Nova konceptualizacija za novi dobronamjeni nacionalizam
Dok navijam za Hrvatsku na prvenstvu Europe u nogometu vidim kako Josipović i Milanović jednako kao Karamako i Tomašić isto tako navijaju za Hrvatsku. Čak je i svećenik, ovdje u Mississauga, rekao malu molitvu u vrijeme mise za hrvatsku nogometnu vrstu. Mi smo svi ujedinjeni u našoj nadi da Hrvatska igra dojmljivo, pobjedi i svi budemo ponosni. Možda Kajina i Pusićku ne zanima koliko mene zanima hrvatska pobjeda - tko zna. Tijekom europskog prvenstvo ojačao je ponos na našu momčad i našu državu što jeste dobra stvar. Mi smo svi zajedno ponosni domoljubi. Pitam se zašto, izvan međunarodnih športskih događanja, neki političari govore o domoljublju i nacionalizmu kao krajnje lošim stvarima. Ako pogledamo Nijemce, Engleze, Francuze i Amerikance, svatko, ne ovisno o tomu je li lijevo ili desno politički orijetnrian, ima nacionalni ponos, domoljuban i zaštitnički prema svome narodu i svojoj samobitnosti. Samo je hrvatskoj lijevici nacionalni ponos i domoljublje nešto loše po čitavu naciju. "Crveni" u Hrvatskoj nam govore kako je nacionalizam "loša stvar" i oni sve nas koji želimo braniti hrvatsku samobitnost i nazivaju "fašistima" - što je u istinu krivo. U ovom članku samo želim iznjeti ideju redefiniranja pojma nacionalizma za novo i više prosvjećeno doba u kojemu živimo. Danas je 2012 a ne 1912. Dok je stari nacionalizam bio ratoboran i šovinistički, s naglaskom na uzimanje od drugih, novi nacionalizam je usmjeren na izgradnju i obranu onog što je naše. Novi nacionalizam je potreban radi zaštite vlastite smaobitnosti i način života, a koji zatire cilj globalizma - kulturna homogenizacija. U starim ideologijama je uvijek netko morao pobjediti i netko izgubiti. U novom okviru prosvijećenog nacionalizma mora se imati razmišljanje dvostrane pobjede (win-win). Nacionalizam je nejasan koncept i čak se ni “nacionalisti” ne mogu dogovoriti o tome što predstavlja nacionalizam. Moje definicije su: Nacionalizam je briga o identitetu i kulturi naroda i nacije. Potreba za nacionalnim samoodređenjem dovodi do državnosti, koja dalje stvara potrebu za legitimnom političkom vlast za unutarnje i vanjske poslove. Domoljublje nastaje od latinske riječi “patriota”, što znači "zemljak",ali je to odanost, predanost i ponos prema svojoj naciji / državi i spremnost braniti je i žrtvova za nju. Domoljublje je instinkt gotovo jednako naravan kao ljubav prema obitleji, rođacima i prijateljima. Dok je domoljublje ljubavi za svoju državu, nacionalizam više usredotočuje na oblik i funkciju koju država treba poduzeti. Nacionalizam i patriotizam su isprepleteni pojmovi. Zbog toga je ne razumno i ne mogućno biti domoljuban, ali ne i nacionalist. Svi se trebamo složiti s razumljevanjem nacionalizma kao zajedničke želje za uspjeh nacije, autonomnost, političku reprezentaciju i samoodržanje. Postmodernisti i globalisti govore za nacionalizam kao loši cilj, ali je ne razumno kako želja za nacionalnim prosperitetom može kod suverenog Skup ljudi, nacija, jednako tamo ima pravo na svoju jedinstvenost. Oduzimanje od nacije pravo na određenje i samobitnost smanjuje suverenitet i negira pravo na jedinstvenost. Jedan od najslavnijih i najutjecajnijih rabina iz 20. stoljeća, Abraham Isaac Kook smatra kako je svaka nacija jedinstvena i sastavi dio u obitelji zemalja svijeta koje čine ljudski rod i svaki narod može svoju određenu inventivnost i promjenu objaviti svijetu. Rabin Nachman Krochmal je objasnio u Hegelove svjetonazoru, kako se svaki narod penje na svjetskoj pozornici, ima propovjedaonicu i propovijeda svoju nacionalnu istinu u svijet. Postoji određena količina napetosti između pojmova nacionalizma i nacionalnog identiteta s jedne strane i univerzalizma, ili pripadnost ljudskoj rasi u cjelini, s druge strane. Rabin Kook smatra kako će svijet doći u fazu kada će svi narodi dati svoj jedinstveni doprinos i potom će sve nacije biti raspuštene. Nacionalizam nije filozofija ograničena samo na političku desnicu. Lijevičarski nacionalizam, koji ima svoje korijene u jakobinske filozofije od Francuske revolucije, koja opisuje oblik nacionalizma na temelju kolektivnog identiteta, jednakosti, narodnog suvereniteta i nacionalnog samoodređenja. Taj nacionalizam obično je protivan imperijalizmu i kao zaštitnik u socijalističkoj borbi protiv kapitalizma. Marx i Engels su vidjeli ovu borbu za neovisnost od feudalizma i imperijalizma kao proleterski "progresivni nacionalizam". Na lijevoj strani, borbe za "nacionalno oslobođenje" u zemljama Trećeg svijeta su doživljavani kao progresivni i koristan korak u društvenom razvoju. Čak i Tito, “junak ljevice”, bio gorljivi nacionalist. Progresivni nacionalisti jednostavno ne vjeruju u suzbijanju ljudskog naravnog ćutanja prema očuvanju kulturnog identiteta i samoodređenja. Mihail Bakunjin je rekao sljedeće o nacionalizmu: "Nacionalnost ... je povijesna, lokalna činjenica koja, poput svih pravih i bezopasna činjenica, ima pravo tražiti opće prihvaćanje ... Svaki narod, kao i svaka osob , pripada tamo gdje joj je mjesto i zato ima pravo da bude što jeste ... nacionalnost nije načelo, to je legitimna činjenica, baš kao što je individualnost. Svaka nacionalnost, velika ili mala, ima neosporno pravo biti ono što jeste i živjeti u skladu s vlastitom prirodom. Ovo pravo je jednostavno posljedično.. opće načelo slobode. " Maksimov, Grigoriĭ Petrovich.Politička filozofija Bakunjina: Znanstveni Anarhizam. Danas, kada narodi su oslobođeni, cilj novog dobronamjernog nacionalizma je ostati oslobođen od globalističke snaga koje sada traže novi oblik gospodarskog feudalizma i iskorištavanje imperijalizam-kapitala. Lijevica i desnica su na poziciji isključivog starog šovinistićkog i ratobornog nacionalizma - koji je temeljen na najgorim društvenim bolestima kao etatizmu, ksenofobiji, »etničkoj« krvnoj kupki, da ne govorimo o elitizmu i militarizmu. Stari nacionalizam temeljio se na nižim razinama fiziološke i sigurnosne potrebe. Znanost i tehnologija su riješili većinu potreba potrebne za preživljavanje. Danas ekonomske vrijednosti ne dolaze iz izvora sirovina, već iz intelektualne sposobnosti i inovativnosti koja čini preobrazbu sirovina u korisne objekte. Japan nema puno naravnih resursa i relativno je malen u zemljopisnoj veličini, ali je drugi po veličini gospodarskog razvitka u svijetu! Novi nacionalizam temelji se na višim razinama potreba za poštivanje i samoaktualizaciji (način života) naroda. Definicija više progresivni, prosvjetljeni dobronamjerni naciolnalizam je pojam identiteta i zajedničkog sustava vrijednosti u grupi ljudi sa zajedničkom poviješću i vizije za bolju budućnost zajedno podnose žrtve, koje su ljudi spremni učiniti kako bi ta vizija oživjela. Nacionalizam baziran na vrijednosti je o načinu života. Teba vjeorvati u "nacionalizam utemeljen na pozitivnoj naravnoj vrijednosti ", onaj koji proizlazi iz ljudskog dostojanstva pojedinca i naravne potrebe i želje pojedinca za ostvarivanje svojih ' talenata' temeljem vlastitog prava u obitelji i naroda gdje svatko pripada i ulaže ljubav bilo da je na bojnom polju ili sportskoj areni. U biti, nacionalizam je izgradnja, obrana i promicanje vlastite nacije. Svoju naciju vidim kao proširena plemena ljudi koji su slični meni, koristeći nogometne metafore i to je moj tim, koji radi na zajedničkom cilju. Sustav vrijednosti je ono što nas ujedinjuje u naš način života. Način života je ono što zaštitimo od onih koji nastoje pokvariti naš sustav vrijednosti. Malo tko misli o sustavu vrijednosti koji definira naše društvo. Koncept je složen i još uvijek nejasan. Svako društvo ima vrijednosti koje su važne za njega i koje ga razlikuju od drugih. Društvene vrijednosti određuju gdje je privlačno mjesto za život i podizanje obitelji. Vrijednosti su vjerovanja, osobne šifre ili smjernice koje smatramo vrijednim i poželjnim na način na života. Vrste vrijednosti uključuju etičke / moralne vrijednosti, vjerske, političke vrijednosti, kao i društvene i estetske vrijednosti. Vrijednosti odražavaju osobne osjećaje što je pravo i krivo ili ono što "treba postojati '. Vrijednosti su temelj onoga što ima smisla i vrijedno je u životu - "smisao života / summum bonum". Vrijednosti određuju tvoje prioritete, i oni su mjera koje se koristi za reći, ako je vaš život u iskazu na način na koji želite. Vrijednosti određuju dušu našeg naroda preko određivanja ravnoteže između interesa za osobnu dobrobit i interes za dobrobit drugih. Vrijednosti su važni jer one utječu na stavove i ponašanje koji stvaraju norme kulture. Norme su pravila ponašanja u društvu. Isticanje nacionalnog stijega je norma, ali to odražava vrijednost domoljublja. Iz ekonomske perspektive, nacija je skupina ljudi koji imaju koristi od kolektivne suradnje koja rezultira dobivanjem iz ekonomije opsega i dosega. Radeći zajedno možemo razviti oblik kolektivne sigurnosti. Zajedno narod, nacija, može ostvariti ono što mi, kao pojedinci, ne možemo. Dijelimo zemlju koja nas povezuje, daje nam mjesto za život, ona nas hrani i daje nam sirovine. Stoega je definicija dobronamjernog nacionalizma utemeljena na spoznaji da smo slobodni samo zato što imamo našu Domovinu i stoga zajedno štitimo naš Dom. Zemlja, ljudi i vrijednosti su, dakle, jedno. Moj dobronamjerni nacionalizam ne uključuje uzimanje tuđeg i što nije moje. Svijet je, poput natjecanja na Europskom prvenstvu u nogometu, u stalnom natjecanju. U nogometnom natjecanju pobjedđuje i postiže uspijeh momčad koja postigne više golova. U životu naroda i njihovih ljudi "pobijeda" se postiže preko poboljšava životnog standard ljudi. Rast životnog standarda temelji se na društvenim i političkim slobodama gdje zajedno sa zdravim gospodarstvu omogućuje se ljudima živjeti udobno i slijediti svoje snove. Za razliku od nogometa, gdje samo jedna strana pobijedica, natjecanje nacionalnih vrijednosti i modela poboljšava i postavlja svačiji životni standard. Samo ako postoje različiti narodi s konkurentnim vrijednosnim sustavima mogu se natjecati u idejama i potonje u razvitku. Kada jedan narod počinje vodi ispred drugih, ostali će usvojiti neke od najboljih normi u praksi koje se nalaze u sustavu vrijednosti uspješne nacije. Plima koja se diže podiže sve čamce. Zdrava konkurencija nudi mogućnosti obostrane pobjede. Različiti narodi i ljudi imaju različite vrijednosne sustave, na primjer Njemačku i Grčka. Stara Grčka u doba Platona i Aristotela bila je velika civilizacija, dok su germanska plemena bili slabo civilizirani. Današnja Grčka je u ekonomskoj propasti, a Njemačka je gospodarsko srce Europe. Sjedinjene Američke Države, koje postoje manje od 300 godina je globalna supersila. Rasa ne daje konkurentsku prednost i uspjeh. Stari nacionalizam na temelju genetici i rase i ne stvara uistinu veliku naciju niti poboljšava kvalitetu života za običnog čovjeka. Nacionalizam je, dakle, ne natjecanje genetike i rase, već natjecanje vrijednosnih sustava. Kako se narodi razlikuju u svojim vrijednosnih sustava? Globalni istraživački projekt pod nazivom svjetsko istraživanje vrijednosti (World Values Survey) istražuje ljudske vrijednosti i uvjerenja, o tomu kako se mijenjaju tijekom vremena i kakav društveni i politički utjecaj imaju. Slika 1 je karta vrijednosti zemalja pokazuje kako smo u usporedbi s drugim narodima. U anketi iz 2000-e godine bili smo najviše neutralna zemlja u vrijednosti i najbliži centru. Mi smo bili niti tradicionalni, niti svjetovni i vrlo malo samo-izražajni. Je li to najbolji način postojanja? Ljevica nas želi premjestiti prema tzv. "Crvenoj Hrvatskoj", dakle poziciju s više svjetovno-racionalnog sustava vrijednosti, dok je desnica želi društvo s više tradicionalnim vrijednostima I premjesti na poziciju "Plave Hrvatske". Udaljavanje od vrijednosti preživljavanja je razumljivo i potrebno. Mi, ljudi, trebamo utvrditi što želimo biti, ili više sekularno-racionalno, ili tradicionalno. To je dio državotvorne imperativnosti. Mi Hrvati, većim dijelom, i dalje razvijamo svoje vrijednosti (ili morale) kod kuće, u crkvi ili u školi, za razliku od Zapada, gdje se čini kako mladež sve više i više razvija svoje vrijednosti "na ulici". Tijekom posljednja dva desetljeća razvoj hrvatskog društva čini se da se kretao u smjeru tradicionalizma, kao što je prikazano na slici 2, a lijevica naporno radi protiv ovog prirodnog trenda. Tijekom posljednjih pet godina zamjećeno je više napada na naše vrijednosti i društvene norme koje “socijalni inženjeri” pokušavaju pokvariti i promijeniti u prirodnu evoluciju hrvatskih vrijednota i načina života. Zašto je prihvatljivo da ljevice definira oblik nacije, ali ne prihvaćaju isto pravo na desnoj konzervativnoj strani? Napad na naš nacionalizam nije samo napad na kolektivnost, već i napad na pojedinca. Ako oni ne žele da definiramo našu naciju i sebe kroz našu nacionalnu samobitnost, a kako to onda oni oni žele definirati je? Zdravi nacionalni identitet i vitalni-vibrantni nacionalizam nije nastojanje da se kritizira, već nastojanje kojega moramo podrzati ako zelimo braniti naš način života i braniti ono što je Bog dao narodu i za što smo se borili i čuvali više od 1100 godina. Mi svi trebamo dom. Nacionalna drzava je naš dom. Naš dobronamjerni nacionalizam je sigurna luka, koja štiti naše zakone, naše vrijednosti i naš suverenitet u sve složenijem svijetu. Čovjek koji se brine o sudbini i boljitku svoga naroda nikada ne bi trebao biti etiketiran kao fašist, već mu treba čestitati što je koristan državljanin. I pitanje je jesu li danas plutokrati i globalne korporacije, koje su same po sebi sociopati, u rastu moći stog je li dolazi dan kada ćemo početi raspuštati nacionalne obrambene mehanizme koji štite ljude? Ne mislim da naša političko-gospodarska elita je postigla potrebno prosvjetljenje ili blagonaklonosti za pravedno i pošteno funkcioniranje "univerzalnog naroda". Cilj hrvatskog nacionalizma ne smije biti da se naši susjedi nas boje, ali mogu biti zavidni na našu prosvijećenost, prosperitet društva i visoki standarda života. Pozitivan dobronamjeran nacionalizam je prijetnja samo onima koji žele ukrasti od nas ono što nije njihovo. Naš dobronamjerni nacionalizam definira svrhu života, našu samoaktualizaciju i stvara nacionalni karakter na kojega možemo biti ponosni. Danas smo zapeli u gospodarskom neredu koji nas priječi u samoaktualizacije fazi našeg razvitka kao što je prikazano na slici 3. Pitam se, ako neka sila namjerno usporava naš gospodarski razvitak onda bi se priječio razvitak samoaktualizacije. Ljepota kulturnog svijeta i novih ideja dolazi iz ove raznolikosti, koje trebaju poticati još nekoliko generacija. Svi moramo podržati pozitivan - prosvijetljeni – dobronamjeran nacionalizam, koji će štititi naše postojanje kao naroda i pomoć u našoj evoluciji za još bolje i pravednije društvo naše djece i unučadi.Bez obzira na ono što radimo i zašto to radimo, nikada ne smijemo zaboraviti Zlatno pravilo, vođstvo našeg Gospodina kao što je priopčeno u Mateju 7:12,
by Željko Zidarić , 19th-June-2012 at 01:14 PM (22 Pogleda)
Željko Zidarić – 28 lipanj 2012
S engleskog preveo: Tihomir Janiček
Nema komentara:
Objavi komentar