show with Richard Dawkins. However, Dawkins is forgiven this discussion because he is an atheist fundamentalist, a fundamentalist atheists are reluctant to discuss. However, most of us atheists are people who have questions and want to ask questions. In Leipzig, I participated in a half-hour show in which I have just talked about that his book "God", and the entire editorial board of the atheist. This show is for the atheist as housewives, afternoon, and the show they asked people on the street who were very interested and open. Theoretical atheism is that atheism, using arguments from the 19th century, attempts to prove that God does not exist. A practical atheism is the kind of atheism that I sometimes live as a Christian, when through one period of his life living as if God does not exist. And this is called sin. Many atheists are not consistent in his atheism. I always say, a Christian should read this book in order to have their arguments for atheistic neighbors. But I think it is a book for atheists who should read this book you can hone, sharpen their own arguments. Because there are many atheists who are not consistent in his atheism. One really can be a real atheist should ask: Is this really so? When you see that his atheism just does not work, then it does not go quite so. What goes in favor of the belief that God exists, that does not exist? I know if one looks at the world only from the standpoint of external description, then it will not come to God's existence. I believe that the existential experience of what leads me beyond what can only be described outside. For example, if someone loves you, it can not be described only by hormones but need something more. The philosopher Immanuel Kant said that every man from his inner core known to be good. But it is only rational if we assume three things. First, there must be freedom without freedom because we can not distinguish good from evil. Second, Kant says, we must assume that the soul is immortal (they are often seen in the world who are good - regarded as stupid) as it must be some kind of prize or something out of this world. And thirdly, there must be an instance of the death of some kind that will bring some sort of justice, and the instance of Kant called God. And that means every atheist, but often not consistent. For example, the atheist who was diagnosed to have cancer and would live only six months, there is a good friend who has a perfect plan to rob a bank. Why did he do that? If there is no God or life after death, it would be unreasonable not to rob a bank. Maybe he can not see the blood, the blood is fastidious, but today there are good therapeutic methods to solve it. As a psychotherapist, and it would be very quickly resolved. Or his mother, for example, said she is not like rob a bank. But such a strong attachment to his mother today therapeutic soon be resolved. Thus, there is just no rational reason against robbing a bank if it is certain that nobody will catch. Only if there is a God. Dostoevsky writes in "Brothers Karamazov": "If God does not exist, then everything is permitted." Rational atheist might have robbed a bank, but not irrational to rob a bank, and so I think that many atheists are irrational. However, we allow the irrationality because personally I have money in the bank. Lay people can do much more than a priest. We lay in the majority and for that we have that faith is passed on. The Second Vatican Council says that bishops and priests have in the first place "power" and "power" but that their role is to serve, and to serve us preaching the faith. Sometimes the public says that lay people want to have more power or authority in the Church. I think now we have many opportunities to proclaim and live the faith. My wife was introduced to our village one evening worship. After the youth meeting in Cologne in Germany there is a movement called "Night Fever". Expose the Blessed Sacrament, which is illuminated by spotlights, singing a slow song of silent prayer. Young people standing with candles on the street and invited passersby to take light from entering the church, and if they pray for them to write on a piece of paper. Then carry the prayer intentions in a convent where the nuns pray for these intentions. And it is interesting that 50% of passers went to church and pray. Even Muslims. And now we have started with us in our village. When we come to Mass on Sunday 250 people, and that night they came to worship 400th When the pastor came to the church and saw this, he asked my wife: "Are you to pay them?" So, my husband is not the bishop or priest, but as laywomen and laywomen can do much. Lay people can do much more than a priest, because they should not want to do what priests do...more www.google.hr

http://www.bitno.net/vjera/12-obecanja-srca-isusova/

First I'll give them all the graces they need in their class.

Second I entered the peace in their families.

Third I will console them in all their sufferings.

4th I will be their secure refuge during life, and especially at the hour of death.

5th I will pour abundant blessings on all their ventures.

6th Sinners will find in my Heart the source and the endless sea of mercy.

7th Meek souls will become zealous.

8th Zealous souls will rise to great perfection.

9th I will bless the house where it is exposed and venerated image of my Sacred Heart.

10th I will give priests the gift to tap the toughest heart.

11th The names of those who are spreading this devotion will go down in my heart and will never be erased.

12th Everyone who is being communicated on the first Friday in nine months in a row I promise the grace of penance on his deathbed: they would not die in My disgrace nor without the sacraments. My heart will be a safe haven at the last moment.

tokic.stjepan723@gmail.com

Svijet ganut primjerom herojske majke koja je dala život za djecu: “Idem u nebo, a ti ostani s tatom. Od tamo ću moliti za vas”

Svijet ganut primjerom herojske majke koja je dala život za djecu: “Idem u nebo, a ti ostani s tatom. Od tamo ću moliti za vas”

Vrhovni sud dao zeleno svjetlo za “Obamacare”

Vrhovni sud dao zeleno svjetlo za “Obamacare”

HRVATSKI RADIO, KRALJEVA SUTJESKA: Kažete da Europa neće propasti!? Vidite ovo! Non ci sono traduzioni disponibili

 Kažete da Europa neće propasti!? Vidite ovo!

Non ci sono traduzioni disponibili

Španjolski nogometni giganti Real Madrid i Barcelona odlučili su ukloniti križeve sa svojih grbova kako ne bi “uznemiravali” svoje muslimanske fanove na Bliskom istoku i Aziji, regijama koje postaju sve unosnijim tržištem za europske nogometne klubove... O odluci uprave “kraljevskog kluba” da ukloni križ s grba pisao je španjolski sportski dnevni list Marca, a taj potez povezan je s velikim poslovnim projektom koje je Real započeo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tamo se pod brendom Real Madrida započelo graditi veliko sportsko turističko odmaralište koje će se prostirati na oko 50 hektara, a osim nogometnog igrališta i drugih sportskih sadržaja uključivat će i luksuzni hotel sa 450 soba i kompleks vila. Odmaralište vrijedno milijardu dolara gradi se na otoku u emiratu Ras al-Haimah i predstavlja poslovnu ekspanziju sportskog brenda na unosno i još neiskorišteno tržište. Kako sada piše Marca, šeik Saud Bin Sakr al Kasimi koji vlada tim emiratom u jednom je trenutku uvjetovao nastavak projekta s odlukom kluba da uklone križ sa svojega loga i grba kada se on koristi u promotivnom materijalu vezanom uz odmaralište. Riječ je o križu na španjolskoj kruni koja je sastavni vizualni dio grba i koja simbolizira patronat španjolske kraljevske kuće nad nogometnim klubom iz Madrida. Predsjednik kluba Florentino Pérez pristao je na taj uvjet, a sada u klubu tu odluku tumače kao “posljedicu poslovanja u globaliziranom svijetu”. Međutim, Real Madrid nije jedini španjolski nogometni klub koji je donio takvu odluku. Njegov najveći sportski i poslovni konkurent FC Barcelona također širi svoje tržište na regiju Bliskog istoka. Katalonski klub nedavno je potpisao petogodišnji 150 milijuna eura vrijedan ugovor s Qatar Foundation, dobrotvornom organizacijom sa sjedištem u Dohi. Za te novce fundacija će moći staviti svoj logo na dresove nogometnog kluba. Međutim, ugovor je došao u pitanje nakon što je iz Saudijske Arabije stigao prigovor kako je crveno-bijeli križ sv. Jurja koji se nalazi na grbu FC Barcelona (taj svetac zaštitnik je katalonskog grada) uvredljiv za muslimane jer ih podsjeća na križarske ratove. Rješenje je nađeno tako što je na majicama Barcelone koje se prodaju na Bliskom istoku uklonjena horizontalna crta s križa. Isusu kaže: "Tko mene zaniječe pred ljudima zanijekati će ga moj Otac nebeski" ili "Što vam vrijedi zadobiti cijeli svijet, ako dušu svoju izgubite". Ovako klubovi zadobivaju svijet, a gube sebe! Bi li ovako nešto muslimani učinili? Pokušajmo zajedno razmišljati o krunici na temelju spomendana svete Marije od Krunice. Papa Pio V. proglasio je taj spomendan za cijelu Crkvu na temelju učinkovite pobjede kršćana kod Lepanta protiv turskih osvajača 1571. g. Pri tom se važno sjetiti nečega. Postoji, naime, pravedna i zakonita obrana vlastitog života na osobnoj razini, ali i na razini naroda. Tu valja paziti na to da se ne upadne u mržnju protiv neprijatelja makar se borio za goli život. Ono što je u proteklom Domovinskom  ratu bilo jako važno postići, i općenito se i postizavalo, a to je da neprijatelj zajedno sa svojim granatama ne ubaci mine mržnje u duše i srca branitelja. Zato je obrana bila duhovne naravi, a to je krunica o vratu naših branitelja i moljena krunica kao duhovna logistika molitelja. A branitelji su se, oslanjajući se na snagu Neba, mogli othrvati i pobijediti zlo koje se očitovalo u nametnutom agresorskom ratu protiv Domovine.Krunica je ljubav koja se preko zrnaca prebiranih rukom i prstima aktivira u srcu molitelja tako da i tijelo sudjeluje u toj molitvi. Krunica je ujedno i cjeloviti lanac ljubavi i vijenac ruža koji se omotava oko zla i zloga i oduzima mu snagu i uništava njegovu razornu moć. Moliti krunicu znači dobivati jasan i bistar duhovni vid da prepoznamo, razotkrijemo i uništimo zlo tako da zločinitelju praštamo. Ne zaboravimo da praštati zlo zločinitelju ne znači odobravati zlo nego uspješno sprječavati njegovo širenje. Imajući sve to u zreniku možemo se slobodno osloniti na tvrdnju da će krunica pobijediti zloga. Ovo se može činiti prejednostavnim i pretjeranim i neprihvatljivim, ali ako znamo da krunica molitelje ujedinjuje u zajedništvo na razini srca, a molitva srcem jest neprevarljivo učinkovita molitva, i ako tom molitvom dotičemo ljubavlju i srca prijatelja i neprijatelja da ih Božji blagoslov po Gospinu zagovoru obasja i dotakne u dno njihova srca i mijenja ih da od sirovih postanu pozitivno obrađeni ljudi, da od duhovno nepismenih postanu pismeni kršćani, da od neobraćenih i teista i ateista postaju novi ljudi, onda nemamo razloga sumnjati kako je krunica svemoćna molitva. Zaputimo se zajedno s Marijom prema Isusu promatrajući događaje njezina života koji nisu sami sebi svrha nego nas usmjeruju prema Isusu iz Nazareta koji je njezin tjelesni sin, ali joj je duhovni vođa i učitelj i spasitelj. Kad je njezin spasitelj, onda je i naš, i zato nam sa svakim zrncem krunice govori: „Što god vam kaže, učinite!“ Nagovara nas na potpuno predanje, ili na potpunu „predaju“ polovičnosti, nedosljednosti i skrivenog zla Isusu kako bi nas On mogao učiniti cjelovitim po njezinu zagovoru i duhovnom nagovoru. Nekada krunicu možemo doživjeti dosadnom jer su nam možda zagovaratelji te molitve lošim načinom posredovanja krunicu više učinili antipatičnom nego simpatičnom. Katkada može pomoći da za neko vrijeme krunicu i ne molimo, a onda da malo-pomalo, kombinirajući krunicu sa šutnjom, meditacijom, a i glazbom pronađemo nove ulaze u duhovne dubine te predivne molitve. Tada i osjećaji prisile vezani uz krunicu otpadaju, a mi polako doživljavamo Gospinu ljubav i Isusovu nazočnost dok se po krunici čvrsto povezujemo i sjedinjujemo s našim Ocem nebeskim. Ili drugim riječima, promatrajmo s  Marijom lice Kristovo dok molimo krunicu, kako nam je to u dokumentu o krunici tako nadahnuto i očinski brižno naglašavao naš blagopokojni papa Ivan Pavao Drugi. Krunica se diljem svijeta moli na temelju hodočasničkog pohoda Međugorju i doživljaju Neba. U tom međunarodnom svetištu koje je stjecište gotovo svih naroda svijeta ljudi doživljavaju duboki poticaj da urone u same sebe, a da ne zaglave u sebi nego da obezglave grijeh i krivnju i da uglave Isusa u svoj život jer On jest naša glava. Zbog toga je Marija tu kao brižna kućanica i majka koja dolazi da svoju djecu ohrabri za odlučni boj protiv zla u opredjeljenju za prave i zdrave vrjednote duha. Njoj je obećano da će ona i njezino potomstvo paklenoj zmiji satrti glavu. Zato je ona Najžena jer je dokraja bila poslušna Bogu Ocu služeći predano konkretnim i vidljivim ljudima, ponajprije Isusu i Josipu unutar Svete Obitelji, a onda i šire i tako se pokazivala i otkrivala kao ona kojoj je ponajprije stalo do volje i plana Očeva da se svi ljudi bez iznimke  spase dolazeći do spoznaje istine. Navikli smo dijeliti ono što ide zajedno, suprotstavljati ono što se nadopunjuje pa bi bilo  dobro promisliti suprotstavljamo li Mariju Isusu, ili Isusa Mariji, ili ih doživljavamo onima što oni jesu, a to je da, svatko na svojoj razini, zajedničkim radom rade na obnovi čovjeka. To čine tako da po našoj suradnji ruše zlo koje su naši praroditelji dopustili da uđe u njih i po krvotoku čovječanstva razlije se genetski na svakoga čovjeka osobno. Zato i kod krunice vrijedi ono zlatno pravilo: „Po Mariji k Isusu!“ A s njima zajedno k Ocu nebeskom u Duhu Svetome.

http://www.medjugorje-info.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=32&Itemid=53&lang=it

http://matrixworld-hr.com/2012/06/28/rodena-prva-genetski-modificirana-djeca/

tokic.stjepan723@gmail.com

Robi - Red Carpet

HOS - Hrvatske Obrambene Snage

Doris Dragović @ SEDAM MORA, SEDAM GORA ~ koncert 1996. g.

Daleka Obala: Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj

Miroslav Skoro - Hag

Kletva kralja Zvonimira

Dolazak Hrvata

Svetinja - Miroslav Škoro

Thompson-Ivane Pavle 2

Uvijek vjerni tebi (SPOT)- MPT

Vaš seksualni potencijal je u pitanju, što učiniti?

Vaš seksualni potencijal je u pitanju, što učiniti?

»U svim mojim godinama kao certificiran herbalist sam pomogao mnogim muškarcima, koji su se osjećali kao da ne uspijevaju zadovoljiti ženu, odnosno, da bi mogli biti u krevetu još bolji. U današnjem stresnom i konkurentnom svijetu sve više i više muškaraca donosi odluku, da ne žele biti samo dobri ljubavnici. Žele biti najbolji. Jer dobro poznajem sastojke, koje sadrži Phirago  podržavam upotrebu i preporučujem ju!« 

Kako su s Phirago flasterima mnogi muškarci oduševili žene u krevetu! Phirago koriste mnogi muškarci, koji žele povećati svoju spolnu moć ili se jednostavno pobrinuti, da bude njihova partnerka još zadovoljnija  Tajna tih malih flastera je u aktivnim sastojcima, koji osiguravaju veću prokrvljenost penisa i stvarno nevjerojatnu želju za seksom!  Phirago je poseban spoj iznimno moćnih prirodnih sastojaka. Istraživači su trebali 2 godine i desetine sastojaka poznatih po tome, da pozitivno utječu na spolnu moć, dok nisu otkrili potpune kombinacije. Rezultati su šokantni: Brže postizanje pune erekcije!  Već nakon 4 dana upotrebe Phirago flastera primijetit ćete NEVJEROJATNU razliku kod postizanja erekcije! Većina korisnika može i u neuzbuđenom stanju primijetit manju razliku u protoku krvi penisa. Phirago sadrži Gotu Kola (Centela Asiatica) i Ginseng (Panax Ginseng). Obadvije biljke su već dugo poznate kao čudotvorne biljke, koje povećavaju protok krvi u penisu i pružaju najbolju erekciju vašeg života! Do 82% povećana izdržljivost u krevetu! Čak i ako nemate problema s preranom ejakulacijom možete vašoj partnerici uvijek ponuditi više. Osigurajte joj najbolji seks njenog života, kojeg još dugo vremena neće zaboraviti! Gotu Kola i Damiana (Turnera Aphrodisiaca Ward) su kritične komponente u pružanju toga, da ćete u krevetu izdržati duže. I to usprkos tome, da je Damiana poznata po tome, da povećava osjetljivost vašeg penisa. Osim toga, da će biti osjećaji tijekom seksa intenzivniji, moći ćete izdržati duže i pružiti nezaboravan seks! Povećan libido – uzbudite se brzo i intenzivno! 

Libido (spolni nagon) ili seksualna želja je presudan osiguravanju zdravog seksualnog života. Osim toga 78,3% žena priznaje, da je požuda, koju muškarci zrače među koketiranjem i u prvim koracima na putu do seksa, ono što ih najviše privlači. Muškarci obično nemaju nikakvih problema sa libidom, a unatoč tome aktivni sastojci Saw Palmetto i Muira puama pobrinu se, da se libido poveća do te mjere, da će ga vaš seksualni partner osjetiti kao nevjerojatnu strast i požudu! Do 3,2cm veći penis u uzbuđenom stanju! Phirago nije namijenjen povećavanju penisa. Ipak korisnici u drugom mjesecu korištenja promatraju kao nuspojavu povećanje penisa u uzbuđenom stanju. Ombinacija aktivnih sastojaka u flasterima povećava protok krvi u penisu što na dugi rok donosi malo ali primjetno povećanje stanica, koje ispunjene krvlju pružaju erekciju. Ta promjena je još očitija kod muškaraca s blago zakrivljenim penisom, ako to nije rezultat oštećenja. Phirago se pobrine za stabilnu erekciju i kontinuiran priljev krvi! Eksplozivni orgazmi i nevjerojatna ejakulacija! 

Damiana je nevjerojatna biljka, koju su poznavali već Maji! Osim toga, da osigurava da je vaš penis osjetljiviji i receptivniji na podražaje i naslade, također osigurava da ćete u krevetu izdržati duže. Ta kombinacija je idealna za doživljavanje eksplozivnijih orgazama s većim ejakulacijama! 

Jesi li već čuo za flastere protiv pušenja? A za flastere za mršavljenje? Flasteri su se pokazali kao najučinkovitiji način uvođenja različitih aktivnih sastojaka izravno u tijelo. Znanstvenici su sada najnovija dostignuća u tehnologiji flastera prenijeli na područje poboljšanja muške seksualnosti! Rezultati su nevjerojatni: Korisnici Phirago flastera primjećuju porast libida, bolje i trajnije erekcije, veće izljeve i čak i povećanje penisa do 3,2cm!

1. Uzmi Phirago flaster iz kutijice sa 30-dnevnom opskrbom

2. Svaka 24 sata stavi flaster na neobrastao dio kože.

3. Uživaj u dužim seksu, potpunoj erekciji i nevjerojatnoj ejakulaciji!

http://www.velforma.com/phirago/hr/?src=ec&ad=pu#naroci

tokic.stjepan723@gmail.com

PETITION FOR A GMO free Croatia, Italy, Slovenia, Hungary and Austria) PETICIJA ZA PROGLAŠENJE REGIJE ALPE-ADRIA PODRUČJEM SLOBODNIM OD GMO-A PETIZIONE PER LA PROCLAMAZIONE DELLA REGIONE ALPE-ADRIA COME TERRITORIO LIBERO DAGLI OGM PETICIJA ZA RAZGLASITEV REGIJE ALPE-JADRAN KOT PODROČJE BREZ GENETSKO SPREMENJENIH ORGANIZMOV

Respected friends

When you go to the store to buy bread, milk, sausage, pate, cheese ... you are buying or current slow and painful death, you are buying a heart attack, stroke, kidney blockage ... or the various organs of inflammation, allergies, cancer ... and all you pay hard earned money, whether you want to do and still want to prevent it or, if you still want to knowingly or unknowingly poison your child and family? Think

Zahtijevamo od Hrvatskog, Talijanskog, Slovenskog, Austrijskog i Mađarskog Sabora, kao i svekolike javnosti u tim zemljama, punu potporu proglašenja Hrvatske kao sastavnice regije Alpe Adria područjem slobodnim od GMO te proglašenje područja RH GMO slobodnim od uzgoja, prometa, trgovine a poradi očuvanja biološke raznolikosti sukladno potrebama pune biološke sigurnosti područja RH kao prirodnog i kulturnog bogatstva ove generacije ali i budućih generacija. Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora na svojoj je 53. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine jednoglasno usvojio tekst Prijedloga Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od genetski modificiranih organizama (GMO-a) koju je uputio Hrvatskom saboru na usvajanje no ista do danas nije raspravljena niti usvojena od strane naše najviše zakonodavne institucije. Ustav RH u čl. 2 i 3 navodi da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime; a da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša, najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava; Nastavljajući se i dodatno podupirući stavove Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine; a Pozivajući se na odredbe Konvencije o biološkoj raznolikosti koju je Hrvatski sabor ratificirao 1996. godine te je Republika Hrvatska od 1997. godine punopravna stranka Konvencije; na odredbe Protokola o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Kartagenskog protokola) kojeg je Hrvatski sabor ratificirao 2002. godine; odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potvrđene Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi 1997. godine, temeljem kojih su, sukladno Ustavu i zakonu, donesene odluke svih županijskih skupština koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a te zabranile ispuštanje živih genetski modificiranih organizama u okoliš, pa i u pokusne svrhe; strateške smjernice Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske koju je Hrvatski sabor usvojio 28. studenoga 2008. godine u kojoj se iskazuje potreba poticanja ekološke poljoprivrede i drugih oblika poljoprivrede koji pridonose očuvanju biološke raznolikosti te pomoći proizvođačima u promidžbi i osiguranju tržišta, i na poljoprivrednim površinama potiče se očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, a da se ne unose strane (alohtone) vrste i genetski modificirani organizmi u prirodu; zaključke Hrvatskoga sabora od 27. studenoga 1998. godine donesene nakon provedene rasprave o Stanju u poljoprivredi Republike Hrvatske (točka 17.f.); Lošinjsku deklaraciju o biotičkom suverenitetu donesenu na 3. Lošinjskim danima bioetike 16. lipnja 2004. godine u kojoj su definirani bioetički razlozi i načela suverenosti; Zaključke Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora donesene na 7. sjednici održanoj 1. srpnja 2008. godine. Mi potpisnici Peticije tražimo POTPORU INICIJATIVI PROGLAŠENJA REGIJE ALPE ADRIA PODRUČJEM SLOBODIM OD GMO-a  Te, Tražimo od Hrvatskog Sabora i svekolike javnosti punu potporu proglašenja Hrvatske kao sastavnice regije Alpe Adria područjem slobodnim od GMO hrane i sjeme. Prirodno bogatstvo Republike Hrvatske u svoj svojoj raznolikosti i jedinstvenosti prepoznajemo kao nacionalno blago nemjerljive vrijednosti, a njegovo očuvanje kao najviše vrednote za koje se valja neprestano zauzimati, te ovom peticijom iskazujemo potporu ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda, kao i očuvanju bioraznolikosti kao zalogu sigurne budućnosti ove, i generacija koje tek dolaze, te poticanju donošenja mjera radi ostvarenju biološke sigurnosti od ugroza GMO proizvoda a u svrhu očuvanja biološke raznolikosti RH, te cjelokupnog područja Alpe Adria.Sukladno tome tražimo da se RH proglasi NO GMO , odnosno GMO slobodna regija kao oznaku područja u kojem nije dozvoljeno ispuštanje živih genetski modificiranih organizama (GMO-a) u okoliš, pa ni u pokusne svrhe a naročito u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma, te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja kao i na područjima koja su odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave proglašena područjima slobodnima od GMO. GMO slobodna regija uključila bi zabranu stavljanja u promet i transport proizvoda koje u sebi sadrže GMO modifikacije bez obzira radi li se o kozmetičkim, prehrambenim ili proizvodima za znanstvena istraživanja a u cilju ostvarivanja biološke sigurnosti. Ujedno pozivamo Hrvatski Sabor da nastavi punu suradnju po pitanju zaštite okoliša sa parlamentima Republike Mađarske, Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Italije i ostalim zainteresiranim subjektima kako bi podržali Inicijativu proglašenja područja Alpe Adria GMO free..




Mreža udruga UZMAH

Petition:

Mi potpisnici Peticije za proglašenje regije Alpe-Adrija područjem slobodnim od GMO-a: Tražimo od Hrvatskog Sabora i svekolike javnosti punu potporu proglašenja Hrvatske kao sastavnice regije Alpe Adria područjem slobodnim od GMO.
PETIZIONE PER LA PROCLAMAZIONE DELLA REGIONE ALPE-ADRIA COME TERRITORIO LIBERO DAGLI OGM. Noi firmatari della petizione chiediamo al Parlamento Italiano e all'opinione pubblica il pieno supporto nella proclamazione dell'Italia, parte della regione Alpe-Adria, come territorio libero dagli OGM. Con questo intendiamo libero dalla coltivazione, dal trasporto e dal commercio, con l'intento di salvaguardare la biodiversità, la sicurezza del suolo italiano e la ricchezza delle coltivazioni per la presente e le future generazioni.

Cijeli tekst prijedloga Deklaracije možete pročitati na ovom linku: 

http://www.gopetition.com/author.php?petid=54429

Sign the petition

tokic.stjepan723@gmail.com