Predstavljena Vjera u sjeni politike - 5. knjiga
U HAAGU NIJE JOŠ GOTOVO
ZAGREB, 14.
prosinca; Jučer je u
Dvorani Vijenac već uobičajeno predstavljen peti nastavak
serijala knjiga Vjera u sjeni politike autora
Damira Borovčaka, urednika i voditelja istoimene mjesečne
emisije koja se već više od 11 godina emitira svake
četvrte nedjelje u mjesecu u eteru Radio Marije.
Predstavljanje
je vodio glavni urednik Radio Marije, pater Stjepan Fridl,
koji je objasnio osnovne postavke i razloge emitiranja
takve emisije te istaknuo kako za vjernike vjera nikada i
nikako ne može biti u sjeni bilo čega. Naslov emisije neka
ne zavara, jer sadržaj i najnovije knjige nudi posve nešto
drugo, nudi zalaganje za istinu, u nadi da će jednom doći
vrijeme kad će politika dospjeti u sjenu vjere.
Biskup mons. dr.
Mile Bogović istaknuo je i povezao autora sa njegovim
zalaganjem u rasvjetljavanju povijesnih činjenica i
okolnosti kao uzroka kasnijih događanja, pa je tako
istaknuo njemu bliske događaje u Zrinu i Gvozdanskom, koje
je autor Borovčak obradio u svojim ranijim emisijama i
knjigama, ali i početak zločina u Vukovaru još davne 1848.
godine kao i ubojstvo svećenika i župnika Antuna
Grahovara u Sisku na početku srpske pobune 1990.g.
Zaključio je kako autor dobro raspoznaje izvore iz kojih
se redovito puca na sve što je hrvatsko i katoličko.
Akademik Josip
Pečarić, uz napomenu kako se dugo poznaje s autorom
Damirom Borovčakom, usredotočio se na posljednji tekst
tiskan u knjizi, koji je vezan uz njegov prijedlog i pisma
hrvatskom predsjedniku vlade da se general Gotovina
predloži za Nobelovu nagradu za mir. Njegova su pisma
uslijedila zbog obrane generala prije izricanja presude u
Haagu iz poznatog razloga dokazivanja kako su Oluja i
general Gotovina spriječili ponavljanje zločina u
Srebrenici na području Bihaća, čije se područje pred Oluju
nalazilo u potpunom srpskom okruženju i bezizglenoj
situaciji. Time otpada svaka optužba za udruženi
zločinački podhvat, prema prvostupanjskoj presudi. U zaključku je naveo svoje
razmišljanje i činjenicu kako u Haagu nije još sve gotovo,
jer je i dalje upitna presuda bosanskohercegovačkim
Hrvatima na čelu s generalom Slobodanom Praljkom, a time i
optužbe Hrvatskoj za rat u BiH.
Autor Damir
Borovčak zahvalio se svima naznočnima, koji su po izuzetno
hladnom vremenu došli na predstavljanje njegove knjige.
Zahvalio je svim svojim predstavljačima i istaknuo njihove
zasluge i zalaganja na širenju hrvatske istine, svatko na
svom polju djelovanja. Borovčak se suglasio i potvrdio da
dijeli Pečarićevo mišljenje da u Haagu nije još uvijek sve
gotovo u svezi optuživanja Hrvatske, sve dok se ne
razriješi sudbina šestorice Hrvata iz BiH. Podsjetio je
posebno na izvanredan, antologijski završni govor obrane
generala Slobodana Praljka i njegovih preko dvadesetak
knjiga dokumenata o ratu u BiH, s naglaskom na svjetski
podmetnutu laž o Hrvatima kao krivcima za rušenje mosta u
Mostaru, koju je general Praljak argumentirano demantirao
istraženim protudokazima u posebnoj knjizi.
Na posljetku
Borovčak je zahvalio i mladim glazbenim umjetnicama Marti
Musap i Branki Pleština, studenticama Muzičke akademije
koje su pod vodstvom prof. Eve Kirchmayer Bilić već i
ranije rado nastupale na misnim slavljima za zatočene
generale u Haagu, u vremenima kad nije uvijek bilo
jednostavno naći izvođače za takve nastupe. (db)
PROSLOV
Na našoj medijskoj sceni već dulje se
kreće i uspješno radi Damir Borovčak. Marljivo
skuplja građu i kroz nju šalje svoju poruku da
trebamo biti dobri kršćani i pravi Hrvati te se
čuvati opasnosti u kojima se kršćanin i Hrvat
danas nalaze. U zadnje vrijeme knjižicom o
Gvozdanskom i Zrinu ponovno nam je dozvao u
svijest bolnu činjenicu da ne znamo cijeniti svoje
velikane i svoje veličine. Gvozdanasko nas upućuje
na junačku epopeju obrane istoimene utvrde iz
1578., kada su hrabri branitelji svojom ljubavlju
doslovno do zadnjih otkucaja srca zadivili i
nemilosrdnog osvajača koji ih je – provalivši u
grad - našao na svojim položajima, ali smrznute. I
u okolnostima kada su ostali bez svega, i bez
ogrjeva, nisu predavali grad neprijatelju svoga
naroda i domovine. Bili su svjesni da se nalaze na
braniku tadanje kršćanske Europe. Samo pak ime
Zrin, podsjeća nas ne samo na Nikolu Šubića
Zrinskog, nego i na druge junake iz porodice
Zrinski. Tu simpatiju prema braniteljima svega
što je kršćansko i hrvatsko Borovčak svjedoči i
onda kada nam približava događaje koji se danas
zbivaju oko nas, kada oslikava naše današnje
prilike. Njegov glas možemo svaki mjesec čuti u
udarnom terminu na Radio Mariji. Redovito počinje
citatom iz evanđelja dotične nedjelje, a onda
dodaje svoju reportažu o proteklom mjesecu. Ti
njegovi mjesečni pregledi bivaju objavljeni u
knjizi pod naslovom: Vjera u sjeni politike. Do sada su objavljene
već četiri knjige pod tim naslovom, a ovo je peta.
Ona pokriva vrijeme od 23. svibnja 2010. do 22.
srpnja 2012. – dakle nešto više od dvije godine. Listajući njegovu knjigu čitatelj će
na neki način prošetati kroz to vrijeme uz pratnju
samog autora. Prepoznat će njegovu osjetljivost na
neke teme i na neke izvore napisa. Čitatelj ne
treba doći do kraja knjige da shvati koje vrednote
brani i zašto se zalaže. Njegova knjiga nije djelo
neopredijeljenog kroničara. Svaki čitatelj će
ubrzo prepoznati otkuda prijeti opasnost, što je
ugroženo i što treba braniti. Njegova knjiga nije
ni zamišljena kao kronika određenog vremena, ali
ipak se iz njegova pisanja može u pozadini
prepoznati slika stvarnih događanja u društvu.
Tako i u ovoj knjizi imamo refleksije na posjet
pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, na proslavu u
Udbini, na veličanje partizanštine u Srbu. Autor
nije propustio zabilježiti žalosni otpor nekih
krugova, pa i na vladajućim pozicijama, da se oda
počast brojnim stradalima u Drugom svjetskom ratu
i poraću, te da se iz zaborava izvuku okrutni
zločini komunističke vlasti toga vremena. Tom
zaboravu pridonosi i ukidanje saborskog
pokroviteljstva za Bleiburg. U tim krugovima
nalazi se i kovačnica obezvrjeđivanje žrtava onih
koji su s krunicom oko vrata branili svoj narod i
svoju domovinu. Poput dobro upućenog vodiča, autor se ne zadržava tek
na onome što je netko sada rekao ili zapisao, što
se dogodilo prošlog mjeseca; on u maniri iskusnog
znalca pokazuje primjere iz prošlosti gdje se
nalazi u začetcima ono što danas imamo i pred
sobom gledamo. Tako, govoreći o stradanju Vukovara
podsjeća čitatelja i na duboke korijene vukovarske
tragedije koje on nalazi još u davnoj1848. godini.
Jednako tako u ubojstvu svećenika Grahovara vidi
uzorak stradavanja svećenika prije i poslije
njega. On ne prati samo ono što piše u novinama,
što je na površini, nego ide dalje i dublje.
Nekoga mogu neka povezivanja zasmetati, ali
zacijelo čitatelju ne će ostati nerazjašnjeni
pozitivni motivi koji su do toga doveli. Vidi
se da je dobro upoznat s cjelokupnom scenom i
rasporedom snaga jer dobro raspoznaje izvore (medije
i politiku) iz kojih se redovito puca na sve što je
hrvatsko i katoličko; ali prepoznaje i branitelje
koji su do kraja – poput onih u Gvozdanskom –
spremni braniti jedno i drugo, makar se „smrzli“ u
zatvorima u domovini i inozemstvu. On želi biti s
njima rame uz rame. Borovčak vjeruje u takav način
borbe i obrane, jer nakon što ju je oglasio u eteru
Radija Marije, on svoju strategiju obrane nudi
svakom čitatelju u obliku lijepo uređene i dobro
opremljene knjige. Za Borovčaka je vjera ona
vrijednost u čijoj sjeni treba biti sve ostalo.
Međutim, on s nelagodom gleda kako razne političke
snage i politički moćnici i tu vrjednotu stavljaju u
sjenu svojih političkih makinacija. Svaki mjesec on
budno prati što se događa. Osim o njegovoj patnji,
svaki će čitatelj iz ove knjige moći mnogo toga doznati i naučiti što će mu pomoći da
bolje shvati vrijeme u kojemu živi i zadaću koja
pred njim stoji.
Mile
Bogović
Biskup gospićko-senjski
U
Gospiću, na Dan neovisnosti 2012.
Fotografije:
LJubomir Škrinjar
Nema komentara:
Objavi komentar