VIJEĆU SIGURNOSTI UJEDINJENIH NARODA O HRVATIMA BIH
U našem pismu povodom rasističkih Haaških presuda od 15. travnja 2011. napisali smo vam kako “znamo da je za vas braniti svoj Dom, svoj Narod i svoju Državu samo PLANIRANI UROTNIČKI ZLOČIN!“ To se odnosi i na Hrvate u BiH, a i njima se sudi i sudilo se u vašemu Den Haagu na isti sramotni način.
Ovih dana smo svjedoci kako se i Vatikan pribojava da bi katolici u Bosni i Hercegovini za koje desetljeće mogli posve nestati. Od oko 800.000 katolika u 1991. godini danas ih je ostalo 440.000. Eliminiranje Hrvata iz BiH, što vojnim što nevojnim sredstvima, zapravo je eklatantan primjer genocida.
Za čiji račun želite očistiti BiH od Hrvata? U što namjeravate pretvoriti tu državu?
Hrvatski narod se ponosi i uvijek će se ponositi onima kojima vaš „Sud“ određuje drakonske kazne pa čak i zbog spašavanja stotinjak tisuća ljudi – samo zato što su muslimani. Jedan od onih koji ce zauvijek biti među ponajboljim sinovima hrvatskog naroda, haaški optuženik, ovako govori o ratu između žrtava velikosrpske agresije, muslimana i Hrvata BiH:
Završni govor generala Praljka
I.
Obuka policajaca iz BIH u Hrvatskoj, a koje šalje SDA još 1991. god.
Obuka pilota A BIH u Republici Hrvatskoj.
Obuka i opremanje čitavih postrojba A BIH u Hrvatskoj.
Zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH.
Organiziranje eksteritorijalnog školstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada još nepostojećem, bosanskom jeziku.
Vremenski neprekinuto naoružavanje A BIH.
Municija, nafta, lijekovi, hrana i ostala potrebna logistika A BIH za vođenje rata.
Liječenje više od 10 000 ranjenih boraca A BIH u hrvatskim bolnicama.
Omogućavanje dolaska više tisuća mudžahedina u A BIH.
Regularni logistički centri A BIH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata.
Itd., itd.
I sve to besplatno.
Nikada u povijesti ratovanja jedan narod – (Hrvati) – nije tako i toliko pomogao drugi narod – (Bošnjaci-Muslimani) – i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku – (A BIH) – protiv Hrvata – (HVO) – u BIH.
Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propuštao konvoje oružja (i ostalog) drugoj vojsci (A BIH) i onda kada je ta vojska ( A BIH) to oružje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili.
a) A što je s referendumom Hrvata za BIH, koji je preduvjet za postojanje te države.
b) Priznanje BIH od RH.
c) Imenovanje veleposlanika RH u BIH.
d) Potpisivanje svih prijedloga međunarodne zajednice o unutarnjem uređenju BIH a prvi koji su potpisivali bili su predstavnici HZ HB i RH.
To je bila politika dr. Franje Tuđmana, predsjednika RH, to je bila politika Vlade RH i Sabora RH i MORH-a, to je bila politika HVO-a.
To su za tužiteljstvo ovog suda elementi UZP-a.
Takva optužnica služi se logikom koja je uvredljiva i za kognitivni sustav patogenog virusa.
I-1.
Kakvo mišljenje i koji stavovi prethode ovakvoj optužnici?
1. Simon Leach, bivsi kvartovski policajac u Velikoj Britaniji, član tužiteljskog tima koji je istraživao zločine Hrvata u Lašvanskoj dolini, na jednom sastanku u tužiteljstvu 1996. godine izvadio je papir na kojem su pisala imena: Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Vice Vukojević.Tumačio je i objašnjavao da su to ciljevi do kojih će dovesti njegova istraga.
2. Citiram iz knjige Williama Montgomeryja „Kad ovacije utihnu“. (Struggling with democratic transition; After the cheering stops, 2010), stranica 114.
A.„Specijalni ambasador SAD-a za ratne zločine Pierre Prosper pozvao je trojicu američkih ambasadora iz regiona (iz Srbije, Hrvatske i Bosne) da dođu u Haag kako bi se sastali s predstavnicima MKSJ. Dve uspomene naročito su upečatljive. Prva se odnosi na to da smo direktno od Carle del Ponte čuli da se zvaničan pristup njene kancelarije temelji na stavu da su svi ratni lideri svih strana krivi za ratne zločine, a da zatim razmatra koji su to određeni zločini i kako da dokaže njihovu krivicu. Takvo gledište tada mi se učinilo – i još mi se čini – pogrešnim po mnogim osnovama.“
Je li gospodin Montgomery vjerodostojan svjedok?
Kakva je reakcija ostale trojice?
Stavovi Carle del Ponte nisu „pogrešni po mnogim osnovama“, to je imperijalna bahatost, degradacija prava na komunističke čistke i nacističke pogrome.
3. U svojoj knjizi La Caccia – Io E I Criminali di Guerra, u 10. poglavlju “Zagabria, dal 1999 al 2001“, na stranici 254. piše:
Jedan od tužitelja Suda, Kanađanin dobro poznat u krugu po svojoj duhovitosti i dosjetkama, služio se aforizmom kojim je dobro isticao razliku između Srba i Hrvata koji su pokušavali ometati rad Suda: “ Srbi su kopilad,” govorio je, “dok su Hrvati podmukla kopilad.”
1. Taj tužitelj suda, Kanađanin, služi se govorom mržnje.
1.1. Del Ponte upotrebljava trajni glagol „služiti“ (upotrebljavati). To znači da to nije bila „dosjetka“ jednom upotrjebljena, već uobičajeni način šovinističkog i rasističkog karakteriziranja HRVATA – „podmukla kopilad“.
1.2. Carla del Ponte prenosi riječi jednog od tužitelja suda bez ikakvih ograda, a to znači da se ona s takvim mišljenjem u cijelosti slaže. I to trajno u skladu sa značenjem glagola „služiti“ (upotrebljavati).
2. Potpuno mi je nejasan izostanak bilo kakve reakcije na takav profašistički način govora o jednom narodu. Mene interesira da li je u ozračju takvog mišljenja napisana optužnica protiv mene.
Da sam, kojim slučajem, ja, Slobodan Praljak, napisao ili izrekao takvu kvalifikaciju bilo kada, u bilo kojoj formi prema bilo kom narodu ili skupini u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije, dobio bih samo zbog toga 5 godina zatvora. Želim saznati da li na sudu u Haagu vrijedi: „Quid licet Iovi, non licet bovi.“ Želim saznati da li međunarodne organizacije koje su osnovale sud i koje se brinu o njegovoj pravičnosti, podržavaju taj stav, izrečen u spomenutoj knjizi.
II.
Tužiteljstvo me uspoređuje s nacistima a moje djelovanje s holokaustom.
Pa da opišem ulogu Goeringa s kojim likom bi, po tužiteljstvu, ja trebao biti sukladan.
- Taj je Goering smjestio svoje Židove (Muslimane) u svoju vikendicu i brinuo se o njima.
- Smjestio je svoje Židove u stan u Zagrebu, hranio ih i liječio.
- Išao je na snajpersku vatru kod vojarne JNA u Grabovini kako bi spasio žene svojih neprijatelja.
- Tijelom zaštitio zarobljene vojnike JNA i brinuo se da sretno stignu svojim kućama.
- Izvukao zarobljene civile Srbe iz logora u Dretelju prijetnjom oružja. Ne sam.Logor su držali pripadnici HOS-a – pretežito Muslimani.
- Izvlačio ranjene Židove – Muslimane iz bolnice u istočnom Mostaru. Ne sam.
- Organizirao izvlačenje, prebacivanje i smještaj 15 000 Židova – Muslimana iz Stoca i Dubravske Visoravni splavom preko Neretve + 3 000 automobila. Ne sam.
- Prevezao ranjenu Muslimanku – Židovku helikopterom iz istočnog Mostara u Split. Ne sam.
- Židovsku (muslimansku) obitelj s djetetom oboljelim od leukemije preuzeo kod Uskoplja i prebacio u Split na liječenje. Omogućio im stjecanje hrvatskog državljanstva kako bi na teret hrvatskog proračuna mogli otputovati u Švicarsku na liječenje. Ne sam.
- Organizira gradnju ceste spasa za Židove – Muslimane kako bi mogli otići u drugu domovinu. Goeringovu, u Hrvatsku. Ne sam.
- Vodio ih i borio se sa Židovima – Muslimanima braneći i oslobađajući Mostar, Čapljinu, Travnik i Konjic, itd. Ne sam.
- Pustio na svoju ruku zarobljene Židove – Muslimane, zarobljene poslije sukoba u Rami – Prozoru.
- Spriječio osvetu nakon sto su Židovi – Muslimani počinili zločin u Uzdolu. Ne sam.
- Isto to vrijedi i za Doljane i Grabovicu. Ne sam.
- Kad je trebalo i osobno provodio konvoje s hranom za Muslimane – Židove i konvoje s oružjem i onda kada su 3. K A BIH i 4. K A BIH i 6. K A BIH i dijelovi K A BIH krenuli protiv Goeringa na zapadne granice BIH i u luku Ploče. Nakon sto su potpisali primirje sa Srbima. Ne sam.
- Itd. Itd.
- Goering – Praljkovo ponašanje u Sunji ću preskočiti.
- Takvim se ponašanjem postaje ratni zločinac sukladno logici tužiteljstva.
Tužitelj citira Goetheova „Fausta“ – o zrcalu u koje se moramo pogledati. Moji su actus reus moje ogledalo, moj smisao i moja bit, jer proizlaze iz mens rea onoga što nazivamo Slobodan Praljak.
Nažalost, suci Prandler i Trechsel odbili su prihvatiti mojih 150 svjedoka, koji svjedoče o činu i aktu i djelu optuženog Praljka, svjedoče istodobno i o općoj situaciji u kojoj su takva djela nužna, nažalost ne uvijek i dovoljna.
A nikako ne razumijem pravnu proceduru koja mi zabranjuje svjedočiti o Mladićevim dnevnicima.
III.
ŽALIM LI ŽRTVE?
Da, žalim sve nevine žrtve svih ratova.
Posebno žalim žrtve onih petstotinjak ratova poslije 1945. a dogodili su se i događaju se usprkos svim moralističkim filipikama koje svakodnevno slušamo.
Posebno žalim za svakim onim djetetom koje umre od gladi svake 4 sekunde ovoga našeg realnog vremena.
Mir u diktaturi je priprema za rat. Što duža i gora diktatura, to je vise akumulirane negativne energije, to je više krvi i zla poslije.
Radilo se o Titu ili Sadamu, isto je.
I nisu krivi oni koji sruše diktatora i poslije se trude umanjiti zlo koje se javlja snagom fizičkih zakona, nego oni koji su omogućili i šutnjom produžili trajnost diktatoru.
Isto vrijedi i za Jugoslaviju poslije Tita i za Irak poslije Sadama.
Ono sto tužitelj naziva nacionalizmom, kod Hrvata je bila potreba za slobodom, i nacionalnom i građanskom.
U tom smislu ja sam hrvatski nacionalist.
Ne odričem se nacionalne politike dr. Franje Tuđmana jer je ta politika stvorila RH I omogućila opstanak BIH kao države.
Ne odričem se smisla i pravnog utemeljenja HZ-HB, izraza volje Hrvata u BIH, suverenog i konstitutivnog naroda u toj državi.
HZ HB, krhkom organiziranošću, omogućila je stvaranje HVO-a koji je 1992. obranio BIH i jug Hrvatske, a 1993. spriječio ostvarenje agresivnih planova A BIH.
A) Muslimanska politika i A BIH, nemoćni da vrate od JNA i VRS-a zauzete teritorije (dobrim dijelom i zbog moralnom ljudskom umu neshvatljivog embarga na oružje) krenula je u ofenzivu prema HVO-u. Oslobađajući BIH od Hrvata počinili su zločine – Konjic, Čapljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, itd., itd.
Činjenice su na raspolaganju i za ubijene i za protjerane i za zatvorene Hrvate.
Društveni su odnosi uzročno-posljedični a pokrenuta spirala zla ne opravdava zločin, ali bitno smanjuje mogućnost provedbe prava. Ma tko god, na papiru, bio zadužen to raditi.
Svugdje i uvijek je tako.
HVO se branio od agresije i 1992. i 1993. i 1994. a dužnost zapovjednika je ne izgubiti rat.
Moja savjest je čista.
IV.
Sudski je proces tumačenje zakona i interpretacija činjenica.
Sudski proces je retorički i kao takav ne traži apsolutnu istinu, već istinu koja je vrlo vjerojatna (van svake razumne sumnje), kojoj se teško ili nikako ne može proturječiti.
U iznalaženju takve istine nije dovoljno znanje, već je potrebno umovanje, potreban je logos – racionalno i logično argumentiranje.
Podatci i činjenice, izjave, statistike…u argumentaciji ne znače ništa ako nisu logičnim zaključivanjem dovedeni u vezu s tvrdnjama.
Tek povezivanjem različitih znanja možemo se približiti istini.
U ovom procesu potrebna su znanja iz sociologije, sociologije rata, znanja o društvima u kojima je potpuno razorena i državna i društvena struktura, u kojima se pojedinci vraćaju u prirodno stanje, potrebna su znanja iz ratne psihologije, znanja ratnih vještina, oruđa, stvarnog sadržaja pojma vojske, itd., itd.
Moguće pogreške u interpretaciji činjenica su i vjerojatne i kobne.
a. Pretjerana i kriva redukcija pojmovnog aparata i logične povezanosti.
b. Zaključivanje na osnovu krivih pretpostavki.
c. Izbjegavanje usporedbe sličnih sustava i fenomena.
d. Lagodno (intelektualcima tako drago) izjednačavanje pojma „moći“ i pojma „htjeti“ „željeti“, i
e. Lagodno upiranje prstom u krivce što svijet nije skladan njihovoj volji i predodžbi.
Sve su to polja logičkih mogućih grešaka u konačnoj prosudbi.
Nadati je se da će se časni suci pridržavati strogih znanstvenih metoda i spoznaja.
IV. -1
U prošlom stoljeću, da ne spominjem daleku prošlost, u sudskim je procesima osuđeno više desetina milijuna ljudi.
Po zakonima rasnim (SAD, Pretorija), diktatorskim, vjerskim, nacističkim (Njemačka, Srbija, Slovačka, NDH), fašističkim (Italija), komunističkim (SSSR, Jugoslavija, Mađarska, Kina) itd i tome slično.
Sudska retorika predugo je bila pod utjecajem nerazumnih društvenih i političkih sila i zbog toga je i sama osuđivana.
Nažalost, nedovoljno.
Kako ne bi završila u moralnom beznađu, krajnje je vrijeme da postane ono što mora biti – razuman i uman proces.
Imam li se prava nadati?
IV-2
Kakvi god da jesu zakoni ovog suda, oni ne vrijede za Amerikance.
Za ostale narode vrijede zakoni stalnog suda (ICC – Međunarodni krivični sud) a ti se opet zakoni razlikuju od ovih ovdje (ICTY – Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju), po kojima se meni sudi.
Time je ukinut važan uvjet sudske retorike a taj jest „Princip ravnopravnosti sudionika u sudskom procesu“.
Citiram PERELMANA:
„U odnosu u kojem je nejednakost bitno obilježje odnosa među ljudima, nema osnove za razuman i uman proces“.
V.
Nisam kriv!
I ne mislim pritom na osjećaj krivnje.
Hladno, racionalno, logikom koja je kritički provjeravana desetine puta – znam da nisam kriv.
Časni suče Antonetti; ako vaša presuda bude suprotna mom zaključku, ja ću, poštujući opće načelo opovrgljivosti svakog mišljenja, zaključka ili stava, otvoreno i hrabro preispitati svoj stav o vlastitoj odgovornosti.
Ako spoznam pogrešku, izdržavat ću kaznu jer ste vi pravični.
Znat ću što sam mogao bolje, kako sam mogao bolje, gdje sam mogao bolje i kada sam mogao bolje; i to mišlju, riječju, djelom i propustom.
Ako me ne uvjerite, ako vaše tumačenje činjenica bude nedovoljno dobra ili pogrešno primijenjena spoznaja neke od društvenih znanosti:
Pa postane moguće ono što nije bilo moguće,
Pa postane jednostavno ono što nije jednostavno,
Pa moć da se nešto učini postane prosta zamjena za želju ili htijenje,
Onda ću ja biti u zatvoru samo zato jer je sud sila.
A to zbilja ne bi bilo ništa novo.
Mojih pola sata je isteklo.
***
Zato mi ponovno tražimo od vas:
Vratite nam naše branitelje i iz Bosne i Hercegovine, koje ste vi zatočili ili već i osudili bez dokazane krivnje! Oslobodite i generala Praljka i njegove suborce Jadranka Prljića, Bruna Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, jer njihovom presudom samo pokazujete želju za definitivnim eleminiranjem Hrvata iz BiH. Tako ćete spasiti svoju čast i čast svih vas, jer po tome koliko ste bili pravedni i časni sudit će vam povijest.
Mi, Hrvati, samo to od vas tražimo …
akademik Smiljko Ašperger
akademik Slaven Barišić
dr. sc. Zvonimir Janko, Prof. Emeritus der Universitaet Heidelberg, dopisni član HAZU-a
akademik Dubravko Jelčić
Ante Jurić, nadbiskup u miru
akademik Andrija Kaštelan
akademik Josip Pečarić
akademik Stanko Popović
prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački
dr. Zvonimir Šeparović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, član Europske akademije znanosti i umjetnosti
prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, povjesničar
dr. sc. Mato Artuković
prof. dr. sc. Ivan Bakran
doc. dr. sc. Zlatko Begonja
dr. Charles Billich, umjetnik
prof. dr. sc. Mihovil Biočić
dr. sc. Vjekoslav Boban, prof., Zagreb
dr.sc. Srećko Botrić, Sveučilište u Splitu
prof. dr. sc. Zvonko Čapko, Rijeka
doc. dr. Ivica Čatić, Katolički Bogoslovni Fakultet, Đakovo
prof. dr. sc. Marin Čikeš
prof. dr. sc. Vera Čuljak
prof. dr. sc. Ante Čuvalo
prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić, Zagreb
prof. dr. sc. Vlado Dadić
prof. dr. dr. h. c. Nikola Debelić
doc. dr. sc. Antun-Ante Delić, dragovoljac Domovinskog rata, Grubišno Polje
prof. dr. Josip Delić, umirovljeni professor KB fakulteta Sveučilišta u Splitu
prof. dr. sc. Slavica Dodig
doc. dr. sc. Pero Draganić, dr.med.
prof. don Ilija Drmić, Vinica
prof. dr. sc. Andrej Dujella
prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović
dr. sc. Nikša Glavić
prof. dr. sc. Vinko Grubišić
dr. sc. Željko Hanjš
dr. sc. Zdeslav Hrepić, izv. prof.
dr. sc. Julije Jakšetić
dr. sc. Domagoj Jamičić, znanstv. savjet.
dr.sc. Zvonimir Janović, redoviti sveučilišni profesor u mirovini
prof. dr. sc. Branko Jeren
prof. dr. sc. Vlado Jukić
dr. sc. Držislav Kalafatić
prof. dr. sc. Damir Kalpić
prof,. dr. sc. Duško Kardum
prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu
Vladimir Katović, Professor of Chemistry, Wright State University, Dayton, OH
prof. dr. sc. Ivan Kordić
dr. sc. Mirna Koscec
prof. dr. sc. Srećko Kovač, Zagreb
prof. dr. Slavko Kovačić, Split
dr. sc. Goran Kozina, Varaždin
dr. sc. fra Smiljan - Dragan Kožul, Duhovni ravnatelj Pokreta krunice za obraćenje i mir
prof. dr. sc. Šimun Križanac, Sesvete
dr. sc. Nikša Krstulović
prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Zagreb
prof. dr. sc. Ante Lauc
doc. dr.sc. Inga Lisac
Marko Magdalenić, prof., dirigent - Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
prof. dr. sc. Ivan Malčić
Zvonimir Marić, profesor u trajnom zvanju na Građevinskom fakultetu u Osijeku, bivši generalni konzul RH u Pečuhu
dr. sc. Ivan Marcelić, Split
prof. dr. Jozo Marević
dr. sc. Ivica Martinjak, Zagreb
dr. sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat
prof. dr. sc. Vine Mihaljević
dr. sc. Mario Mikolić, veleposlanik u m.
prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru u ime 1275 mostarskih Napretkovaca
prof. dr. sc. Milan Nosić
doc. dr. sc. Tado Oršolić
dr. ing. Marijan Papich, Vancouver, Canada
prof. dr. sc. Davor Pavelić
dr. sc. Ivan Perić, red. prof.
prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
prof. dr. sc. Marijana Peruzovic
prof. dr. sc. Franjo Plavšić
dr. sc. Stjepan Razum, arhivist i povjesničar
prof. dr. Adalbert Rebić, sveučilišni profesor u mirovini
Prim. dr. sc. Darko Richter, Zagreb
prof. dr. sc. Dubravka Sesar, FFZG
prof. dr. sc. Sven Seiwerth
dr. sc. Ivo Soljačić, prof. emeritus
prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., anesteziolog, Zadar
prof. dr. sc. Marija Šiško Kuliš, dipl. ing. str.
Đuro Tikvica, profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Zdravko Tomac
prof. dr. sc. Kosta Urumović
dr. Mile Vidović, svećenik, Split
dr. sc. Zlatko Vučić
prof. dr. sc. Tomislav Živković
dr. sc. Darko Žubrinić, red. prof.
dr. Edward Slavko Yambrušić, Washington, D.C. USA
Marko Abram, student, Split
Duško Abramović, Toronto, Canada
Nevena Abramović, Toronto, Canada
Dražen Adam, dipl. ing.
mr. sc. Goranka Adam, dip. ing.
Zvonimir Ajduk, dipl. ing. građ., Split
Ivan Alpeza
Katica Amidžić Peročević, Zagreb
s. Marija Slavomira (Kata) Andrijević
Viktor Arbanas, Osijek / Baden
Stjepan Asić, dizajner, predsjednik AHK
Marko Aščić, dipl. ing. el.
don Miljenko Babaić, kat. svećenik., ratni vojni kapelan
Ante Babić, Canbera
Damir Babić
Ivan Babić, književnik
Ivana Babić, prof.
Kati Babić, Canbera
Ankica Babin, prof.
Rade Bacelić
mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec
Petar Bačić, Rijeka
Miljenko Bađun, ing.
Ante Balić,veteran Domovinskog rata 1992.-1995., Split
Ivan Balić, Split
Mara Balić
Stipan Balić
Miro Banović, student
Vicko Baraban, Švicarska
Lucija Barac, Adelaide, Australija
Mladen Barać, prof., Slavonski Brod
Ana Maria Barbir
Marko Barbir
Milenko Barbir
Steven Miro Barbir
Josip Barić, Wickliffe, SAD
dr. Željko Barišić, stomatolog i književnik
Krešimir Barković, muzejski radnik, Paris, Francuska
Mate Barun, Melbourne, Australia
Đurđica Bastjančić, prof., Zagreb
Iva Bastjančić, stud., Zagreb
Ivan Bastjančić, dipl. ing., Zagreb
Anita Bašić
Bernarda Bašić
Daran Bašić
Ivan Bašić
Ivanka Bašić
Janja Bašić
Kristina Bašić
Ljubica Bašić
MIlan Bašić, Zagreb
Nikola Bašić, pisac, Vis
Stanko Bašić
Tomislav Bašić
Pero Baternik, Australia
Dinko Batur, umirovljeni bojnik HV i HRVI, Zagreb
Dragutin Bauman, ing kem., član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Mate Bekavac, geodet, Zagreb
Suzana Bekavac, pravnica, Zagreb
Tatjana Bekić. dr.med., Zagreb
Ante Belas, Trogir
Darko Belović, kap., Rijeka
Ivan Beljan, Split
Mislav Benčević, dipl. krim. u inv. mirovini , Samobor
Joan Beram, Sydney, Australia
Katica Beram, Toronto, Kanada
Marijana Beram, Melbourne, Australia
Marko Beram, Melbourne, Australia
Mile Beram, Sydney, Australija
Šime Beram, knjigovodja Sydney Australija
Šime Beram, moler, Melbourne Australija
Šime Beram, umirovljenik Sydney Australija Simon Beram, Sydney, Australia
Tomislav Beram, Tajnik HOP-a za Australiju i Novi Zeland
Tomislav Beram, Predsjednik Hrvatskog međudruštvenog odbora za zajednicku suradnju, Sydney, Australia
Viktor Beram ,Toronto, Kanada
Natalija Bernardić Slavonski Brod
Petar Bezjak, ekonomist, bivši predsjednik Hrvatskog studentskog zbora
Mario Bijelić, Petrinja
Pero Bijelić, Petrinja
Ante Bilić, Canberra, Australia
Branimir Bilić, umirovljenik, Zagreb
Franc Bilić
Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb
Mario Bilić, visoka str. spr.
Stanislav Bilić, strojarski tehničar, Krško, Slovenija
Tomislav Bilić, stroj. teh., Zagreb
Vicko Bilić, umir.
Vlatko Bilić, dipl. ing. arh, Zagreb
Margarita Biškup
Igor Bjelik, dipl. ing.
Mirta Bjelik
Marija Bjelik
Blaženka Blaženović-Franjić, dipl. oec., Bjelovar
Goran Blažević, dragovoljac DR
Ivan Blažić, Melbourne
Mile Boban, Austin, Texas
Gordana Bogdanović, Sydney, Australia
Josip Bogdanović, Sydney, Australia
Jago Bojcić, Australia
Petra Bolanča, dipl. tur. kom., Zadar
Tomislav Bolanča, dipl. oec., Zadar
Franjo Boras
Kate Boras
Tomislav Boras
Vanda Boras Podravac, B.A.Soc.Sc., Canberra, Australija Damir Borovčak, dipl. ing., publicist
Slavica Bors, ugostiteljstvo, Australia
Nevenko Bošković, Samobor
Dragan Bošnjak, razvojaceni branitelj, Mostar
Marjan Bošnjak, glavni tajnik stranke Jedino Hrvatska
Marko Bošnjak, umirovljenik Mostar, otac poginulog branitelja
Mirko Bošnjak, Split
Josip Božičević, Osijek
Ivan Bradvica, dipl. ing. građ., pjesnik
Ane Brajević
Pero Brajević
Ivan Brdar, umirovljenik, USA
Dragica Brekalo
Ivan Brekalo
Klaudia Brekalo
Mario Brekalo
Tomislav Brekalo
Ivan Brkić, Slavonski Brod
Žarko Brkić, odvjetnik, Zagreb
Ivan Brozović, Bjelovar
Vesna Bublić, Bjelovar
Janko Bučar, književnik
Siniša Budimlić, poduzetnik
Slavica Budimlić, trgovkinja
Vlado Budimlić, hrvatski branitelj
Ivan Bukovac, Županja
mr. sc. Barbara Bulat
Jasna Butković, Velika Gorica
Kristina Butužin, Bjelovar
Kristijan Cerovski, Velika Gorica
Vinko Cerovski
Lisa Ciaravalotti - Galić, Woodbridge
Juraj Cigler, dipl. inž. građ., Čakovec
Danica Cirjak, Canbera
Šime Cirjak, Canbera
Ante Cogelja, New York, SAD
Darinka Colak, Offenburg
Ferdo Colak, filozof i publicist, Njemačka
Rafael Corluka, Stuttart
Višnja Corluka, Stuttgart
Maja Crgonja, Melbourne
Nikola Crgonja, Melbourne
Ivanka Crkvenac, Bjelovar
Zeljko Crnjac
Mate Cule, Australia
Tomislav Culjaga
Lovro Cunjak, Sydney, Australia
Nada Cunjak, Opatija
mr.sc. Vjekoslav Cunjak, Opatija Marko Curać, novinar
Ivo Curić, ugost.
Niko Curić, ugost.
Darko Cuvaj, Bjelovar
Marija Cvelbar, dipl. inž.
Veronika Cvitković, profesorica engleskog jezika, Buenos Aires
Mladen Cvitan, branitelj, Tribunj
Toni Cvitan, umirovljenik, Tribunj
Ante Čarapina, dipl. economist
Marija Čatlak, oec.
Joško Čelan, novinar, Split
Dubravka Čepelak Žeželj, prof. logopedije
Marijan Čepelak, ing. geologije
Pejo Čičak
Tomislav Čiček, dipl. ing., Kaštel Stari
Duško Čikan Rijeka
Zoran Čikan Rijeka
Ante Čizmić, prof., Zadvarje
Katica Čizmić, prof., Zadvarje
Geard Čujić, referent marketinga, München, Njemačka
Marina Čujić, prodaja, München, Njemačka
Ivanka Čuljak, prof.
Srećko Čuljak, dipl. oec., Zagreb
Marijo Ćukušić, Vranjic
Berislav Čuvalo, hrvatski radio sat USA
Ikica Čuvalo, prof.
Mate Ćavar, pjesnik i publicist, Zagreb
Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med., Zagreb, predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj
Tomislav Ćorić
Marko Ćubelić, svećenik, Split
Alojz Ivan Ćuk, Student sveučilište Victoria, Melbourne
Ante Marko Ćuk, područni upravitelj Honda, Australia
Jela Ćuk, upravitelj puničke tvrtke
Jozo Ćuk, Melbourne, javni hrvatski djelatnik preko 50 godina
Kate Jelena Ćuk, student sveučiiste Victoria, Melbourne
Ante Ćutić, dipl. ing., Buenos Aires
Ema Ćutić, profesorica, Buenos Aires
Marija Dadić, nastavnica
Ruža Daničić
Tomislav Domagoj Ćuk, student sveučiliste RMIT Melbourne
Aleksandar Debenjak, dipl.ing.sumarstva u mirovini, Pariz, Francuska
Ivanka-Janka Debenjak-Magas, dr.med.internist u mirovini, Pariz, Francuska
Mile Dejanović, Sydney, Australia
Dubravko Deletis, Zagreb
Mladen Deletis
Zlata Derossi, prof., Zadar
Josip Deškin, dipl. ing. stroj.
Željka Devaj
Katica Devčić, umirovljenica, Buenos Aires
Mirko Dijanek
Miroslava Dodig (r. Hefter)
Dragi Ante Doljanin, Hrvace
Franjo Dragaš, Petrinja, Hrvatska
Jakov Dragušica,, svećenik, Split
John Dražetić, gospodarstvenik, USA
Ante Drmić, Švicarska
Anka Drnasin, dipl. oec, Split
Marija Dubravac, pjesnikinja, Australia
Marko Dubravac, Australia
Dražen Dugan, Sesvete
Kristina Dugan, Sesvete
Pero Dugandžić, Sydney, Australia
Malkica Dugeč, prof., hrvatska pjesnikinja
mr. sc. Danijel Dugonjić, dr. vet. med.
Stipe Ćipa Dukić, kat. Svećenik
Viktor Dukić, Košute - Trilj
Hrvoje Duvnjak, strojarski tehničar, Zagreb
Krešimr Duvnjak, dipl. ing., apsolv. filoz i relig. kulture, Zagreb
Davorin Dužević, dipl. oecc., Makarska
Ivica Dužević, oecc., Makarska
Ivo Dužević, psihijatar, Makarska-Split
Dragutin Dvojković, univ. mag. med. dent., Zagreb
Tomislav Đonlić, prof.
dr. Tomislav Djurasović, München
Zvonko Erceg, Zagreb
Niko Eres, član Predsjednišva Hrvatskog svijetskog kongresa Njemačke
Suzana Fanjek, umirovljenica, Melbourne, Australija
Vanja Fazlić
Vesna Fazlić
Ecija Fijamengo, Melbourne, Australia
Mario Filipi, politolog, novinar, pisac i publicist, teško stradali dragovoljac Domovinskog rata
Gordana Filipović, Mostar
Ivan Filipović, pomorac
Mirna Filipović-Koscec, dipl. ing. kem. u mirovini
Damir Findrik, dipl. ek.
Stjepan Fiolić, Argentina
Tomislav Fleković student Bjelovar
Katica Franjić, Canbera
Sime Franjić, Canbera
Francisco Frković, student, Buenos Aires
Tomas Frković, ravnatelj Katoličke škole, Buenos Aires
Stjepan Furdek, Sydney, Australia
Marko Gabrić
Dragan Galić, hrvatski branitelj, Široki Brijeg
Gordana Galić, razvojačeni dragovoljac HVO-a
Ivan Galić, Toronto
Ivanka Galić, Australia
Josip Galić
fra Klement Galić, Tomislavgrad
Marija Galić, Toronto
Marijan Galić, Toronto
Marinko Galić
Mira Galić
Mladen Galić, umirovljeni dragovoljac Domovinskog rata
mr. sc. Željko Galić, dipl. iur.
Tadija Galić, Woodbridge
Marijana Galinović, umirovljenica, Buenos Aires
Slavko Galiot, profesor povijesti, doktorant arheoloških znanosti
Dino Ganić
Milan Gašparović, Stuttgart
Drago Gavran, Canbera
Ante Gavranić, Sydney, Australia
Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne
Danica Glavaš
Vlado Glavaš
Edi Glavić pomorac
dr. Mato Glavić, liječnik u mirov.
Nane Gleđ
Ante Gotovac, Zagreb
Josip Gotovac, Zagreb
Marica Gotovac, Zagreb
Tanja Gotovac, Zagreb
David Gradinjan
Ante Grasić, Melbourne, Australia
Mate Grbac, Merrylands, Australia
Vanja Grbac Gredelj, dr. med.
Frano Grbavac, poduzetnik, Zagreb
Mate Grbavac, student, Zagreb
Josip Grbavac, student, Zagreb
Jadranka Grbić
Stanka Grbić-Vušić visoka str. spr.
Joško Grenc
Matija Grgat, prof. hrvatskoga jezika
Drago Grgić, Canbera
Elza Grgić, Canbera
Ljubo Grgić, Canbera
Maria Grgić, Kanada
Matija Grgić, Kanada
Milka Grgić, Kanada
Nicole Grgić, Kanada
Stjepan Grgić, Kanada
Vinko Grgić, prof., ravnatelj, dragovoljac Domovinskog rata, bosanski Hrvat
Vinko Grgić, dipl. ekonomista, Kanada
Andrija Grgurević, umirovljenik, Geelong, Australia
Josip Grilec
Ivana Grković, dipl. iur.
Damir Grošinić
Pero Gunjina, Zagreb
Marija Ruža Habunek Fiolić, Argentina
Elvira Hafner, domać.
P. Vatroslav Halambek, SJ, Radio Vatikan
Branko Haubrich, iur., Mostar
Ivan Haubrich, Mostar
Ivanka Haubrich, Mostar
Manda Haubrich, Vinkovci
Marta Haubrich, Mostar
Ivana Haubrich - Mihovilović, Bol na Braču
Petar Hinić, član Časnog suda Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke
Anđela Hodžić, profesor
Elamer Hodžić, student
Damir Horvat, Bjelovar
Branko Hrkač, samostalni likovni umjetnik, dragovoljac Domovinskog rata
Rade Hrkač
mr.sci. Karino Hromin Sturm logoraš, diplomat, prof. ekonomist, politolog, član Znanstvenog društva ekonomista RH i više institute
Sanjin Hublin, Rijeka
Alojzije Hude, Bjelovar
Kristijan Hude, Bjelovar
Marija Hude, studentica Bjelovar
Jozo Hrsto, Gold Coast, Australia
Stanko Hrubi, Stuttgart, Deutschland
Mladen Ibler, dr. med.
Ante Ilić, Sydney, Australia
Katarina Iskra, medicinska sestra
Frane Ivanisević, umir. pukovnik HV-e
Nevenka Ivanković, Stuttgart
Mira Ivanković, Sydney, Australia
Stanko Ivanković, Sydney, Australia
Marija Ivček
Kata Ivezić, Stuttgart
Petar Ivezić, Stuttgart
Petar Ivizić, umirovljenik, Stuttgart
Kornelija Ivoš
Šime Jakelić, inženjer elektrotehnike, Zageb
Vesna Janes, specijlist med. Biokemije, mag, sc., Pittsburgh, USA
Branko Jazić, Sydney, Australia
Marija Jelak, Đurđevac
Marko Jerčinović, dipl. inž. fizike, Zagreb
Vanja Jeren, dip. iur. u mirovini
Marija Jeshke (Sesar), Frankfurt na Maini-pri njemačkojoj državnoj željeznici
Antonija Jolić, dipl. teolog
Stipe Jolić, dipl. teolog
Josip Jović, novinar
Marija Jozanović, Canbera
Pero Jukić, Melbourne, Australia
Petra Jurčević, Varaždin
Tomislav Jurčević, predstavnik FUJIFILM-a za sjeverozapadnu Hrvatsku
Ante Juričev-Sudac, dipl. ing.
Josipa Juričev-Sudac, dipl. ing.
Mirjana Juričić
Andrija Jurić
Radoslav Jurić, Melbourne
Branko Jurisić, Toronto
Marija Jurisić, Toronto
Ilija Jurković, Melbourne, Australia
Ivan Juroš, dipl. ing. elektro., Zagreb
Vlade Juroš, stroj. inž., umirovljenik
Mladen Kadoić, Bjelovar
Marijan Kajmak
Damir Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m.
Marija Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m.
Hrvoje Kalinić, dipl. ing.
Ilija Kapetanović, Leonay, Australia
Lela Kapetanović, Leonay, Australia
Nediljko Karadža, Stuttgart
Ljiljana Katičić, dipl.ing. MLD, Zagreb
Ivan Katić, industrijalac, USA
Slavko Katić, industrijalac, USA
Douglas Kezele, Toronto
Dragica Kipre
Katarina Kipre
Niko Kipre
Pavo Kipre
Ana Kirchmayer-Wonnemann, Osnabrücker Symphonieorchesterm, Njemačka
mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija Zagreb
Sonja Kirin, Toronto
Matko Klaić, Varaždin
Ivan Klarić, dipl. ing. građ. u mirovini
Tereza Klier, službenica u uredu za mirovine, Njemačka
Domagoj Knez, Nuštar
Nikola Knez, President, iFilms LLC
Vanja Knez, Nuštar
Jure Knezović
Mate Knezović, odvjetnik, predsjednik Obitejske stranke
mr. sc. Bože Kokan, muzejski kustos, Split
Mile Mijo Kokan, ing.
Josip Kokić
Alojzije Kokorić, ing., Tribunj
Ante Kokotović, Penrith, Australia
Stipe Kokotović, Penrith, Australia
Frane Kolak, Zagreb
Nada Kolak, dr., Australia
Darko Kolić, Švicarska
Marija Komar
Nikša Koncani, dipl. ing, Vodice, Srima
Albina Konjevod, dipl. ing.
Marijan Kopljarević, Virje
Mladen Kostić, Stuttgart, Njemačka
Ivan Kostrenčić JP, Perth, W.A. Australija
Ante Kovač, dipl. ing. geod.
Marija Kovač, umirovljenica, Zagreb
Stjepan Kovač, prevoditelj, Njemačka
Kata Kovačević, Australia
Mladen Kovačić, umirovljenik, Pašman
Jozo Krajinović, Australia
Kata Krajinović, Australia
Milica Krakan, Švicarska
Sanaj Kralik, Bjelovar
Ante Kraljević, književnik, Zagreb
Jozo Kraljević, profesor u mirovini, Mostar
Radoslav Kraljević, dipl. ing. stroj.
Ante Krišto, Split
Ante Krišto, Zagreb-Toronto
Vesna Krizmanić, Australia
Mato Križanac, pukovnik
Vesna Križanac, umirovljenica, Sesvete
Milan Krnjajić, umirovljenik, Novo Mesto
Petar Krnjajić, umirovljenik, Stuttgart
Petar Krnjajić, Medulin
Marija Kruhek, Zagreb
Dr. Petar Kružić, Stuttgart
Zvonimir Kuharić, dipl. ing. strojarstva, Zagreb
fra Ante Kukavica ofmCap
Stipe Kulaš, Penrith, Australia
Ante Kunek, dr. vet., Australija
Ivan Kunek, Melbourne
Miroslav Kušek, dipl. iur.
Mirjana Kutle
Ana Kuzman
Joško Kuzman
Maja Kuzman
Ana Landeka, Vinkovci
Ivan Landeka, Vinkovci
Krešimir Landeka, Vinkovci
Božo Lasić
Krešimir Lasić
Matija Lasić
Ivana Lazo, služb.
Luka Lažeta, Zagreb
Mirko Lažeta, Split
Silvija Lažeta, dipl. iur., Zagreb
Zdravka Leindl, Umag
mr. sci. Šime Letina, publicist, Washington, DC
Ante Lijić, Split
Sanja Lipnjak, Zagreb
prof. Ive Livljanić, veleposlanik u m.
Ankica Lojkić, socijalni radnik
Mladen Lojkić, publicist
Nikola Lončar, umirovljenik, Sydney, Australija
Dubravka Lošić, slikarica
Andja Luburić, hnrtv, Australia
Ljubo Luburić, Australia
Mark Luburić, Australia
Ana Lučić, dopisnica Hrvatskog Krugovala Toronto
Franjo Lučić, prof.
Jadranka Lučić, tajnica Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Jelena Lučić
Ivica Luetić, novinar
Agustin Lukanović, Sydney, Australia
Željko Lukašević, d.i.g.
Andja Lukenda, BiH
Branka Lukenda, kućanica, Njemačka
Darko Lukenda, BiH
Filip Lukenda, BiH
Ivan Lukenda, soboslikar & ličilac (Njemačka)
Jozo Lukenda, umirovljenik, Zadar
Krunoslav Lukenda, diplomirani ekonomist, Zadar
Mato Lukenda, BiH
Stipan Lukenda, BiH
Ivo Lukić, St Marys, Australia
Roza Lukić, St Marys, Australia
Ana Lukšić, umir.
mr. sig. Ivan Lulić
Luka Lulić
Martin Lulić, Sydney, Australia
Zvjezdana Lulić
Vlado Lušić, bivši TV novinar – dobitnik nagrade Golden Gavel (Zlatni sudački čekić)
Damir Ljubičić, ing. telekomunikacija, Zagreb
Davor Ljubičić, poduzetnik, Podstrana, Hrvatska
Mijo Ljubičić, Sydney, Australia
Vera Ljubičić, Sydney, Australia
Ante Ljubić
Štefica Madračević, Stuttgart
Melita Mađer, dipl. oec., Zagreb
Blažena Magdić, umirovljenica
Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV
Goran Majić, Munchen
Mate Majić, dipl. ing.
Mirjana Emina Majić, književnica, Sydney, Australija
Marijan Majstorović, novinar, izdavač i publicist
Melita Majstorović, prof.
Mira Majstorović
Josip Malović
Anka Maljković, umirovljenica
Marijan Maljković, student
Mijo Maljković, hrvatski izumitelj
Radica Maljković, textilni tehničar
Ankica Mandarić, dipl. oec. u mirovini, Mostar
Gordan Mandarić, el.tehnicar u mirovini, Mostar
Luca Mandarić, umirovljenica, Sarajevo
Velimir Mandić, dipl. teolog, Zagreb
Zorica Mandić, ekonomistica, apsolventica teologije, Zagreb
Ante Mandir, Stuttgart
Ivo Marčinko, Dubrovnik
Ante Marević
Antun Margaretić, dipl. ekonomist
Kate Margaretić, ugostitelj
Niko Margaretić, umirovljenik
Sanja Margaretić, službenik u općini
Terezija Margaretić, prof. u mirovini
Vlaho Margaretić, visoka stručna sprema
Željko Margaretić, carinski službenik
Andrija Marić, gosppodarstvenik, USA
Ivan Marić, umirovljenik, Stuttgart
Marko Marić, dipl. inž. strojarstva, Njemačka
Mijo Marić, Dipl.-Kfm., predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, Berlin
Mila Marić, Stuttgart
dr. Radoslav Marić, ABOBGYN
Davorka Marić, Bjelovar
Mile Marić, Bjelovar
Dijana Marinić
Vjekoslav Marjanović, iur u mirovini, Pješčana Uvala
Dragica Marjanović, radnica u mirovinai, Pješčana Uvala
Marijana Markanović, Bjelovar
Marinko Markic, Toronto, Canada
Renata Markic, Toronto, Canada
Mario Marcos Ostojić,, predsjednik Hrvatske republikanske zajednice
Anamarija Markulin, dr. med., Zadar
Ankica Markulin, prof.
Ivo Markulin, kap. d. pl., Preko
Hrvoje Maršić, student
Josip Maršić
Slobodan Maršić, dragovoljac Domovinskog rata
Tomislav Maršić, Nuštar
Zdenka Maršić, Nuštar
Željko Maršić, Nuštar, satnik HV u mirovini
Anita Martinac, dipl. iur, Mostar
Ana - s. Janja Martinović
Danica s. Zlatka Martinović
Mara s.Ana-Marija Martinović
Stipe Marušić, Split
Miško Maslać, umirovljenik, USA
Krešimir Mašić, Nuštar
Tomislav Mašić, Nuštar
Ivo Mašina, umirovljenik, USA
Dubravka Matanić, dipl. oec., Velika Gorica
Antun Mateš, akademski slikar
Stanko Matešić, Australia
Jelena Matešić, Australia
Marko Matić, dipl. pravnik, književnik i publicist
dr. Josip Matjan, die
Gojko Matković
Margarita Matković, diplomirana učiteljica, Zadar
Marij Matulina,sociolog u mirovini, Zadar
Pavao Medić, svećenik, Split
Vjeko Medvidović, ing. građ., Zadar
Robert Merlin
Snježana Merlin
Edvard Meštrović, Split
Vlasta Mihavec, dipl.oec. (NGO ISTINA)
Paulina Mikulić, PhD Candidate, Monash University, Clayton, VIC Australia
Cvjetko Milanović, umirovljenik, Adelaide, Australija
Marica Milanović, umirovljenica, Adelaide, Australija
Adelka Milat
Ante Milat
Gojmir Milat
Ivan Milat
Kristina Milat
Iva Miličević, Canbera
Jelena Miličević
Nedjeljko Miličević, industrijalac USA
Pavao Miličević, gospodarstvenik USA
Stjepan Miličević, Canbera
Vinko Miličević
Renato Milić
Ilija Miloš
Anđelka Milošević,mr. sc., seizmologinja u. m. mr. sc. Ivica Mintas, dipl. ing. građ.
Pero Mioč, književnik, književni prevodilac i kazališni redatelj, Šibenik
mr. sc. Martin Mišković, dipl. ing. el., Vinkovci
Mato Mlikota
Milivoj Mlikota, Split
Ante Mlinarević
Jure Modrić, dipl. inž. el., Sesvete
Mate Mrvica, St Marys, Australia
Miro Mucić, oecc., Makarska
Nikola Mulanović, Mokošica
Domagoj Musa
Nada Mustapić
Niko Mustapić, umir.
Mario Mužinić, Sv. Nedjelja
Mirjana Mužinić, Sv. Nedjelja
Ivan Nađ, Velika Gorica
Ankica Nakić, Split
Zoran Nevistić, dipl. ing. brodogradnje, Rijeka
Roko Nikolić ,Victoria, B.C. Kanada
Pero Novak, industrijalac, USA
Alfred Obranić, dipl. ing. geolog., predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Varaždin
Snježana Ocvirk, Bjelovar
Darko Omrčen, Osijek
Boris Ora, electričar, Sydney, Australija
Ana Orlović
Martina Orlović
Mate Orlović
Sibijana Oršolić, prof.
Marijan Osmak
Mario Osmak, Bjelovar
Vinko Ostojić, publicist, Zagreb
Mato Ozanić, Perth
Ivica Pacarek, hrvatski branitelj , Toronto
Melita Pacarek , Toronto
Michael Pack, Engleska
Mirta Padovan Nakić, prof.
Sebastijan Palić
Zvonimir Pandžić, dipl. inž., Zadar
Marko Panov
Mladen Panjako, kap., Rijeka
Marija Papković, dipl. iur.
Drago Parancin, Sydney, Australia
Drina Pavković, Canbera
Gojko Pavković, Canbera
Iva Pavković, prof.
Ivan Pavković, Canbera
Mara Pavković, Canbera
Marko Pavković, dipl. ing.
Mladen Pavković, novinar i publicist
Davor Parlov, Split
Marija Peakić-Mikuljan, književnica
Ankica Pečarić, prof.
Jakob Pejić, Sydney, Australia
Juraj Peresin, umirovljenik, Port Moody, British Columbia, Canada
Nadaja Peresin, umirovljenica, Port Moody, British Columbia, Canada
Josip Perić, dipl. ing., Zagreb
Ivo Perišić, Split, dipl. ing. matematike
Ante Perković, mr., prof. fizike i vjeronauka, Rakov Potok
Mario Perković, Varaždin
Katarina Peročević, mag.iur., Zagreb
Frane Peruzovic, dipl. ing.
Alojzije Petračić
Saša Pilić
Marijan Pinhak, dipl. ing.
Zlatko Pintarić, dipl. ing. stroj., Courgevaux
Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, Beč
Tomislav Pipunić, Melbourne, Australia
Dubravko Pižeta, dipl. ing. el. u m., Zagreb
Vesna Plazibat, Split
Husein Plečić, Melbourne, Australia
Jasenka Polić Biliško, prof.
Stjepan Poropatić, dipl. inž., Stuttgart
mr. sc. Boris Posavec
Ivica Pribanić, pjevač crkvenog zbora Crkve Sv.Duha u Požegi
Ivica Primorac, prof, dragovoljac Domovinskog rata i časnik HV-a u miru
Marijo Primorac
Vera Primorac, hrvatska književnica rođena u Mostaru
Josip Primus, hrvatski branitelj
Mladen Prkačin, hrvatski branitelj, Solin
Mile Prpa, pravnik, slikar, pjesnik i columnist
Jelena Pržić, Bjelovar
don Vinko Puljić, Siegen
mr. sc. Andro Purtić, Beč, Austrija
Nada Putica, umir.
Mira Radičević, dipl. oec., Zagreb
Ivo Radman, dipl. ing. Velika Gorica
Katarina Radman, nastavnica, Velika Gorica
Jura Radocaj, Sydney, Australia
Katija Radović, prof.
Luko Radović, ekon.
Ivana Radman, Velika Gorica
Hrvoje Raguž, prof.
Ilija Raguž, economist
Ivana Raguž, umir.
Spaso Raguž, pomorac
Vid Raguž, umirovljenik, USA
Zrinka Raguž, frizerica
Dražen Rajić, dipl. oecc.
Magda Ranogajec, umirovljenica, Hobart, Tasmania
Prim. mr. sc. Miljenko Raos, dr. med.
Ivica Ravić dr.med.vet., asistent na Poljoprivredno-prehrambeno -tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru
Nedjeljko Ražov, obrtnik USA
Branko Reić, d. i. građ., Zagreb
Julie Rocha - Galić, Toronto
Marija Rodin, umir.
Ivica Roso, München, Njemačka
Ivo Roso, Geelong, Australia
Ruzica Roso, München, Njemačka
Zdravko Roško, Software Architect
Nikola Rukavina, Osijek
Rebecca Rupert - Sovulj, Alliston
Ida Rusan, studentica, Zagreb
Vjera Ružević, Zagreb
Hrvoje Saban, Zadar
Marinko Sabljić, Virovitica
Mladen Sadaić, Bjelovar
Ljudevit Sakal , dipl. ing., Grubišno Polje
Daniel Samardžić, St Marys, Australia
Darko Saraga, Melbourne, Australija
Željko Sarf, Sisak
Mladen Schwartz, publicist
Marija Sekulić, Australija
Martin Sekulić, Australia
Barbara Selesi, umirovljenik, Stuttgart
Ivan Sesar, ing. upp.
Vinko Sesar, Zagreb
Željko Sever, likovna akademija, Bjelovar
Roko Sikiric, zrakoplovni tehničar, Bibinje
Karolina Simić - Gelsomino, Toronto
Josip Sirić
Elvira Skelin
Mato Skočko
Darko Skokić, dipl. inž., Valpovo
Marija Slišković
Miroslav Slišković
Dujo Smokrović, Starigrad, Paklenica
Renato Smokrović, Zagreb
Goran Smolec, teh.informatike, Bjelovar
Ljiljana Smolec, dipl. oec., Bjelovar
Josip Solić, Melbourne, Australia
Andrija Sovulj, Alliston
Filip Sovulj, Alliston
Mijo Sovulj, Alliston
Oliver Sovulj, Alliston
Dominik Stamać, dipl. ing. prom., Zagreb
Marija Starčević, mr. phar.
Mirjana Starčević, dipl. oec., Grubišno Polje
Slavica Stefulić, Toronto
Vladimir Stefulić, Toronto
dr.Jadranka I.Stier, pedijatar
Emilko Stojić, administrativni tajnik Obiteljske stranke
Mirko Strabić
Jozo Stanić, Sydney, Australia
Ante Stojak, Zagreb
Ivana Stojak, Zagreb
Miljenko Stojić, književnik, teolog i novinar
Ana Sučić, dipl. ing., Zagreb
Bosiljka Sučić, Zagreb
David Sučić, Zagreb
Hrvoje Sučić, dipl.oec., Zagreb
Helena Sučić, oec., Zagreb
Ivan Sučić, dipl. ing., Zagreb
Jozo Sučić, masin. tehnik., Stuttgart
Mate Sučić, dipl.ing., Samobor
Matea Sučić, Samobor
Niko Sučić, Zagreb
Stipe Sučić, oec., Zagreb
Tomislav Sučić, dipl. ing., Zagreb
Miroslav Susilo, Kutina
Mate Sušac, prof.
Ivica Suton, dipl. ing., Zagreb
Božena Svetec
Zoran Svetec, Zagreb
Matija Šabarić, Bjelovar
Dragutin Šafarić, umirovljenik, Velenje, R.Slovenija
Bosiljka Šaravanja
Mirko Šaravanja
Stanko Šarić, dipl. ing. građ.
Oskar Šarunić, novinar snimatelj
Liljana Šegedin, prof.
Zdravko Šegregur
Renato Šelj, predsjednik; za Udrugu HVIDR-a Črnomerec
Marko Šimat,dipl. inž., Zadar
Mijo Šimić, dipl. ing., Mursko Središće
Bernard Šimović, Zagreb
Ivan Šimundić, dr. med., Split
Mirko Šimundić, dipl. iur. Zagreb
Jakov Šimunović, Knin
Andreja Šipić, dr. med.
Ladislav Šipić, dip. ing. elektroth.
Željana Škegro, nastavnica hrvatskog jezika i hrvatske književnosti
Karmen Škrinjarić, oec., Pula
Iva Šola, Mainz, Njemačka
Ivana Šola, Mainz, Njemačka
Nina Šola, Mainz, Njemačka
Pero Šola, Mainz, Njemačka
Robert Šola, Mainz, Njemačka
Tomislav Šola, Mainz, Njemačka
Anđelka Špančić, dr. med., Pakrac
Darko Španić, dipl. oec. u mirovini
Davor Špehar, Sv. Nedjelja
Ivana Špehar, Sv. Nedjelja
Marko Špiranović, SAD
Zlatko Špoljar, procjenitelj kemijsko-tehnoloških šteta
Krešimir Štetić, dipl. inž. el.
Robert Šubert, Lipik
Smiljana Šunde, novinarka i publicistkinja
Eta Šurija, Sydney, Australia
Davor Švec
Ante Nadomir Tadić Šutra, prof., Knin
Darinko Tadić, prvi predstojnik Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice HZ-HB
Pero Tadić, književnik, Zagreb
Drago Tafra, Nelson Bay, Australia
Emilija Tafra, Nelson Bay, Australia
Ivana Tanovitski, akademski glazbenik
Ratko Tasić, Bjelovar
Sanja Timosok, dipl. ing.
Kristina Tišljer, Bjelovar
Saša Tišljer, Bjelovar
Miroslav Todorić, Stuttgart
Stjepan Tokić, dopredsjednik Stranke Hrvatskog Zajedništva, Split
Ivan Tomac, Fairfield, Australia
Željko Tomašević, mag.iur., član predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Mr. sc. Eduard V. Tomić, franjevac, Vareš
Rudi Tomić, potpredsjednik Saveza Hrvata BiH u Kanadi
Mile Tominac, poduzetnik, Sisak
Romano Tripalo, dr. med.
Zvonimir Trusić, utemeljitelj Dragovoljaca
Zvonimir Josip Tumbri, dipl. ing. građ.
mr. Gordana Turić, dipl. inž., bivša zastupnica u Hrvatskom državnom saboru
Željko Turić, umirovljeni branitelj, Zadar
Vera Uglešić, prof., Zadar
Ana Uroš umirov.
Stijepo Uroš umirov.
Svjetlana Uroš služb.
Tomislav Uroš služb..
Ivica Ursić, neovisni novinar i publicist, Split
Sonja Urumović, dr. med.
Ana Uzelac
Kristina Uzelac
Marija Uzelac
Martina Uzelac
Tena Uzelac
Vladimir Uzelac-Kirby
Ivan Vakula, umirovljenik, Zagreb
Vera Valčić Belić, prof.
mr. sc. Ankica Valenta
Ninoslav Valenta, prof. TZK
Danica Varošanac, Sydney, Australia
Božidar Veseljak , Stuttgart, Njemačka
Ante Veža, umir.
Jele Veža, umir.
Mario Veža, visoka str. spr.
mr. sc. Marija Vidić, Mostar
Đuro Vidmarović, književnik
Marija Viro, ugost., Australia
Andjelko Vladić, umirovljenik USA
Zdravko Vlaić, dipl. ing.
Ante Vojnović, svećenik, Split
Tomislav Vrančić
Berto Vranić, Kanada
Ante Vranjković
Ante Vrbatović, svećenik, Split
Iva Vrdoljak, Australia
Ivan Vrdoljak, svećenik, Zadvarje
Denis Vrkasević
Lidija Vrkić, Kruševo
Stipe Vrkić, Kruševo
mgr. sc. Carmen Vrljicak Verlichak, novinarka i spisatelica
Branimir Vrnoga
Stanko Vrnoga, svećenik
Ivana Vrnoga
Kosana Vrnoga
Vjekoslav Vrnoga
Ante Vucić
Marija Vucić
prof. dr. sc. Marija Vukelic-Shutoska, Skopje, Republic of Macedonia
Ana Vukić
Anka Vukić
Grozdana Vukić
Ivan Vukić
Krešimir Vukić
Marija Vukić
Mato Vukić
Nikša Vukić
Pavo Vukić
Tome Vukić
Blago Vukoja, Mostar
Zdravko Vukoja
Dušan Vuković, svećenik, Split
Pavao Vuković, svećenik, Split
Andrea Vuletić, dipl. iur.
Anđelko Vuletić, književnik
Ani Vuletić, dipl. ing. građ.
Lea Vuletić, dr. med. dent.
Božo Vuličević
Mirela Vuličević
Mladen Vuličević
Vikica Vuličević
Petar Vulić, književnik
Jadranka Zanoški, dipl. oec.
Liza Zanoški
Milan Zanoški, inž., hrvatski branitelj
Petar Zanoški
Mladen Zelić, dipl. ing. elektrotehnike,. prof. matematike i fizike
Katarina Zeljković, Oshawa
Nicholas Zeljković, Oshawa
Ana Zeruk, dip. ekonom., Stuttgart
Barbara Zeruk, Kontoristin, Stuttgart
Darko Zeruk, Sisak
Ivo Zeruk, umirovljenik, Stuttgart
Marko Zeruk, ing., Stuttgart
Stjepan Zetović
Ivan Zlopaša
Ivana Zlopaša, Široki Brijeg
Tonći Zokić, ing. brodostrojarstva
Anka Zovko, Clevland OH, USA
Blago Zovko, Clevland OH, USA
Ivan Zovko, Clevland OH, USA
Jerko Zovko, Clevland OH, USA
Ljilja Zovko, Mostar
Maria Zovko, Clevland OH, USA
Mladen Zovko, Mostar
Zoran Zovko, Široki Brijeg
Gordana Zvjerković, dipl.ing. (prof.mentor.)
Amela Žaja, upravni pravnik, Zaprešić
Ante Žaja, akademski slikar, Zaprešić
Franka Žaja, domaćica, Aržano
Gordana Žaja, trgovac,Makarska
Marko Žaja, umirovljenik,Aržano
Ante Žanetić, bivši igrač Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960, Australija
Ana Žarko
Kata Žarko
Marija Žarko
Marko Žarko
Nediljko Žarko
Ivan Žigrović, dipl. ing., Sv. Ivan Zelina
Franjo Žgela, dip. ing. arh.
Lovre Žuljević, svećenik, Split
Anica Watson, Sydney, Australia
Valerija Weiss, modni asistent, Njemačka
Nema komentara:
Objavi komentar