Drage rotarijanke, dragi rotarijanci,
Otkada sam stupio na guvernersku dužnost upoznao sam Hrvatsku. Nisam još uspio vidjeti sve krajeve te lijepe države – obalni dio i otoke još nisam posjetio, ali i ono što sam do sada doživio jako me obradovalo i ostavilo snažan utisak. U Varaždinu, za vrijeme Špancirfesta, predstavili smo akciju Suncokreti koja je imala veliki publicitet. Posebno me obradovalo što sam mogao čarterirati dva nova kluba u Hrvatskoj – rc Vinkovci i rc Delnice. Oba su kluba organizirala upečatljive proslave čartera. U Bjelovaru sam sudjelovao u predaji čeka od 200 tisuća kuna tamošnjoj bolnici. Nanovo sam zadivljen socijalnim projektima hrvatskih klubova koji u javnosti uživaju veliki ugled. Posjetio sam klubove od Zagreba do Čakovca, od Osijeka i Slavonskog Broda do Ludbrega. Svugdje sam naišao na dobru atmosferu, socijalni angažman i prijateljstvo. Moja krilatica – Angažman, Znanje, Vrijednosti,
Peter Krause
U Hrvatskoj se živo provodi. Naročito me razveselilo što je među nekim klubovima razvijeno novo prijateljstvo i međusobno sudjelovanje u akcijama. Klubovi u razmjeni ideja, programa i projekata proširuju vidike i mogućnosti. U takvom svjetlu održat će se u Zagrebu 19. Prosinca svečanost u povodu 80. Godišnjice Rotaryja u Hrvatskoj. To će biti proslava u čast Hrvatske i Rotaryja. S uvjerenjem mogu reći kako je Rotary u Hrvatskoj toliko snažan da smatram poželjnim da od 1. Srpnja 2011. Postane – District 1913. Svjetski predsjednik John Kenny poručuje da je «budućnost Rotaryja u vašim rukama», što posebno vrijedi za hrvatske rotarijance koje očekuje izdvajanje u vlastiti distrikt. Već su nominirani guverneri za prve godine koji će, uvjeren sam, svoje mandate sjajno odraditi. Čestitam budućem distriktu u nadi da će prijateljstvo između austrijskih i hrvatskih rotarijanaca ostati i dalje snažno.
10 Povijest rotarijanstva u Hrvatskoj 1928. - 1941. - Sjeme rotarijanstva posijano je u Zagrebu
56 Ponovno osnivanje Rotaryja u Hrvatskoj - Zagreb pozdravlja Rotary
Uz 80. Obljetnicu Rotaryja u Hrvatskoj
Osamdeseta obljetnica rotarijanstva u Hrvatskoj poklopila se s odlukom Rotary Internationala za formiranje samostalnog distrikta Hrvatske u okviru Rotary Internatinala koji će početi s radom 1. Srpnja 1911. Godine. Pred nama su novi izazovi, ali i prigoda da se prisjetimo brojnih projekata i naših članova koji su učinili velika djela u svojim zajednicama. Još od ponovnog osnivanja Rotary Cluba Zagreb u travnju 1990. Godine, naši rotarijanci predano služe i iskazuju spremnost za pomaganjem u svakodnevnom životu. S ponosom valja istaknuti nesebični angažman naših rotarijanaca tijekom Domovinskog rata koji su aktivno sudjelovali u osiguranju i podjeli humanitarne pomoći koja je stizala od Rotary klubova iz inozemstva. Naši su se klubovi snažno angažirali i na otklanjanju
Duško Čorak predsjednik Hrvatskog Rotary saveza
Posljedica rata, posebice u projektima razminiranja. Rotarijanci i rotarijanke u Hrvatskoj doista imaju razloga za ponos. Svaki od 46 klubova u našoj zemlji godišnje s uspjehom organizira i provede barem jednu značajnu humanitarnu akciju, pri čemu valja posebno istaknuti i vrijednost uočavanja problema u zajednici, kako bi ih postavili u fokus šire društvene zajednice. Akademiju organiziramo da pokažemo snagu rotarijanstva u Hrvatskoj koju čine 1150 rotarijanki i rotarijanaca u 46 naših klubova, da se zahvalimo prijateljicama i prijateljima koji su nesebično ugradili sebe u pomaganju drugima, ali i da pogledamo u budućnost, u novi – District 1913.
18 District 1913 - Novi poticaj rotarijancima u Hrvatskoj
Page 4
Prijateljsko društvo vrijedno povjerenja
Rotarijanci – Paul Harris, Hiram Shorey, Silvester Schiele i Gus Loehr
Kada je čikaški odvjetnik Paul Harris s trojicom poznanika uvečer 23. Veljače 1905. Godine u Chicagu podijelio ideju kluba koji bi bio inspiriran duhom prijateljstva, ponudio je svijetu upravo ono što mu je trebalo. Ideja koja se temeljila na toleranciji i razumijevanju i danas je, stotinu i pet godina od sastanka u sobi 711 čikaškog Unity Buildinga, nevjerojatno
Svježa i atraktivna za milijun i 200 tisuća članova Rotary klubova širom svijeta. Ovi ljudi, usmjereni na stvaranje profita u svojim kompanijama, s malo slobodnog vremena i puno obveza, ipak rado nalaze vrijeme za služenje i kontinuirano doprinose ideji Paula Harrisa, doniraju milijune dolara i nebrojene sate dobrotvornog rada. Koncept Rotary kluba u svojoj je osnovi naime, izrastao upravo iz žudnje Paula Harrisa da u Chicagu osnuje prijateljsko društvo vrijedno povjerenja, upravo onakvo u kakvom je uživao provodeći bezbrižne dječačke dane u Vermontu. U biografskoj knjizi My Road to Rotary Osnivač Rotaryja piše kako je u toj maloj grupi, koju su činili Gus Loehr, rudarski inženjer, Hiram Shorey, krojač i Silvester Schiele, trgovac ugljenom, ponovo pronašao «zelenu dolinu svog djetinjstva». Rotary klub je za njega bio «oaza u pustinji» a njegovi su članovi «ponovo postali dječaci, neopterećeni i prijateljski raspoloženi». Nakon prvog sastanka koji je održan u neuglednom sobičku Gusa Loehra, slijedeći je odrprvi
Page 7
Četiri pravca služenja
Kako je Rotary rastao, tako se usložnjavala njegova aktivnost pa je čak i Rotary Internationalu bilo teško precizno odgovoriti na pitanje što je Rotary. Već široko razgranate aktivnosti Rotaryja pokušao je 1923. Godine objediniti i opisati filadelfijski rotarijanac Guy Gundaker u knjižici A Talking Knowledge of Rotary1. To je članovima bilo vrlo korisno štivo, no, Rotary još uvijek nije imao definiciju svog djelovanja koju bi bilo lako zapamtiti. Napokon su, 1926. Godine, predsjednik Rotary International in Britain & Ireland (ribi) Sydney Pascall i tajnik ribi-a, kasniji urednik The Rotariana, Vivian Carter, pronašli «formulu» pomoću koje će biti moguće odrediti djelovanje Rotaryja. U jednom su razgovoru, šećući šumom, zaključili da bi se aktivnosti Rotaryja mogle usporediti s autocestom.
Jedna bi traka bila služenje klubu, druga – služenje zvanju, a treća – svojoj zajednici. Ovu su ideju Sydneyja Pascalla usvojili klubovi u Britaniji kao tri pravca služenja, a već 1927. Godine, na svjetskoj konferenciji u belgijskom Ostendu, ovako definirani pravci služenja oduševili su i izaslanike Rotary klubova. U međuvremenu je Glavnom odboru stigla i inicijativa da se trima pravcima služenja pridoda i četvrti, pa su na slijedećoj konferenciji, u Minneapolisu, usvojena četiri pravca rotarijanskog služenja. Prvi je pravac – Klupska služba, koja obvezuje rotarijance da se educiraju o Rotaryju, da potiču prijateljstvo i da služe u klupskim odborima. Drugi pravac služenja je Služba u zvanju, koja rotarijance obvezuje da ohrabruju i potiču visoke etičke standarde u poslu i zvanju, da prepoznaju vrijednosti svih korisnih
Zvanja te da poštuju zanimanje svakog rotarijanca kao prigodu za služenje u društvu. Treći pravac služenja – Služba u zajednici, predstavlja «samo srce služenja» zahvaljujući kojem je «svaki Rotary klub dobar susjed koji predano radi za dobro lokalne zajednice». Četvrti pravac – Služba u zajednici, rotarijancima omogućuje da dosegnu daleko izvan svoje zajednice u promicanju mira među narodima, razumijevanja među ljudima te u borbi protiv gladi, siromaštva i bolesti. Iako je kasnije bilo prijedloga da se broj pravaca služenja poveća te da se uvođenjem službe za mlade posebno istakne ova važna aktivnost Rotaryja, Legislacijsko vijeće smatra kako sadašnja četiri pravca dobro opisuju djelovanje Rotaryja u svijetu, a uz to su i jednostavno definirani i lako pamtljivi.
Page 8
Osnivač Rotaryja
Čikaški odvjetnik Paul Percy Harris, Osnivač Rotaryja, nikada nije smatrao da je svijetu ponudio novu filozofiju. Poslovnim ljudima ponudio je prigodu da «kroz prijateljevanje služe i budu na korist čovječanstvu», prihvaćajući visoke etičke principe razumijevanja i tolerancije. Na tim je univerzalnim postulatima rotarijanska ideja Paula Harrisa postigla globalni uspjeh i ostala primamljiva i u novom stoljeću Rotary pokreta.
Izvan teritorija Sjedinjenih Američkih Država, Rotary asocijacija već je u članstvu imala 35. Klubova. Ideja Paula Harrisa koja promiče prijateljstvo i razumijevanje među narodima počela se nezaustavljivo širiti svijetom.
Rotary se temelji na vječnoj stijeni prijateljstva i tolerancije
Već 1921. Godine Rotary je na svjetskoj konferenciji u Edinburghu istaknuo svoje zalaganje za «mir među narodima i razumijevanje među ljudima te predanost u borbi protiv gladi, bolesti i patnji». Paul Harris iz bolničke postelje piše delegatima svjetske konferencije u Havani u lipnju 1940. Godine – Najbolji način da se povjeruje u čudo je – napraviti čudo. Rotary je napravio čudo. Rotary je stvarno postao dio građanskog života u više od 60 zemalja. I unatoč mnogim iskušenjima još je uvijek postojan. Zato jer se ne temelji na strahu, suparništvu i sumnjama, nego na vječnoj i neuništivoj stijeni prijateljstva, tolerancije i društvene korisnosti». Svoju predanost svjetskom miru Rotary je potvrdio i kao aktivni sudionik osnivanja Ujedinjenih naroda. Na konferenciji u San Franciscu 25. Travnja 1945. Godine bilo je 49 rotarijanaca – predsjednika vlada i članova državnih izaslanstava. Rotary je imao aktivnu ulogu i pri osnivanju unes- co-a, pri donošenju Deklaracije o
Ljudskim pravima Ujedinjenih naroda te Deklaracije o pravima djeteta. U spomen na Osnivača Rotaryja Paula Harrisa, koji je preminuo 1947. Godine, Rotary ustanovljuje Paul Harris Memorial Found a te godine započet je i prvi program Rotary Foundationa, koji je bio prethodnik
Rotary Ambassadorial Scholarshipsa. Iz ovog će se programa razvijati novi dobrotvorni programi s kojima će Rotary ispunjavati svoju misiju služenja čovječanstvu. Od tada su Rotary klubovi, distrikti i Rotary International pokrenuli i realizirali na tisuće projekata širom svijeta zahvaljujući kojima
Paul Harris i Ches Perry na 25. Godišnjicu Rotaryja
Page 9
Kotač koji pokreće svijet
Rotarijanski je kotač u stogodišnjoj povijesti Rotaryja doživio znatne izmjene, no, uvijek je bio simbol rotarijanskog stremljenja i želje za napretkom. Već su članovi prvog čikaškog kluba za svoj znak odabrali kotač – simbol civilizacije i napretka, a za dizajn prvog Rotary kotača zaslužna su dvojica članova Rotary Cluba Chicago. Izvori kažu kako je prvi dizajn kotača predložio tiskar Harry
Je stanovništvo u siromašnima i zemljama u razvoju dobilo nove škole, ambulante i bolnice, čistu vodu, hranu i krov nad glavom, cjepivo i lijekove, poljoprivredne strojeve, sjeme i stoku. Ispunjavajući svoju misiju Rotary je sedamdesetih godina prošlog stoljeća pokrenuo i najveću civilnu inicijativu u povijesti čovječanstva – iskorjenjivanje dječje paralize. Borba protiv ove zarazne bolesti, od koje je nekada dnevno oboljevalo više od tisuću djece širom svijeta, glavni je cilj Rotary Internationala. Bolest je danas gotovo potpuno iskorjenjena a svi rotarijanci svijeta aktivno pridonose da se poliomijelitis iskorijeni i u preostale četiri polioendemične zemlje – Indiji, Pakistanu, Afganistanu i Nigeriji. U svojoj stogodišnjoj povijesti Rotary je posebnu pozornost posvećivao djeci i mladima. Stotine tisuća mladih koji su sudjelovali u Rotary pogramima razmjene koji su započeli još 1927. Godine, postali su novi ambasadori rotarijanske dobre volje i razumijevanja među narodima. Rotary pokretu pripadali su neki od najprominentnijih ljudi 20. Stoljeća, veliki državnici i političari, Sir Winston Churchill, John F. Kennedy, Jan Masaryk, Franklin Delano Roosevelt,
Ruggles, član kluba u Chicagu koji će u povijesti Rotaryja ostati upamćen kao «Peti rotarijanac». Upravo je on za novi simbol odabrao Buggy Wheel, kotač s tada vrlo popularne lake kočije na dva kotača. U dizajnu mu je pomogao Montagne M. Bear, čikaški graver i jedan od prvih članova rc Chicago. Prijatelji u klubu novi su simbol prihvatili s oduševljenjem. No, prvi pravi prethodnik službenog Rotary znaka nastao je u klubu u Philadelphiji,
Rotarijanska godina
Rotarijanska godina počinje sredinom kalendarske godine – 1. Srpnja. Mnogi su u toj činjenici bili skloni prepoznati neko skriveno značenje vezano uz rane godine Rotaryja, no, razlog je vrlo prozaičan - «Dolari i nekoliko razloga financijske prirode», kako je The Rotarian objavio u rujnu 1913. Godine. Na konferenciji Rotary klubova koja je održana u kolovozu te godine, u Duluthu, u Minesoti, novi predsjednik Glenn Mead, koji je na toj dužnosti naslijedio Paula Harrisa, prenosi mišljenje revizora koji zaključuju kako klubovi financijska izvješća vode iskreno i pažljivo, i najavljuje kako će Rotary, koji je
Margaret Thatcher, Woodrow Wilson, pioniri koji su pomicali granice mogućega – Neil Armstrong, Thomas Alva Edison, Thor Heyerdahl, Sir Edmund Hillary, Guglielmo Marconi, Orville Wright, veliki umjetnici - nobelovac Thomas Mann, Walt Disney, Franz Lehar, Ivan Meštrović i Jean Sibelius.
Čiji su članovi kotaču dodali zupce, jer su smatrali kako takav dizajn najbolje dočarava bit Rotaryja u kojem članovi rade zajedno, baš kao što međusobno povezani zupčanici omogućuju vrtnju i rad kotača. Naposlijetku je 1924. Godine Rotary International prihvatio službeni znak u kraljevski plavoj i zlatnoj boji, s 24 zupca i šest poprečnih žbica. Od tada rotarijanski kotač nepromijenjen veselo radi sve do danas.
Prešao Atlantik, morati doživjeti značajne promjene. Kako je broj klubova rastao tajniku i rizničaru International Association of Rotary Clubs trebalo je sve više vremena da pregledaju financijska izvješća klubova i uvrste ih u godišnje financijsko izvješće koje je trebalo završiti do kraja kalendarske godine. Revizori su Rotaryju stoga pragmatično preporučili da klubovi financijske knjige za prethodnu godinu zatvore do 30. Lipnja, a kako su se upravo od 1913. Godine Rotary konferencije počele održavati krajem lipnja, Odbor direktora prihvatio je da rotarijanska godina počinje 1. Srpnja.
Prošlo je već više od stotinu godina otkako je u Chicagu pokrenut rotarijanski kotač, simbol koji označava akciju milijuna članova Rotary pokreta, koji predano zajedno rade za dobro Čovječanstva i u novom Tisućljeću, vođeni kolosalnom idejom Paula Harrisa.
Page 10
Sjeme rotarijanstva posijano je u Zagrebu
Ideja Rotary kluba, prešavši Atlantik, počela se širiti i Europom. Prvi je Rotary klub osnovan u kolovozu 1911. Godine u Londonu, no, pravo širenje rotarijanske ideje uslijedilo je na Kontinentu tek nakon 1920. Godine. Dok se univerzalna rotarijanska ideja vrlo brzo i uspješno širila Latinskom Amerikom i Azijom, u mnogim je zemljama Europe vladalo podozrenje prema organizaciji koja je nastala u Americi, posebice u zemljama poraženima u Prvom svjetskom ratu. Tako su prvi Rotary klubovi u srednjoj Europi osnovani relativno kasno - u Austriji je rc Beč osnovan u listopadu 1925. Godine, a ubrzo su osnovani i klubovi u Pragu (1. Studenog 1925.) I Budimpešti (20. Veljače 1926). Rotarijanska ideja bila je pred vratima ondašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Uprava Rotary Internationala preporučila je za rotarijansku godinu 1928./1929. Formiranje klubova u zemljama - «Deutch Guiana, British Guiana, Yugo-Slavia, Bulgaria, Grece, Siam, French Indo-China, Persia, Anglo-Egyptian Sudan, Syria» 1 . No, do formiranja prvog Rotary kluba na području bivše Kraljevine nije došlo ni lako ni jednostavno. Prijatelj Vlado Juričić u studiji «Rotarijanske godine od 1928. Do 1941.» Objavljenoj u knjizi «Rotarijanstvo u Hrvatskoj» koju je Rotary Club Zagreb izdao 1999. Godine, u povodu sedamdesete godišnji-
Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941, u Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929., 1999., 2... Sedamdeset godina od osnivanja prvog kluba u Hrvatskoj District1910.
Ce osnivanja Kluba, detaljno opisuje tadašnje prilike i sumnje vezane uz osnivanje prvog Rotary kluba u ondašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Prema još uvijek važećem pravilu Rotary Internationala prvi Rotary klub u nekoj zemlji mora biti osnovan u njenom glavnom gradu, pa je prema tome, prvi klub u Kraljevini shs imao biti osnovan u – Beogradu. John D. Prince iz Poslanstva Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu (Legation of the United States of America) piše 21. Siječnja 1928. Godine T. C. Thomsenu, posebnom predstavniku Rotary Internationala za Europu u Zürichu – U odgovoru na Tvoje pismo...Žao mi je reći da Jugoslavija nije podobna za Rotary... Vjerujem da je rotarijanstvo namijenjeno isključivo Zapadu, a ovo je Istok, još uvijek opterećen starim običajima, koji će nestati vrlo teško, ukoliko se to uopće i dogodi. Ne bih želio da se učini pokušaj koji će propasti, kao što će to ovdje to sigurno biti» 2 . Odlukom Uprave Rotary Internationala za osnivanje klubova u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji zadužen je bio češki rotarijanac Josef Schulz iz gradića Pečky, jedan od tadašnjih direktora Rotary Internationala. U pismu Thomsenu u Zürich 23. Kolovoza 1928. Godine, Schulz između ostalog izvještava i o širenju rotarijanskog pokreta u Kraljevini shs te
2 Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941.
Ističe «da su neki njegovi prijatelji rotarijanci, a i on sam, razgovarali s uglednim ljudima u zemlji» te da su «prema tim saznanjima i princ Pavle i kralj Aleksandar Karađorđević vrlo zainteresirani za taj pokret». 3 No, i on upozorava na političku situaciju u zemlji koja može uzrokovati poteškoće pri osnivanju klubova u Zagrebu i Beogradu, te se isto tako nada da bi upravo rotarijanci mogli pridonijeti smirivanju situacije.
RC Zagreb će biti «stvarno dobar klub»
U pismu od 8. Rujna 1928. Godine Schulz iz Ljubljane piše Thomsenu kako je «posredovanjem generalnog konzula Čehoslovačke u Zagrebu dr. Jindricha Andriala razgovarao s ing. Radovanom Alaupovićem, direktorom tvrtke ac-cetic», te kako je «sutradan uz R. Alaupovića na sastanku bio i Vladimir Leustek, doktor prava, odvjetnik». «Obojica su mladi ljudipiše Schulz, «sa znanjem više stranih jezika» i drži kako će biti «dobri i sposobni vođe budućeg rc Zagreb» koji će prema njegovim očekivanjima iznesenima u tom pismu «biti stvarno dobar klub». 4 Schulz je na tom sastanku, održanom 5. Rujna 1928. Godine, napomenuo kako je već od utemeljenja prvog Rotary kluba u Češkoj namjeravao rotarijansku ideju prenijeti u
3 Ibid 4 Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941.
Page 12
1928. – 1941.
Jugoslaviju, no, to je prema njegovim riječima postalo moguće tek kada je osnovan distrikt za Čehoslovačku i nakon što je on postao guverner čehoslovačkog Districta 66. 5 O posjeti Zagrebu direktor Schulz izvjestio je i urede u Zürichu i Chicagu. U pismu Thomsenu od 10. Rujna 1928. Godine Schulz izvješćuje o situaciji u Sloveniji i kontaktima koje je
Radovan Alupović
5 Ivan Mužić, Rotari, Masonstvo u Hrvata
Ostvario u Ljubljani, od kojih su neki bili na poticaj Radovana Alaupovića, a 16. Rujna piše iz Beograda o susretima koje je imao s potencijalnim članovima u Novom Sadu i Beogradu. Tom se prilikom susreo i s ministrom sad-a u Beogradu Johnom D. Princeom koji ga je odgovarao od osnivanja klubova na ovom području. «Don’t do it! – bio je jasan u ovdašnje prilike dobro upućen američki diplomat, koji je kao jedan od argumenata naveo i primjer Američko – srpskog kluba, koji od osnivanja nije puno napredovao stoga što su njegovi članovi slabo govorili engleski jezik. 6 Pa ipak, beogradski su se rotarijanci prvi puta susreli 15. Listopada 1928. Godine. 7 Nakon sastanka sa Schulzom Alaupović i Leustek započeli su aktivnosti na osnivanju kluba, pa je u prosincu održan prvi sastanak na kojem su
6 Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941. 7 Rotary Clubovi Jugoslavija 77 Distrikt Rotary International, Izdanje 6. 1938./1939.
Uz Alaupovića i Leusteka bili i dr. Franjo Hanaman, dr. Ivo Belin, profesor Branko Šenoa i dr. Aleksandar Šmit. Za osnivanje kluba bilo je potrebno ishoditi i dozvolu velikog župana. A da je rotarijanska ideja dobro primljena u Zagrebu, govori i podatak da je već na prvom sastanku - 15. Veljače 1929. Godine, osnivačka momčad brojila - 26 članova. Njih 20 bilo je na sastanku, dok su se šestorica ispričala. 8 Rotary je morao pronaći način za prevladavanje velikih suprotnosti između zapadnog i istočnog dijela zemlje kako bi se ubrzalo osnivanje klubova. Dogovoreno je stoga da se osnivački sastanci klubova u Beogradu i Zagrebu održe u razmaku od samo dva dana. Klub u Beogradu osnovan je 4. Ožujka, a u Zagrebu – 6. Ožujka 1929. Godine. Prema podacima na internetskom portalu Rotary Internationala rc Beograd je inauguriran 8. Travnja 1929. Godine, a rc
8 Ivan Mužić, Rotari, Masonstvo u Hrvata
Page 16
1928. – 1941.
Pun je pohvala na rad zagrebačkog kluba bio i slijedeći guverner dr. Viljem Krejči, ljubljanski odvjetnik, koji je zagrebački klub posjetio 21. Siječnja 1935. Godine i u izvještaju naglasio - Tijekom mojeg posjeta rc Zagreb, još se više učvrstilo uvjerenje, da je to najbolji klub našeg distrikta. U klubu vlada potpuni red, osjeća se pravo rotarijansko sudjelovanje te sloga među članovima kluba». 26 Istog je mišljenja bio i guverner dr. Viktor Ružić koji je klub posjetio 13. Siječnja 1936. Godine, a u guvernerskom izvješću rc Zagreb ocjenjuje «jednim od najboljih, s odlično organiziranim tajništvom» te dodaje kako su «kvaliteta članova i aktivnosti kluba u svim područjima rotarijanstva na vrlo visokom nivou» te kako su «interes za mlade (youth service) i odnosi s inozemnim klubovima jednako dobri». 27 Klub te rotarijanske godine u izvješću guverneru Ružiću od 30. Listopada 1935. Javlja kako je «akcija uređenja dječjeg igrališa završena» te kako i dalje rade na «projektu pomoći djeci sa smetnjama u razvoju. Zaslugom naših članova ubrzo će se osnovati Udruga za pomoć takvoj djeci. Prof. Dr. Spišić, koji je forsirao dovršenje Ortopedske klinike, odvojit će u tom objektu jedan dio za djecu sa smetnjama u razvoju». 28
26 Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941. 27 Ibid 28 ibid
I guverner distrikta u rotarijanskoj godini 1936./1937. -Vladimir Belajčić, kasacijski sudac iz Novog Sada, smatra zagrebački klub «najboljim klubom Distrikta» koji je «aktivan u sva četiri rotarijanska načela». 29 Klub je pohvale dobio i od slijedećeg guvernera Districta 77 – Stevana Pavlovića iz rc Beograd, pomoćnika ministra vanjskih poslova, koji je u izvješću zapisao – «Utisak ne može biti bolji. Stari klub, jedan od najboljih u Jugoslaviji u svakom pogledu. Radi s oduševljenjem po duhu četiri rotarijanska načela. Objelodanjuje svake godine rotarijanski godišnjak u Jugoslaviji. Nalazi se u životnom kontaktu s puno inozemnih klubova». 30 Visoke ocjene zagrebačkom klubu dali su i guverneri dr. Ivan Slokar, ing. Radovan Alaupović i dr. Viktor Ružić. U Zagrebu je od 13. Do 16. Listopada 1937. Godine zasjedao Europski savjetodavni odbor Rotary Internationala, čiji su dugogodišnji članovi bili zagrebački rotarijanci Edo Marković i Radovan Alaupović te Milan Stojadinović iz rc Beograd. Rotary Club Zagreb u rotarijanskoj godini 1938./1939. Ima 53 aktivna člana i dva počasna – Josefa Schulza, guvernera češkog distrikta i kuma- osnivača rc Zagreb, te Edu Markovića, koji je iz rc Zagreb prešao u beogradski klub, jer je u Beogradu dobio namještenje kao
29 Ibid 30 ibid
Generalni direktor Privilegovanog izvoznog društva. 31 Redovni članovi rc Zagreb te su rotarijanske godine bili ing. Radovan Alaupović (direktor tvrtke Acetic za veleprodaju kiselina), ing. Dragutin Aleksander (direktor Mirna ugljenokopa), Aleksandar Auš (direktor Zagrebačke pivovare), Mavro Axelrad (generalni direktor Zagrebačkog parnog mlina), dr. Ivo Bačić (direktor Prve hrvatske štedionice), Marko Bauer (generalni tajnik Udruženja industrijalaca za Savsku banovinu), Vilim Bizjak (vlasnik tvornice biskvita i keksa), Krešimir Brovet (vlasnik tvrtke Braća Brovet za veletrgovinu manufakturne robe), Karlo Coronelli (direktor tvornice portland cementa Croatia), prof. Ing. Milan Čalogović (profesor tehničkog fakulteta zagrebačkog sveučilišta), ing. Jaromir Dubsky (vlasnik građevinske tvrtke za betonsku gradnju), ing. Božidar Filipović (šef odjeljenja Gradske električne centrale), Niko Gamulin (direktor osiguravajućeg društva Sava), Ivan Gorup (proizvodnja ljekarija), prof. Dr. Ing. Frane Hanaman (profesor tehničkog fakulteta zagrebačkog sveučilišta), Oton Heinrich (generalni direktor tvrtke Travers za veleprodaju drva), Josip Horvath (glavni urednik Jutarnjeg lista), ing. Viktor Horvat (zakupnik restauracije Pivovara), ing. Fedor Jamnicky (vlasnik tvrtke Tehinform za davanje usluga u teh. Industriji i rudarstvu), Rudolf Knežević (šef
31 Rotary Clubovi Jugoslavija 77 Distrikt Rotary International, VI. Izdanje, 1938./1939.
Page 18
Osnovan je i drugi Rotary klub u Hrvatskoj
Članovi prijeratnog Rotary Cluba Osijek
Rotary Club Osijek osnovan je već 3. Listopada 1929. Godine, kao treći Rotary klub na području Kraljevine Jugoslavije, što s jedne strane svjedoči o velikoj ekonomskoj snazi tadašnjeg Osijeka, a s druge - o atraktivnosti ideje Paula Harrisa za koju su se zainteresirali i osječki industrijalci. Klub je inauguriran 2. Prosinca 1929. Godine, a charter je osječki klub imao 25. Svibnja 1930. Godine. Tjedni sastanci kluba održavali su se četvrtkom u Narodnom Casinu, u prostrijama današnjeg hotela Psunj, kraj kazališne zgrade. 1 Za prvog predsjednika osječkog kluba izabran je veleposjednik Franjo K. Schmidt, a klub je redovito brojao iz-
Dr. Stjepan Sršan, Udruženje privrednika – Rotary Club Osijek 1929. – 1941., Privreda 34 (5-6) 545-548 1990.
Među 20 i 25 članova. Valja istaknuti kako je osječki Rotary klub već 1929. Godine dao tiskati Poslovni red u kojem su navedena pravila o prijemu članova, visini klupskih doprinosa te sastancima kluba. Iz istraživanja koje je proveo dr. Sc. Stjepan Sršan iz rc Osijek, vidljivo je kako je klub u Osijeku posebnu pozornost posvećivao predavanjima koje su držali članovi kluba ili njihovi gosti. U rotarijanskoj godini 1930./1931. Rc Osijek je održao 50 sastanaka na kojima je bilo 18 gostiju iz drugih Rotary klubova. Te su rotarijanske godine osječki rotarijanci posjetili 44 druga kluba, od toga 25 u inozemstvu, a na sastancima je održano 18 predavanja. 2 Klub
2 Dr. Stjepan Sršan, Udruženje privrednika – Rotary Club Osijek 1929. – 1941.
Je te godine započeo osnivanje rc Vukovar. Klub je imao dobro izgrađenu strukturu – Upravni i Nadzorni odbor, Odbor za ciljeve i zadatke, Odbor za servis u klubu, pododbore za klasifikaciju i za primanje, zatim za drugarstvo, informacije javnosti i za predavanja, Odbore za služenje u profesiji, u zajednici te za međunarodni servis, kao i referade za njemački, francuski, engleski, češki, talijanski, mađarski, bugarski i holandski jezik 3 , što svjedoči o snazi tadašnjeg kluba u Osijeku. Odbor za zadatke i ciljeve imao je nadahnuti i obratiti članove na službu u Rotaryju u ostvarenju 6 ro-
Page 20
1929. -1941.
Rotary Club Osijek
Poslovni red RC Osijek
Klupski fond za pomoć siromašnima, a novac je, ukupno 6.257 Dinara, prikupljen na vjenčanju kćeri inženjera Vjekoslava Pilpela. 13 Prema popisu članstva iz rotarijanske godine 1938./1939. Godine rc Osijek imao je 31 člana. To su bili Aleksandar Auferber (suvlasnik tvornice četaka Siva), dr. Julije Batory (liječnik-kirurg), Ante E. Brlić (ravnatelj tvrtke Schicht-Lever za fabrikaciju kosmetike), Marko Brlić (gradski senator), dr. Milan Čačinović (zubar), Andro Demetrović (upravitelj Prve hrvatske štedionice), Franjo Dlouhy (graditelj), Vilim Dobrovolny (direktor Jugoslavenskog društva žigica), Josip D. Galovac (vlasnik tvrtke Josip D. Galovac za uvoz i izvoz sjemenja), Ivan Govorković (vlasnik ljekarne), Vilim
13 Ibid
Görög (vlasnik Grand i Royal hotela), Stjepan Gruber (profesor Gimnazije), Dušan Hinić (ravnatelj podružnice tvrtke Astra za prodaju mineralnih ulja), Josip Kabelač (ravnatelj Prvog hrvatsko-slavonskog društva za industriju šećera), Julio Kiš (ravnatelj tvrtke Granum za trgovinu žitaricama), Josip Krasso (ravnatelj Prvog osječkog mlina na valjke), Bernard Krešić (vlasnik tvrtke Industrija drva i kamena), dr. Dragan Miler (suvlasnik drogerije Gobetzky i dr. Miler), ing. Edgar Montina (ravnatelj Munjare, tramvaja i vodovoda grada Osijeka), ing. Vjekoslav Pilpel (generalni ravnatelj Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva), dr. Milovan Pinterović (odvjetnik), Janko Schuster (ravnatelj tvrtke Drava za proizvodnju žigica), Ernst Schwank (glavni ravnatelj tvrtke
Schicht-Lever za proizvodnju sapuna), Josip Speiser (veleposjednik), Vjenceslav Štepanovsky (ravnatelj osiguravajuće banke Slavija), Vilim Sternberg (veletrgovac alkoholnim pićima), Ljudevit Szinicz (suvlasnik tvrtke za veletrgovinu željezom), Kornel Šeper (suvlasnik pivovare Šeper), dr. Prokopije Uzelac (sanitetski referent osječkog sreskog načelstva), Stjepan Vuičić (geodet) i Stjepan Zsille (suvlasnik tvrtke Makso Neurath i dr. Za tehničke instalacije). 14 Prvi predsjednik osječkog kluba Franjo Schmidt tu je dužnost obnašao prve tri godine rada kluba, u rotarijanskoj godini 1929./1930.,1930./1931. I 1931./1932., Da bi za slijedećeg predsjednika, u rotarijanskoj godini 1932./1933., Bio izabran dr. Milovan Pinterović. Dr. Julije Kaiser predsjednik je bio u godini 1933./1934., Andrija Krbavac 1934./1935., A Janko Schuster u godini 1935./1936. Dr. Prokopije Uzelac bio je predsjednik slijedeće dvije rotarijanske godine (1936./1937. I 1937./1938.), A u godini 1938./1939. Predsjednik je bio dr. Dragan Miler. Na predsjedničkoj dužnosti njega je naslijedio Dušan Hinić (1939./1940.), A za posljednjeg prijeratnog predsjednika rc Osijek bio je izabran dr. Milan Čačinović (1940./1941.). Klub je prestao s radom na proljeće 1941. Godine.
14 Rotary Clubovi Jugoslavija 77 Distrikt Rotary International, 6. Izdanje, 1938./1939.
Page 21
Najveća je odlika Kluba – sklad i bratstvo
Milorad Smokvina Milan Turković
Pavelić, bankar Milorad Smokvina i profesor Ivan Sveško bili su prvi s kojima se povezao Edo Marković, predsjednik rc Zagreb, te ih je potaknuo na osnivanje kluba na Sušaku. O tome u izvješću glavnom tajniku Rotary Internationala Chesu Perryju od 7. Rujna 1930. Godine piše: Na današnji dan prije godinu dana, rc Zagreb je učinio prvi korak k osnivanju
1 Oleg Mandić, Rotary i mi
Su čitali tjedna izvješća Rotary Cluba Zagreb i The Rotarian. Nakon nekoliko mjeseci imali su već deset članova, a uski je krug oplemenjen osobama koje su svojom profesijom i društvenim položajem bile važne u životu grada. Dolaskom novih šest članova broj se povećao na šesnaest. Tijekom redovitih sastanaka educirali su se prema rotarijanskim principima,
Inicijativa je došla od bratskoga zagrebačkog kluba
Inicijativa za osnivanje Rotary-kluba na Sušaku, došla je iz bratskoga zagrebačkog kluba. To bijaše godine 1929., Kada se na Sušaku o rotarijanstvu vrlo malo znalo.Trebala je živa i uvjerljiva riječ brata prof. M. Čangalovića, da se za rotarijansku misao zagriju ponajprije dvojica-trojica (dr. Pavelić, Smokvina i prof. Sveško), pa da se potom jedan po jedan pridobiju za tu misao i drugi koji će već u jesen iste godine sačinjavati jezgru budućeg sušačkog Rotary-kluba. Bilo ih je u svemu 16 – napisao je Car Emin. 3 Prema ovom izvješću iz rujna 1930. Godine, koje je pohranjeno u arhivu Rotary Internationala u Zürichu, osnivačku su momčad rc Sušak činili: Bogumil Antić (vlasnik tvrtke Antić&Co.), Nikola Bolf (suvlasnik tvrtke Ivan Bolf), dr. Nikola Bonetić (liječnik dermatolog, šef odjela Banovinske bolnice), Albin Calligoi (direktor Luke), Ferdo Godina (gradski savjetnik), dr. Aleksandar Gorup
2 Oleg Mandić, Rotary i mi 3 ibid
Page 22
1929. -1941.
Rotary club Sušak
Pozdravni brzojav novoosnovanog Rotary Cluba Sušak
(Potpredsjednik Jadranske plovidbe A.D.), Vinko Mikuličić (vlasnik tvrtke V. Mikulićić - žitarice i kolonijalna roba), Eduard Pajkurić (voditelj Prekomorske plovidbe), dr. Ferdo Pavelić (odvjetnik), dr. Zlatko Prikril (građevinski inspektor), Zvonko Richtmann (voditelj Odjela Jugoslovenske udružene banke), dr. Viktor Ružić (član direktorskog kolegija Jadranske plovidbe), Milorad Smokvina (zamjenik voditelja Prve hrvatske štedionice), prof. Ivan Sveško (nastavnik), dr. Otman Transmiler (direktor Doma narodnog zdravlja) i barun Milan Turković, veleposjednik. 4 Viktor Car Emin je zapisao kako su se sastajali u kavani Continental, a o podozrenju koje je tada vladalo prema Rotaryju i rotarijancima piše: Kako je već samo ime Rotary ljudima zvučalo nekako misteriozno, nije čudno što su naročito u prvo vrijeme mnogi na sastanke u «Continentalu» gledali najblaže rečeno sa smiješkom. Međutim, mladi još nepriznati klub imao je već tada u svojoj sredini dva odu-
Ibid
Ševljena rotarijanca: braću baruna M. Turkovića i dr. N. Bonetića, i njihova živa i otvorena riječ ubrzo je raspršila svu onu tajnovitu maglu što su je neupućeni, a s njima i zlonamjerni, stvarali oko sastanaka i pokazali svim našim sugrađanima dobre volje da i rotarijanstvo ima svoju ideologiju, koja bi, zdravo primljena, mogla biti od neslučenog, upravo čudesnog utjecaja na blagotvorni razvoj prilika, ne samo u našoj miloj domovini, nego i na čitavom svijetu». 5 U travnju 1930. Godine Klub je od Banske uprave u Zagrebu primio potvrđena pravila i uveden je u Registar udruga pod brojem 90. Pet mjeseci kasnije, 7. Rujna, rc Sušak je organizirao i službenu inauguraciju, a Viktor Car Emin piše kako je «obavljena vrlo svečano na parobrodu «Zagreb» Jadranske plovidbe». Uz sušačke rotarijance na svečanosti su bili i prijatelji iz kumskog – Rotary Cluba Zagreb te iz Beograda. «Ta lijepa svečanost proizvela je duboki dojam i na ostale
5 Oleg Mandić, Rotary i mi
Uzvanike, tako da se može reći da je inauguracija našega kluba bila ujedno i njegova afirmacija na Sušaku – napisao je Viktor Car Emin. Klub je Rotary International inaugurirao 20. Listopada 1930. Godine. U članku u Jugoslavenskom rotaru Viktor Car Emin izvjestio je i o «Charter presenentationu» koji je upriličen 18. Ožujka 1931. Godine, ovoga puta na obnovljenom parobrodu «Karađorđe». Povelju Rotary Internationala predsjedniku Rotary Cluba Sušak Milanu Turkoviću uručio je europski tajnik ri-a dr. Albert Potter. Car Emin piše kako je na charter svečanosti bilo mnogo uzvanika «iz raznih krajeva naše Jugoslavije», kojima je sušački charter «ostao u neizbrisivoj uspomeni». 6 Sljedećeg dana – 8. Rujna 1930., Novoosnovani klub šalje središnjici u Chicago brzojav – «Šesnaest objedinjenih članova na osnivanju svojega Kluba, zajedno s rotarijancima Jugoslavije, Austrije i Čehoslovačke, u želji za promidžbom visokih rotarijanskih
6 Ibid
Page 24
Prvi dobrotvorni projekt – skrb za siromašnu djecu
Rc Sušak je 1932. Održao i među gradski sastanak s prijateljima iz rc Graz, te je započeo prve humanitarne projekte – uspostavljena je trajna briga o siromašnoj djeci u osnovnj školi Drenova, kojoj sušački klub svakodnevno nabavlja kruh i mlijeko, započinje stipendiranje darovitog dječaka, rađaju se i prve misli o otvaranju dječjeg azila. Klub je zadovoljio pravu potrebu u društvu. Za kratko vrijeme svog postojanja, Klub je uspio privući članove koji prethodno nisu međusobno kontaktirali niti su ikada prije razmišljali o tomu da bi jednoga dana zajedno mogli obavljati neki etički zadatak, ... Danas oni predstavljaju skupinu ljudi čije je prijateljstvo zacementirano i koji su spremni služiti svojem radu a time i humanosti – napisao je guverner Edo Marković u izvještaju Rotary Internationalu nakon što je 20. Srpnja 1932. Posjetio rc Sušak. 16 Koliko su revno tadašnji guverneri pazili na klasificiranje i pravilo da više članova kluba ne može zastupati istu stručnu klasifikaciju pokazuje i dio izvještaja guvernera Markovića koji upozorava kako su u «Klubu već dva člana s jednakom klasifikacijom (jedan zadužen za komercijalno bankarstvo, a drugi za štednju). 17
16 Oleg Mandić, Rotary i mi 17 ibid
Oleg Mandić u knjizi Rotary i mi piše o financijskim problemima u kojima se našao susački klub koji nije mogao o vlastitom trošku poslati izaslanika na 24. Svjetsku konferenciju koja je od 20. Do 24. Lipnja 1931. Održana u Seattleu. Tajnik kluba Richtman piše središnjici u Chicagu kako je «teška ekonomska situacija onemogućila svakog od njih,kao i sam klub, da pošalje delegata na tako udaljeno odredište». 18 I godinu poslije, tadašnji tajnik rc Sušak Dragutin Broz piše ispriku u Chicago zbog izostanka s godišnje skupštine Rotary Internationala, koja je od 26. Do 30. Lipnja 1932. Godine održana u Bostonu, i ponovo se poziva na «tešku ekonomsku situaciju». 19 Rotary International je o prihvaćanju isprike izvjestio dopisom od 12. Rujna 1933. Godine. No, Klub je i u uvjetima gospodarske krize bio vrlo aktivan u dobrotvornom radu – prikuplja priloge za «nevoljne», pruža potporu siromašnoj djeci i pomaže u rješavanju problema rastućeg prosjačenja u gradu financiranjem potreba Društva za pomoć siromašnima i suzbijanje prosjačenja, kojeg vrlo uspješno vodi član rc Sušak Nikola Očagrija, direktor Državne trgovačke akademije. «U siječnju Ružić i Car drže komemoraciju dr. Andriji Štamparu, dugogodišnjem gradonačelniku Voloskog i Opatije, velikom borcu za narodna
18 Ibid 19 Oleg Mandić, Rotary i mi
Prava u Istri» 20 , u svibnju 1935. Klub je održao 200. Sastanak, a tijekom te rotarijanske godine Klub su posjetili rotarijanci iz Islingtona (Engleska), Beča, Brna, Varne i Piseka. Član sušačkog kluba dr. Viktor Ružić te je godine izabran za guvernera Districta 77, a slijedeće je imenovan banom Savske banovine. Klub je i dalje vrlo aktivan u dobrotvornom radu, često nagrađuje siromašne, nadarene učenike, a ostalo je zabilježeno kako je 1936. U Klubu «prikupljeno 34 tisuće dinara za planinarski dom na Platku». 21 Na distriktnoj konferenciji u Skopju 1937. Godine rc Sušak prima «Veliki rotarski točak» za najbrojnije sudjelovanje na konferenciji. 22 Klub je 400. Sastanak održao 3. Travnja 1938. U hotelu Park «čije su prostorije za tu prigodu ukusno urešene», a na svečanosti su bili i talijanski konzul na Sušaku, ban Nikola Ružić i «mnogi gosti iz domaćih i inozemnih klubova» među kojima je najviše bilo rotarijanaca iz Trsta «predvođenih generalom Piccioneom, bivšim guvernerom talijanskog Distrikta, poznatim prijateljem našeg naroda..»). 23 U članstvu Rotary Cluba Sušak u rotarijanskoj godini 1938./1939. Bili su Bogomil Antić (suvlasnik tvrtke Antić i sin iz Bakra, za veletrgovinu
20 Ibid 21 ibid 22 ibid 23 ibid
Page 26
Živa rotarijanska aktivnost varaždinskih rotarijanaca
Članovi prijeratnog RC Varaždin na sastanku u Grand hotelu Novak
Sudeći prema izvješćima Rotary Cluba Zagreb, pripreme za osnivanje Rotary kluba u Varaždinu započele su nedugo nakon chartera zagrebačkog i beogradskog kluba na Plitvičkim jezerima, pa već u listopadu 1929. Godine tajnik rc Zagreb Radovan Alaupović piše kako klub radi na osnivanju klubova u Karlovcu, Sušaku, Ljubljani, Mariboru, Dubrovniku i Varaždinu. 1
1 Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941.
No, do chartera varaždinskog kluba protekla je od tada godina dana, jer je klub osnovan 16. Studenog 1930. Godine, samo dan nakon što je u Mariboru utemeljen tamošnji Rotary Club. Rc Varaždin je Rotary International inaugurirao 19. Siječnja 1931. Godine, a Charter kluba organiziran je 16. Ožujka. Na svečanosti varaždinskog kluba bio je i tadašnji direktor Rotary Internationala T. C. Thomsen, koji se nalazio u posjeti klubovima u Jugoslaviji, Rumunjskoj i Mađarskoj. Klubu je dodijeljen broj: 3406.
Thomsen je u Jugoslaviji boravio ukupno 12 dana, a prema izvješću koje je uputio tajniku ri-a Chesu Perryju te uredu u Zürichu, posjetio je klubove u Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu, bio je na charteru rc Sušak (18. Ožujka), u Mariboru, na utemeljiteljskim sastancima klubova u Ljubljani (14. Ožujka) i Sarajevu, a susreo se i s predstavnicima rc Osijek i Subotica te s izaslanicima iz Splita i Skopja, koji su zastupali tamošnje klubove u osnivanju.
Page 28
1930-1941
Rotary Club Varaždin
Susret u vinogradu obitelji Krajanski u jesen 1931.
Miroslav Posmodi
Čio 1.000 Dinara, koje je «društvu Rotarijanaca izrazilo zahvalnost za brigu o gradskoj sirotinji». 3 Klub je imao i živu međunarodnu aktivnost, pa je bio i organizator dobro posjećenog Intercity mitinga u kasno ljeto 1931. Godine, o kojem
3 F. Ruža - P. Grims, Rotarijanstvo od 1930. Do 1993.
Kratko izvještava i The Rotarian u broju iz studenog u stalnoj rubrici - Rotary around the World, navodeći kako su na ovom rotarijanskom susretu bili rotarijanci iz Jugoslavije, Austrije i Mađarske, koji su između ostalog raspravljali o razmjeni mladih te o aktualnoj gospodarskoj situaciji. 4 Zanimljivo je istaknuti da varaždinski susret spominje i Paul Harris u The Rotarian Age, navodeći kako je ovaj međuklupski susret održan u rujnu. 5 Klub je u rotarijanskoj godini 1938./1939. Imao 25 članova, redom uglednih Varaždinaca. Te su godine članovi rc Varaždin bili: Nikola Bosanac (učitelj), Mijo Cepanec (vlasnik Tvornice kišobrana), ing. Vladimir Damaška (tehnički upravitelj Tekstilne industrije), Vladimir Deduš (profesor
4 The Rotarian, September 1931. 5 Paul Harris, The Rotarian Age
Gimnazije), Franjo Ferenčić (porezni kontrolor), Krešimir Filić ( predsjednik Muzealnog društva), Josip Forst (vlasnik pekare Forst), ing. Mihovil Friedländer (ravnatelj Varaždinske industrije svile), Dragutin Grims (urar), Gustav Hajsig (suvlasnik biroa za kupoprodaju nekretnina), Makso Horvat (umirovljeni major i vinogradar), Rudolf Hršak (zamjenik ravnatelja Gradske štedionice), dr. Velimir Kalafatić (liječnik), dr. Artur Krajanski (vlasnik ljekarne «K anđelu»), dr. Ernest Krajanski (odvjetnik), Robert Kronast (ravnatelj podružnice Praštedione), dr. Alfred Leitner (veletrgovac željezom), ing. Marijan Leskovar (ravnatelj Varaždinskog dioničkog društva za električnu rasvjetu), Miroslav Liby (vlasnik trgovine stakla), Miroslav Novak (zastupnik Sava osiguravajućeg društva), ing. Cvjetko Ostoić (šef tehničke željeintercity
Page 30
Za «jedinstvenu akciju» bio je potreban - Distrikt
U pismu glavnom tajniku Rotary Internationala Perryju od 16. Travnja 1931. Direktor ri-a T. C. Thomsen rotarijanski pokret u Jugoslaviji ocjenjuje vrlo dobrim a članove klubova kao velike entuzijaste u prvođenju raznih programa. Ističe kako sastanci klubova više nalikuju onima u Kanadi i sad-u nego u Europi, na «Kontinentu», a glavnog tajnika izvješćuje i kako se Rotary pokret u Jugoslaviji vrlo brzo proširio. Aktivni su klubovi u Beogradu, Zagrebu, Osijeku, Novom Sadu, Subotici, Sušaku, Sarajevu, Mariboru, Varaždinu, Ljubljani i Pančevu, a Thomsen u Chicago javlja kako su sastanci u Splitu i Skopju učestali i nestrpljivo očekuju početak rada, organizacija u Banja Luci i Dubrovniku daleko je napredovala, prvi koraci učinjeni su i u Karlovcu te u nekoliko
Rotarijanci iz Jugoslavije i Austrije na svjetskoj konferenciji u Beču 1931. Godine
Mjesta u blizini Beograda. 1 Thomsen u ovom pismu iznosi i viđenje političke situacije u zemlji pod diktaturom kralja Aleksandra te piše o rivalstvu Slovenaca, Hrvata i Srba. Glavnog tajnika u svjetlu takvih političkih okolnosti u zemlji upozorava kako je moguće bila učinjena pogreška pri podjeli utjecaja klubova u Beogradu i Zagrebu na istočni i zapadni dio Jugoslavije. 2 Iz izvješća direktora Rotary Internationala može se zaključiti kako je on tom prigodom bio u svojevrsnoj «inspekciji» klubova u Jugoslaviji, kako bi što bolje sagledao situaciju u zemlji, posebice u svjetlu planiranog osnivanja jugoslavenskog rotarijanskog distrikta. Naime, na sjednici Europskog savjetodavnog odbora, čiji je član kasnije postao i Edo Marković, 24. Siječnja 1931. Predloženo je osnivanje «jugoslavenskog odbora za ekstenziju» jer se smatralo «da je za jedinstveno sprovođenje akcije u jednoj zemlji potrebna centralizacija». 3 Osnivanje distrikta na području Kraljevine Jugoslavije bilo je u to vrijeme goruće pitanje ovdašnjih Rotary klubova koji su redom željeli distrikt u što kraćem vremenu. 4 No, Vlado Juričić otkriva kako je i u ovom slučaju vladalo veliko rivalstvo izme-
Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941. 2 Ibid 3 Ivan Mužić, Rotari u Masonstvo u Hrvata 4 Vlado Juričić, Rotarijanske godine od 1928. Do 1941.
Page 38
Bratska suradnja s drugim klubovima
Protekle su gotovo dvije godine od osnivanja splitskog Rotary kluba prije nego što je osnovan i Rotary klub u Šibeniku. Prema podacima Rotary Internationala rc Šibenik je osnovan 23. Travnja 1933. Godine, Rotary International ga je inaugurirao 11. Svibnja, a charter je imao 25. Lipnja 1933. Klubu je dodijeljen broj 3595, a njegovi su se članovi sastajali četvrtkom od 20,30 sati u Grand hotelu Krka. Iz nažalost vrlo rijetkih sačuvanih zapisa o radu šibenskog Rotary kluba teško je rekonstruirati njegove prijeratne aktivnosti, no, Oleg Mandić u knjizi Rotary i mi navodi kako su se članovi rc Split i rc Šibenik sastali 1. Listopada 1933. Godine na
Rotarijanci u Šibeniku 1934. Godine
Zajedničkoj sjednici u Drnišu, kako bi zajednički riješili «razilaženja i nesuglasice u međusobnim odnosima». Izgleda kako je nesporazum riješen u rotarijanskom duhu prijateljstva i tolerancije, jer je za «bratsku suradnju» osnovan i međuklupski odbor. 1 Šibenski su se rotarijanci rado odazivali na međuklupske sastanke i rotarijanska druženja, pa su 5. Listopada 1935. Bili na susretu u Drvaru, zajedno s rotarijancima iz Banja Luke, Splita, Sarajeva i Šibenika, a sa splitskim su se rotarijancima sastali i u lipnju 1936. Godine u Rogoznici. Zabilježeno je da su članovi rc Šibenik bili i na međuklupskom sastanku kojeg je organizirao rc Karlovac na
1 Oleg Mandić, Rotary i mi
Plitvičkim jezerima 14. Kolovoza 1938. Godine, zajedno s rotarijancima iz Splita, Petrovaradina, Ljubljane, Zagreba, Banja Luke i Sušaka. Rotary Club Šibenik bio je aktivan i u programima za zajednicu, pa je tako primjerice, 1936. Godine radio na suzbijanju malarije u sjevernoj Dalmaciji, a u toj su akciji šibenskim rotarijancima pomagali i rotarijanci iz Splita. No, u slijedećoj je rotarijanskoj godini Klub izgleda zapao u krizu, pa je morao biti otkazan ljetni kamp na Zlarinu, za koji je već bilo prikupljeno poprilično novca. 2 U rotarijanskoj godini 1938./1939. Klub je imao 18 redovnih članova. To su bili Anton Antić (vlasnik Prve šibenske tvornice tkanina), mr. Ph. Vilim Beroš (vlasnik ljekarne), Vaso Čok (vlasnik tvrtke Vaso Čok i Jovo Paklar za proizvodnju cvijeća), dr. Med. Josip Glaser (primarijus psihijatrijskog odjela banovinske bolnice u Šibeniku), Marko Jakovljević (vlasnik Grand hotela Krka), ing. Šime Ježina (upravitelj Pomorsko-građevinske sekcije), Paja Komesarović (vlasnik carinskog posredništva), ing. Josip Ljubičić (tehnički direktor električne centrale Ante Šupuk i sin), dr. Med. Filip Marušić (književnik) 3 , Anđeo Matačić (suvlasnik tvrtke Anđeo Matačić i drugovi za veleprodaju drva),
2 Oleg Mandić, Rotary i mi 3 liječnik, jedan od prvih propagatora homeopatije u Hrvatskoj, autor Liječnikovih zapisa
Page 40
Rad u skladu s najljepšom tradicijom Grada
Živi s principima Rotaryja
«Ako Ti, rotarijanski brate, misliš da ćeš u Rotaryju sudjelovati u velikoj misiji, znaj da su velike misije – velika obveza. Ne očekuj stoga, da ćeš to ostvariti u jednom danu, već živi s principima Rotaryja dok Ti oni ne postanu bliski, kao što Ti je blizak Tvoj posao, i prijateljuj s rotarijancima kako bi oni postali Tvoji najbolji prijatelji».
Paul Harris
Rotary Club Dubrovnik utemeljen je 2. Prosinca 1933. Godine, gotovo četiri godine otkako je u izvješću Rotary Cluba Zagreb spomenuto kako se radi i na osnivanju kluba u Dubrovniku. No, prilike toga vremena nisu bile sklone rotarijanskoj ideji, jer su neke dubrovačke novine sustavno objavljivale proturotarijanske tekstove u kojima se zlonamjerno pisalo o ideji Paula Harrisa a ideja Rotary kluba potpuno se neutemeljeno povezivala sa slobodnim zidarstvom. Narodna svijest, list za katoličku vjersku propagandu, u broju od 5. Srpnja 1933. Piše «prigodom osnutka Rotary – Cluba u Dubrovniku» kako «braća u Dubrovniku hoće da ostanu u potpunoj tajnosti a u širu javnost misle puštati korjenje preko masonske «duge ruke» («longe manus») Rotary Cluba», a 22. Prosinca 1933.
Donosi tekst pun podmetanja pod naslovom: «Masonsko ljubimče» u kojem rotarijanstvo nastoji prikazati kako bezbožničku ideologiju blisku masoneriji. Protiv rotarijanstva pisala je i prosrpski orijentirana Dubrovačka tribuna. No, Narodna svijest je izvjestila 6. Prosinca da je u «subotu, 2. Ovog mjeseca održana inauguracijona skupština novoosnovanog Rotary kluba u hotelu Imperial. Izabrana je uprava s predsjednikom g. Jovom Bravačićem, direktorom filijale Srpske Banke. Novi klub dobio je nekoliko darova, megju kojima i par čekića». 1 O osnivanju rc Dubrovnik piše i Dubrovačka tribuna od 4. Prosinca, pod naslovom «Svečana inauguracija Rotary Kluba u Dubrovniku» - «Prekjučer poslije podne izvršena je u Dubrovniku svečana inauguracija novoosnovanog Rotary kluba u prisustvu Past-guvernera jugoslav. Rotara g. Ede Markovića iz Zagreba, koji je zastupao guvernera 77-og distrikta g. Dr. Milana Stojadinovića, kao i zagrebački rotarijanski klub. Kumovski klub u Splitu bio je zastupan sa 8 delegata među ovim Dr. Bonači, saobraćajni direktor Stipanović, veletrgovac Čorak i Aljinović, kapetan Lisičić i Dr. Ulikse Stanger, advokat. Šibenske rotarijance zastupali su industrijalac Matavalj i tajnik pliv. Saveza g. Komesarović. Klub u Sarajevu uputio je na ovu svečanost svoje istaknute članove Dr. Aca Babića, hirurga, željezničkog direktora g. Pe-
Narodna svijest, 6.12. 1933.
Page 43
Rotary magazin
Rotarijanci iz Graza s guvernerom Belajčićem
Pirnica, štamparija i foto trgovina), Ivan Gustetić (reprezentant društva Croatia za industriju drva), Bogomil Hrozniček (reprezentant Našičke tvornice tanina i paropile), Samuel Kaldor (suvlasnik banke i mjenjačnice – prodaja automobila), Martin Kresina (upravnik filijale Narodne banke), Baldo Kristić (blagajnik dječjeg zakloništa), ing. Stevan Marković (direktor dubrovačke električne centrale), dr. Šime Mazić (upravitelj instalacije Jugosl. Shell), dr. Mirko Mladinov (liječnik), Dragutin Pogačić (gradjevni poduzetnik), Bruno Radmili (direktor Pensiona Villa Argentina), Milivoj Sokolović (carinski posrednik), Tomislav
Tonković (zamjenik direktora Okružnog ureda za osiguranje radnika), Živko Vekarić (tajnik Saveza za unapredjenje turizma) i dr. Matija Vidoević (advokat). 7 Predsjedničku dužnost u klubu prvi je predsjednik Jovo Bravačić obnašao dvije godine, u rotarijanskoj godini 1933./1934. I 1934./1935. Dr. Mirko Mladinov bio je predsjednik rc Dubrovnik u godini 1935./1936. A slijedeće godine na toj je dužnosti bio ing. Stevan Marković. U godini 1937./1938. Predsjednik je bio Miho
7 Rotary Clubovi Jugoslavija 77 Distrikt RI, VI. Izdanje, 1938./1939.
Ercegović, slijedeće Matija Vidoević, a 1939./1940. Dr. Branko Bubalo. Posljednji predsjednik prijeratnog kluba u Dubrovniku bio je Aleksandar Aleksić. Te je rotarijanske godine klub prestao s praksom održavanja predavanja na sastancima te je donosio samo izvješća o međunarodnoj situaciji. 8 Kao i drugi klubovi u zemlji prestao je djelovati u proljeće 1941. Godine.
8 Oleg Mandić, Rotary i mi
Godina 4. Broj 8/9 prosinac 2009.
43
Page 44
Rosanoff pokal za najbolju posjećenost
Rotary čini čudo
«Najbolji način da se povjeruje u čudo je – napraviti čudo. Rotary je napravio čudo».
Paul Harris delegatima u Havani 1940. Godine
«Naš prvi sastanak održan je 12. Siječnja 1935. Godine kada je naš brat guverner Viljem Krejči proglasio klub osnovanim. Inauguracija kluba bila je prisustvom našeg brata guvernera toliko svečana da će karlovačkim rotarima ostati u trajnoj uspomeni. Guverner je svojim lijepim govorom i predavanjem o rotarskim ciljevima zadužio svu našu braću koja spontano obećaše trajnu vjernost rotarstvu – napisano je o inauguraciji Rotary Cluba Karlovac u Jugoslavenskom rotaru iz veljače 1935. Godine. 1 Na inauguraciji karlovačkog kluba bili su i prijatelji iz Zagreba, Ljubljane, Maribora i Sušaka, a prema stihovima spjevanim u deseteračkom stilu
1 Jugoslavenski rotar, veljača, 1935.
Saznajemo da su brzojave – čestitke poslali klubovi Bratislava, Sarajevo, Banja Luka, Varaždin, Osijek, Skopje, Pančevo i Beograd 2 . Krešimir Veble u tekstu u kojem je obrađena prijeratna povijest karlovačkog kluba piše kako su se sastanci kluba održavali četvrtkom od 20 sati u Velikoj kavani. Osnivačka momčad kluba brojila je 16 muževa, a klubom je u prvoj godini predsjedao ing. Fedor Jamnicky, kasniji član rc Zagreb. Prvi dopredsjednik rc Karlovac bio je Nikola Badovinac, tajnik Nikola Marić, majstor ceremonijala Milorad Naumović, a rizničar Ivo Navratil. Uz njih su u osnivačkoj momčadi kluba bili i Rudolf Grdešić, Vatroslav Hoffman, Franjo Kos, Stanko Kosem, Petar Koščević, Milan Lacković, Berislav Lukinić, Niko Mulanović, Petar Nome, Zorislav Šašek i Antun Vuković. «U redovitom radu kojeg odlikuju stručna predavanja članova te izvještaji o kontaktima s drugim klubovima, na 10. Sastanku održanom 14. Ožujka 1935. Godine odlučeno je da se charter proslava održi 11. Svibnja 1935. Imenovan je posebni odbor za organizaciju proslave, a svi su detalji utvrđeni na 12. Sastanku, 28. Ožujka». 3
2 Krešimir Veble, Rotary klub Karlovac, Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929. – 1999. 3 Krešimir Veble, Rotary klub Karlovac, u Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929. 1999. 2...Rosanoffpokal najvećim prisustvom Košnicu je District dodjeljivao klubovima s
Page 46
Klub je proslavio 300. Sastanak
Iako su izbijanjem 2. Svjetskog rata za pokret kojem je glavna zadaća promicanje mira i razumijevanja u svijetu došli dani velikih iskušenja, karlovački je klub i dalje vrlo aktivan – na sastanku kluba raspravlja se o problemu nacizma, o propasti polj-
Rotary Clubovi Jugoslavija 77 Distrikt RI, VI. Izdanje, 1938./1939.
Ske armije, u travnju 1940. Jure Cindrić je održao zapaženo predavanje o «Služenju u zvanju», u studenom su karlovački rotarijanci razgovarali o predsjedniku Rooseveltu, jednom u nizu američkih predsjednika – rotarijanaca, a Klub je te rotarijanske godine novčano nagradio i najbolji pismeni rad karlovačkih srednjoškolaca. Najboljim je ocijenjen rad Sofije Novaković o privredi grada Karlovca. Karlovački rotarijanci uputili su pomoć Bitolju koja je stradala u bombardiranju, brinuli su za karlovački dječji vrtić. 7 Prvog predsjednika karlovačkog kluba Fedora Jamnickog naslijedio je na predsjedničkoj dužnosti Alberto Longhino, a slijedeće je dvije rotarijanske godine (1938./1939. I 1939./1940) Predsjednik kluba bio Stanko Kosem. Posljednji predsjednik Rotary Cluba Karlovac, u rotarijanskoj godini 1940./1941., Bio je dr. Ivan Graho. Tristoti sastanak 26 članova rc Karlovac održalo je 25. Siječnja 1941. Godine, no, ubrzo je zbog ratnog vihora klub morao prestati s radom. Kao i drugi Rotary klubovi u Hrvatskoj izbrisan je iz članstva Rotary Internationala krajem 1941. Godine, zbog «neaktivnosti», kako je navedeno u službenom obrazloženju iz Evanstona. Od tada će proteći nažalost, punih pola stoljeća, prije nego što će rotarijanska ideja ponovo oživjeti u Gradu na četiri rijeke.
7 Krešimir Veble, Rotary klub Karlovac
Page 47
Rotarijanski svjetionik
Rotary Club u Slavonskom Brodu osnovan je 17. Juna 1935. Godine, inauguriran je 23. Prosinca te godine, a charter je klub imao 15. Veljače 1936. Klubu je Rotary International dodijelio broj: 3900. Za prvog je predsjednika izabran mr. Ph. Eugen Šrepel, vlasnik apoteke u tadašnjoj Ulici kralja Aleksandra na kućnom broju 2, a on je na predsjedničkoj dužnosti ostao i slijedeće rotarijanske godine - 1936./1937. Slijedeći je predsjednik brodskog kluba bio Maksim Bosnić. Njega je na dužnosti predsjednika naslijedio dr. Edo Danda, dipl. Ing. Šumarstva i dipl. Iur, koji je predsjednički lanac predao brodskom odvjetniku dr. Josipu Abramoviću. On je klub vodio u rotarijanskoj godini 1939./1940. Posljednji predsjednik prijetarnog kluba u Slavonskom Brodu bio je ing. Dragutin Riffer, zamjenik direktora Standard Oil Company, ondašnje brodske rafinerije nafte. Iako su dostupni podaci o aktivnostima brodskog kluba vrlo rijetki, ostao je sačuvan članak u lokalnom listu iz siječnja 1936. Godine, u kojem ravnatelj Državne gradske škole u Brodu Ivan Belan čitateljima objašnjava rotarijansku etiku te izvješćuje o dobrotvorstvu
Ove udruge koja je o Božiću 1935. Darovala siromašnu brodsku djecu. Ostalo je zabilježeno kako su rotarijanske darove tom prigodom uručili dr. Abramović, Maks Bosnić, generalni ravnatelj di «Slavonija», direktor banke Milan Micić, Eugen Šrepel i bankovni činovnik Ivo Albert. Jugoslavenski rotar izvještava kako je u listopadu 1936. Klub prikupio 7.000 Dinara za kupnju obuće i odjeće za siromašne školarce, a1937. Izvještava o planiranom sastanku u vinogradu predsjednika Šrepela, koji je morao biti otkazan zbog strahovitog nevremena s tučom koje je poharalo brodski kraj. Sastanak je održan slijedećeg dana u Šrepelovoj kući, kada su brodski rotarijanci dogovarali pomoć stradalome gradu. 1 U lokalnom listu «Istina» od 9. Srpnja 1938. Godine objavljena je vijest da je Edo Danda izabran za predsjednika brodskih rotarijanaca. Članovi kluba sastajali su se ponedjeljkom u 20 sati u hotelu Central, a prema podacima objavljenim u knjižici Districta 77 za rotarijansku godinu 1938./1939. Imao je 19 ak-
Oleg Mandić, Rotary i mi
Svjetionik – klupski simbol prijeratnog RC Slavonski Brod
Page 48
Rotarijanstvo u Hrvatskoj
Rotary Club Slavonski Brod
Članovi prijeratnog Rotary Cluba Slavonski Brod
Tivnih članova. To su bili dr. Josip Abramović (odvjetnik), Šandor Adler (direktor tvrtke Slaveks za šumarsku industriju), Ivan Albert (zamjenik upravitelja Prve hrvatske štedionice), Slavko Brdarić (prokurist Fabrike vagona), Vilim Buk (vlasnik tiskare), Bogdan Cuvaj (tajnik Slavonije, tvrtke za izradu furnira), dr. Edo Danda (šumar), Koloman Djanešić (zamjenik Upravitelja štedionice Savske banovine), dr. Edo Hrdlička (sreski liječnik), Stjepan Juraš (direktor Tvornice vagona), ing. Oto Kaan (direktor Tvornice vagona), dr. Emanuel Kovačić (gradski fizik), ing. Zvonimir Krnic (sreski agronom), Josip Kuner (vlasnik krojačke radionice), ing. Dragutin Riffer (zamjenik direktora Standard Oil Company), dr. Branko Stefanović (odvjetnik), mr. Ph. Eugen Šrepel (vlasnik apoteke), ing. Josip Švagel (šef ložionice državnih
Željeznica) i ing. Oto Vernić (šef građevne sekcije državnih željeznica). 2 U privatnim arhivama brodskih rotarijanaca pronađeno je da su članovi kluba bili i zlatar Dragutin Schwendemann i građevinski poduzetnik Vjekoslav Tauchmann. U Jugoslavenskom je Rotaru ostalo zabilježeno da su brodski rotarijanci bili domaćini međuklupskom sastanku 1938. Godine, na kojem su bili i rotarijanci iz Osijeka i Vinkovaca. Rad i ovoga kluba prestao je na proljeće 1941. Godine. Trebalo je proteći 67 godina da se rad Rotary kluba u Slavonskom Brodu ponovo obnovi. A s novom aktivnošću klubu se vratio i simbol prijeratnog Rotary kluba – kula - svjetionik s grbom Broda i ro
2 Rotary Clubovi Jugoslavija 77 Distrikt RI, VI. Izdanje, 1938./1939.
Tarijanskim kotačem u podnožju, odljeven u bronci. Prvom predsjedniku rc Slavonski Brod Đuri Tunjiću na charteru 23. Veljače 2008. Predao ga je Lazar Marković, bivši predsjednik rc Subotica. Ne zna se kako je svjetionik brodskih rotarijanaca dospio u Suboticu, no, bivši predsjednik kluba u Subotici Lajčo Mamužić pronašao ga je u kući svojih poznanika koji nemaju nikakve veze s Rotaryjem. Domaćinima je služio da spriječi naglo zatvaranje vrata kod propuha. Zahvaljujući posredovanju osječkih rotarijanaca i prijatelja Vladimira Zobundžije – klupski se simbol ipak vratio kući. 3
3 Klupski se simbol vratio kući, Rotary magazin, Godina 3. Broj 4.
Page 51
MILAN ČALOGOVIĆ (RC Zagreb)
Prvi profesor Tehničke visoke škole u Zagrebu i osnivač katedre za mostogradnju. Rođen je 1878. Godine, a 1900. Diplomirao je u Budimpešti gdje se specijalizira za statiku i mostogradnju. Prof. Dr. Čalogović vodio je katedru za mostogradnju od osnivanja 1919. Godine pa sve do 1943. Godine. Autor je i prvog hrvatskog naputka za izvođenje konstrukcija od armiranog betona iz 1917. Godine. Bio je član Međunarodnog društva za mostove i konstrukcije. Njegovi najvažniji projekti su most preko Velikog Struga, vodotoranj u Crikvenici, željeznička skladišta u Rijeci i Sušaku te kupola i toranj crkve svetog Blaža u Zagrebu. Umro je 1945. Godine.
JOSIP HORVATH (RC Zagreb)
Hrvatski povjesničar i jedan od najuglednijih zagrebačkih novinara između dva svjetska rata. Rodio se u Čepinu 15. Siječnja 1896. Godine, a 1926. Postavljen je za glavnog urednika zagrebačkog Jutarnjeg lista. Na toj dužnosti ostaje sve do travnja 1941. Godine. Za vrijeme ndh radi u Hrvatskom izdavačkom bibliografskom zavodu (hibz) na projektu Hrvatske enciklopedije. Autor je nekoliko kapitalnih knjiga o hrvatskoj povijesti – Politička povijest Hrvatske i Kultura Hrvata kroz 1000 godina, te biografija Frana Supila, Ante Starčevića i Ljudevita
Gaja. Autor je i Povijesti novinstva Hrvatske. Posebno su popularni njegovi dnevnički zapisi Živjeti u Hrvatskoj 1900./1941. I Preživjeti u Zagrebu, u kojoj često opisuje i susrete s članovima prijeratnog rc Zagreb. Umro je 6. Listopada 1968. Godine.
VALDEMAR LUNAČEK (RC Zagreb)
Profesor političke ekonomije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i autor kapitalnog djela Povijest ekonomskih doktrina, jedan od naših najznačajnijih ekonomskih teoretičara. Rođen je 26. Listopada 1893. Godine u Petrinji,
Gimnaziju je završio u Varaždinu, a pravo je studirao u Grazu i Zagrebu. U Grazu je predavanja slušao kod profesora Josepha Schumpetera. U Zagrebu je namještenje dobio kao perovođa Trgovačke i obrtničke komore, gdje radi sve do 1939. Godine, kada ga rektor Sveučilišta imenuje za honorarnog nastavnika za narodnu (političku) ekonomiju. Objavljuje članke o pravnoj i ekonomskoj problematici, uživa ugled jednog od najboljih financijskih stručnjaka
U Kraljevini Jugoslaviji, sudjeluje kao ekspert na brojnim konferencijama u inozemstvu, a u izboru tema pokazuje izuzetnu širinu. U redovitog profesora Lunaček je promaknut u rujnu 1944. Godine, no njegova je sveučilišna karijera prekinuta u jesen 1945. Kada je optužen «zbog privredne suradnje i potpomaganja neprijatelja». Potpuno mu je onemogućeno bavljenje znanstvenim radom. Umro je u Zagrebu 1963. Godine.
IVAN MEŠTROVIĆ (RC Zagreb)
Najveći i najpoznatiji hrvatski kipar, jedan od najcjenjenijih svjetskih umjetnika 20. Stoljeća. Rođen je u Vrpolju 1883. Godine, djetinjstvo je proveo u Otavicama u Dalmatinskoj zagori. Kao izuzetno nadareni skulptor
Studira na bečkoj likovnoj akademiji i već zarana stječe punu umjetničku afirmaciju i svjetsku slavu. Na Svjetskoj izložbi 1911. U Rimu dobiva prvu nagradu za skulpturu. Bio je svestrani kipar, autor javnih skulptura (Zdenac života u Zagrebu (1905.), Indijanci u Central Grant Parku u Chicagu (1928.),
Page 52
BRANKO ŠENOA (RC Zagreb)
Hrvatski slikar i grafičar, likovni pedagog i kulturni djelatnik. Rođen je u Zagrebu 1879. Godine u obitelji književnika Augusta Šenoe. Upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, slikarstvo privatno uči kod Otona Ivekovića a tehnike bakropisa kod Mencija Clementa Crnčića. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu te je postavljen za učitelja na Višoj školi za umjetnost i obrt. Prvi je službeni scenograf u zagrebačkom hnk-u. Za ravnatelja Kraljevske škole za umjetnost i obrt imenovan je 1918. Godine, a 1921. I direktorom Umjetničke akademije. Od 1935. Godine intendant je hnk u Zagrebu. Šenoa je plodni slikar, izvrstan akvarelist i pejzažist, vrsni grafički majstor. Umro je u Zagrebu 1939. Godine.
Gdje je stekao titulu doktora znanosti iz zoologije. Iz njegovog bogatog i produktivnog opusa svakako valja izdvojiti monografiju Ribe Jadrana. Vodio je znanstvena istraživanja koja su značajno doprinijela poznavanju mora i ribarstva duž istočne obale Jadrana. Bio je član mnogih nacionalnih i međunarodnih udruga u kojima je obnašao vodeće funkcije. Smrtno je stradao u nesreći 18. Veljače 1980. Godine u Sarajevu.
BOŽIDAR ŠPIŠIĆ (RC Zagreb)
Začetnik ortopedije u Hrvatskoj, osnivač Ortopedske klinike u Zagrebu. Rođen je 1879. Godine. Stručno se usavršavao u Grazu te u Münchenu, Beču i Berlinu. U Zagreb dolazi 1905. Godine, očekujući kako će vlada ovdje otvoriti ortopedski zavod. Budući se to nije dogodilo dr. Špišić vlastitim
Page 53
JUGOSLAVENSKI ROTAR
«Neposredno nakon osnivanja jugoslavenskog distrikta, odlučeno je da se počne objavljivati distriktno glasilo u komu bi se kroz mjesečne izvještaje pojedinih klubova obavještavalo o radu i tako poticalo ostale na sličnu aktivnost. Budući da je glasilo trebalo biti i sredstvo kroz koje guverner usmjeruje klubove i komunicira s njima preko rubrike Pisma guvernera, zbog praktičnih razloga sjedište se uredništva selilo, iz godine u godinu, tamo gdje je bio novoizabrani guverner, koji je ujedno bio i glavni urednik – piše u knjizi Rotary i mi prijatelj Oleg Mandić iz rc Rijeka. Prvi broj Jugoslavenskog rotara objavljen je 15. Srpnja 1933. Godine. Moguće napetosti zbog jezika i pisma autora u ovom rotarijanskom glasilu uredništvo je otklonilo zaključivši kako će se «sva važnija
Priopćenja tiskati latinicom, ali ekavski, a članci prema nahođenju, te uz dogovor s autorom». 1 Jugoslavenski rotar je cijelo vrijeme izlaženja objavljivao rubriku – Iz čehoslovačkog 66. Distrikta, a vijesti iz jugoslavenskih klubova tiskane su u češkom rotarijanskom glasilu. 2 Ukupno je izašlo 88 brojeva Jugoslavenskog rotara a posljednji je tiskan 15. Veljače 1941. Godine. «Uredništva su se selila ovako: Beograd (1933./1934.), Ljubljana (1934./1935.), Sušak (1935./1936.), Novi Sad (1936./1937.), Beograd (1937./1938.), Ljubljana (1938./1939.), Zagreb (1939./1940.), I iznova na Sušak (1940./1941.). 3
1 Oleg Mandić, Rotary i mi 2 ibid 3 Oleg Mandić, Rotary i mi
Godina 4. Broj 8/9 prosinac 2009.
53
Page 54
THE ROTARIAN
The Rotarian, najstarije i najtiražnije glasilo rotarijanaca, pokrenuo je već 1911. Godine Osnivač Rotaryja Paul Harris «kako bi se obratio svakom rotarijancu na svijetu ponaosob». Rotarian je bio obavezno štivo i rotarijancima u prijeratnoj Jugoslaviji. Iz ovog su glasila saznavali novosti o radu Rotaryja u svijetu, ali i opće prilike u udaljenim zemljama svijeta o kojima je Rotarian redovito donosio zanimljive reportaže. U lipnju 1929. Godine The Rotarian je objavio veliku reportažu o Jugoslaviji u kojoj je predstavljen i rad beogradskog i zagrebačkog Rotary kluba. Kasnije je u rubrici «Rotary around the World» donosio vjestice o radu naših klubova. Rotarian je u srpnju 1939. Objavio i govor izaslanika rc Zagreb ing. Radovana Alaupovića koji je održao na svjetskoj konferenciji u Clevelandu 18. Lipnja 1939. Godine, pred više od stotinu guvernera i 900 izaslanika klubova iz cijelog svijeta, što najzornije svjedoči o velikom ugledu koji su rotarijanci iz Hrvatske imali u svjetskoj rotarijanskoj zajednici. Govor guvernera Alaupovića objavljen je u cijelosti u knjizi Rotary i mi. «Govor guvernera Distrikta 77. Ing Radovana Alaupovića kojim je u ime Rotary Internationala pozdravio načelnika Clevelanda i zahvalio mu na gostoprimstvu: Ekselencijo, gospodine načelniče Burton, gospodine predsjedniče Hageru 1 , gospodine predsjedatelju i ugledni gosti, dame i prijatelji rotarijanci. Iznenađen sam što su Predsjedništvo Rotary Internationa-
Georg C. Hager (RC Chicago), predsjednik Rotary Internationala 1938./1939.
Svjetska konferencija u Clevelandu 1939. Godine
La i Convention komitet upravo mene izabrali da govorim na engleskom jeziku, kad ima drugih, mnogo kvalificiranijih, te što je meni pripala čast da vas pozdravim. Dolazim iz Jugoslavije, zemlje na jugoistoku Europe, koja ima mnogo zajedničkog s vašim lijepim gradom Clevelandom, jer mnogo se mojih sunarodnjaka doselilo u ovaj Distrikt. U ovoj su zemlji našli slobodu i demokraciju, zaposlenje i sigurno mjesto u nizu ljudskih djelatnosti. Čudi li vas stoga da je među mnogim plemenitim idejama koje vam duguje svijet, i rotarijanstvo, koje je također američkog podrijetla, našlo tako plodno tlo u svim dijelovima svijeta, napose u mojoj domovini. Jer upravo kao što isušenoj zemlji dolazi blagoslov kiše, tako i čovječanstvo prima ideje za kojima žudi i koje mu pomažu i podržavaju ga na teškom putu k sreći, boljitku i napretku. Neću vam reći ništa novo, ponovim li da rotarijanstvo nije drugo doli organizirani idealizam koji se ne gubi
U oblacima, već nastoji postići konačnu svrhu čovječanstva putovima razuma i zdravih svjetonazora. Okupili smo se ovdje narodi svih rasa, plemena i zemalja, ujedinjeni zajedničkim idealom služenja i svi zajedno tražeći zlatan put dobrobiti čovječanstva. Vi i vaš lijepi grad zaželjeli ste nam dobrodošlicu na vidljiv način: sve ste nas okružili i ispunili naše sate ljubaznošću i skrbi, tako da se svatko od nas, iako stranac, osjeća kao kod kuće, a posebno ugodno u vašem društvu. Nikada više negoli danas želio bih se izraziti vješto na vašem lijepome jeziku, da vam mogu reći uime svih mojih prijatelja rotarijanaca, kako uživamo i koliko cijenimo ljubaznu dobrodošlicu koju nam je priredio vaš grad i klub domaćin. Vaša je zasluga što će nam naše sudjelovanje na ovome skupu ostati trajna i životna uspomena. Nažalost, iako bogat, engleski jezik sadrži tek dvije kratke riječi kojima mogu izraziti našu srdačnu zahvalnost. «Hvala vam» zvuči prilično siromašno, no te riječi ne dolaze samo iz mojega srca, nego i iz srca svih ovdje okupljenih rotarijanaca, u čije vam ime najsrdačnije zahvaljujem». 2
2 Oleg Mandić, Rotary i mi
Page 57
Rotary magazin
Guverner Ragg čestita predsjedniku RC Zagreb Ivi Husiću prijem kluba u Rotary International
«U takvom trenutku i takvom raspoloženju stiglo je Jerkovo pismo kojeg citiram u cijelosti: Graz, 11. 10. 1989. Dragi Ivo, Već je 14 godina od Tvog prvog prisustva sastanku Rotary Cluba Kufstein u Tirolu kojem sam tada pripadao. Naši Rotary prijatelji su Te tada srdačno primili i spontano izjavili da Te smatraju prvim Rotary članom u Zagrebu. Ti i ja smo iza sastanka još dugo u noći šetali uz alpsko jezero iznad Kufsteina i raspravljali o tome kako bi se to jednog dana moglo i ostvariti da se osnuje Rotary Club u Zagrebu. O tome smo razgovarali i svaki put kad smo se sreli. Po mom preseljenju u Graz, imao si više puta priliku biti prisutan u našem Rotary Clubu Graz – Neutor. I ovdje su naši prijatelji izrazili istu želju i nadu kao i oni u Kufsteinu. U više navrata sam o tome raspravljao u našem klubu
Graz Neutor i naišao sam, kod skoro svih članova kluba, na razumijevanje i ozbiljni interes. Skupa s prijateljima mog kluba naišao sam također na interes našeg Districta i s te strane nam je obećana svaka pomoć pri osnivanju kluba u Zagrebu. Općenito mišljenje je u klubu i Districtu da je vrijeme da se ozbiljno misli na osnutak Rotary Cluba u Zagrebu. Zadužen sam s Tobom da sve poduzmem da se osnutak kluba počne ostvarivati. Svi znamo da će to biti mučan put i da najveći teret pada na Tebe! Ivo, dobro razmisli koje bi ugledne osobe iz Zagreba (s vrlinama koje Rotary zahtijeva) došle u obzir, razgovaraj s njima, razgovarajte u grupama i spremajte za osnutak, odnosno obnovu kluba «Zagreb». Vremena se sigurno mijenjaju i možda pred nama stoji jedan novi «Preporod». Vrijeme nas ne smije preteći i iznenaditi i Hrvatska kao i Zagreb ne smiju u budućnosti biti izolirani već naći
Opet put prema «Zapadu» i opet biti u europskom i kršćanskom civilizacijskom krugu. Tu bi naši budući članovi kluba Zagreb kroz moćnu međunarodnu Rotary obitelj mogli mnogo pridonjeti. Ja sam evo samo na kratko u Zagrebu i nažalost nisam Te mogao sresti. Ovo pismo Ti ostavljam kod Tvoje Maje. Veseli me da ona pokazuje mnogo razumijevanja i simpatija za naše planove. Čim budeš imao vremena da se sastanemo i opširno porazgovaramo – nazovi me! Možemo se sastati ili u Grazu ili u Zagrebu – kako Tebi bude odgovaralo. Uz srdačne pozdrave – tvoj Jerko». 4
Page 58
1989. – 2009.
Nju Kluba, a početkom 1990. Godine uslijedila je i prva rotarijanska akcija – Ivo Husić i Juraj Kolarić bili su na sastanku Rotary Cluba Graz Neutor, na kojem je prijatelj Jerko Stipičić održao predavanje o prilikama u Jugoslaviji - prije prvih demokratskih izbora! Pred zagrebačkim je rotarijancima ponovo bio problem s kojim su se susreli i osnivači prijeratnog rc Zagreb – prvi se Rotary klub u nekoj zemlji mora osnovati u njenom glavnom gradu a Hrvatska još uvijek nije bila međunarodno priznata država. No, ovoga je puta Rotary International učinio presedan jer je inauguracijom Rotary Cluba Zagreb faktički priznao neovisnost Hrvatske 23. Listopada 1990. Godine, godinu i pol prije međunarodnog priznanja države Hrvatske.
«Vrlo brzo se povećala lista koja je u početku brojila deset imena i to: Ivan Husić, Jadranko Crnić, Davor Juretić, Tihomil Matasović, Ivan Šimunović, Krunoslav Pisk, Zdravko Tomičić, Juraj Kolarić, Rudolf Marković, na listu od dvadeset i pet članova: Ante Sorić, Ratko Žurić, Đuro Miladin, Radimir Čačić, Zvonimir Jakopović, Mario Zmajević, Ivica Susović, Ivan Lacković – Croata, Hido Biščević, Živko Gruden, Marko Sapunar, Marijan Hanžeković, Mirko Orešković, Dinko Fabrio, Sead Busovača i Borislav Ljubičić». 5 Neki od njih nisu nažalost postali rotarijanci, no, zato su se drugi, piše Ivo Husić, «pozvani u klub, odmah nakon prvog, još neformalnog druženja i razgovora, kao Ratko Žurić, Đuro Miladin, Radimir Čačić, Mirko Orešković, odmah uključili u aktivno
5 Ivo Husić, Rotarijanci opet u Hrvatskoj u Rotarijanstvo u Hrvatskoj
Oblikovanje kluba i preuzeli značajni dio obveza». 6 Charter je Klub imao 29. Travnja 1991. U hotelu Esplanade, a na svečanosti je bio i Paulo V.C. Costa, predsjednik Rotary Internationala u rotarijanskoj godini 1990./1991. 7 , Koji je tada plaketu počasnog člana uručio prof. Dr. Milanu Ramljaku. Kum zagrebačkom klubu bio je Jerko Stipičić (rc Graz Neutor) a za prvog predsjednika obnovljenog Rotary Cluba Zagreb izabran je Ivo Husić. Na charteru je Klub imao 28 članova. To su bili: Hido Biščević (Novinarstvo), Jadranko Crnić (Pravna znanost), Sead Busovača (Informatika), Radimir Čačić (Arhitektura-graditeljstvo), August Faulend – Heferer (Restauracija glazbala), Marijan Hanžeković
6 Ibid 7 Paulo Costa (RC Santos) posebno se kao svjetski predsjednik zalagao za okoliš, osmislio je program Preserve Planet Earth
Rotarijanci u humanitarnoj misiji u vrijeme Domovinskog rata
Page 60
Rotarijanci su vozili kamione
Da je koordinacija brojnih konvoja humanitarne pomoći zahtijevala mnogo umiješnosti zagrebačkih rotarijanaca i rotarijanki pokazuje i sjećanje prijatelja Zorana Tonyja Horvata koji je u knjizi Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929. – 1999. Opisao i ovu anegdotalnu situaciju. Jednom je prigodom već u Grazu valjalo preuzeti pomoć u hrani i
Cina), Mario Zmajević (Diplomacija) i Ratko Žurić (Civilno pravo). 8
Iz slavlja u – rat
«Iz slavlja je hrvatski Rotary odjurio ravno u rat. Sve ono što smo tako dugo spremali, nasilno je promijenjeno, a brojni zapisnici podsjećaju me, kad ih listam, kako smo se pretvorili u infrastrukturu Rotary Internationala za dostavu humanitarne pomoći kolonama prognanika – napisao je Ivo Husić o prvim aktivnostima novog kluba. Upravo su zagrebački rotarijanci bili snažan katalizator u organizaciji prikupljanja humanitarne pomoći za ratom pogođenu Hrvatsku. A rotarijanci širom svijeta slali su lijekove, sanitetski materijal, hranu, odjeću, davali donacije u novcu. «Preko 26.000 Rotary klubova u 180 zemalja svijeta intenzivno radi na prikupljanju pomoći za Hrvatsku, a to je druga najveća akcija u povijesti rotarijanskog pokreta jednoj naciji u kojoj je prikupljeno 6 milijuna dolara pomoći 9 – izjavio je u svibnju 1993. Godine Willmon White, tadašnji glavni urednik The Rotariana, koji je boravio u Hrvatskoj kako bi pisao o abc programu rotarijanske pomoći našoj
8 Popis članova u knjižici uz charter RC Zagreb 9 I. Čolaković, Rotary International prikupio 6 milijuna dolara pomoći, Varaždinske vijesti, svibanj 1993.
Kućnim potrepštinama koju su poslali prijatelji iz rc Düsseldorf. Prijatelji Marijan Hanžeković, Kruno Pisk i Toni Horvat, koji su se dobrovoljno javili za taj zadatak, nemalo su se iznenadili kada su vidjeli da će morati sjesti za volan deset tonskih kamiona za koje naravno, ni jedan od njih trojice nije imao potrebnu vozačku dozvolu. Put je srećom
Zemlji 10 . A o konvojima dobrotvorne pomoći koji su stizali u Hrvatsku brinuli su upravo zagrebački rotarijanci, nerijetko se pri tom u ratnim područjima izlažući i životnoj opasnosti. Članovi rc Zagreb koristili su i svaku prigodu da prošire istinu o napadnutoj Hrvatskoj, pa su primjerice na konferenciji Districta 1910, 16. Svibnja 1992. Govorili upravo o situaciji u Hrvatskoj. Veliku podršku zagrebački
10 Program ABC (Austria, Bosnia and Herzegovina, Croatia) za cilj je imao obnovu stočnog fonda u Slavoniji, a preko njega je prikupljena i pomoć u građevnom materijalu, ogrijevu i hrani za prognanike vrijedna oko 12 milijuna austrijskih šilinga
Protekao sretno, no, kamione je valjalo odvesti dalje, pa su prijatelji Sead Busovača i Ivan Husić te prijateljica Sunčica Bulat Würsching (rc Zagreb –Centar), tada članica Rotaract Cluba Zagreb, morali proći petnaestminutnu obuku i nastaviti vožnju prema krajnjim odredištima – Zadru, Šibeniku i Korčuli.
Su rotarijanci imali i od pokojnog guvernera Ernsta Rudolfa Ragga (dg 1992./1993.), Koji je, unatoč embargu zbog ratnih prilika, snažno podržavao i osnivanje drugih Rotary klubova u zemlji - u Rijeci, Osijeku, Varaždinu i Splitu, čije su se osnivačke momčadi već sastajale u to vrijeme. Ovi su klubovi u osnivanju uživali veliku pomoć zagrebačkog kluba. Klub se snažno angažirao i u organizaciji humanitarnog konvoja Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu srebrnu u kojem je bila i dr. Milka Husić, predsjednica Inner Wheel Cluba Zagreb.
Predsjednik RC Zagreb Željko Zubović sa stipendistima kluba na božićnom koncertu 2008. Godine
Page 64
Klub «u osnivanju» - pune tri i pol godine
Oleg Mandić u knjizi Rotary i mi, pišući o ponovnom osnivanju Rotary Cluba Rijeka, podsjeća kako to nije bilo lagan zadatak - Već je i sam porod bio težak – zagrebački Rotary klub, kao prvi hrvatski klub «nove ere», osnovan je i čarteriran prije ratnih zbivanja, dočim je osnivanje riječkog kluba zahvatila neodlučnost međunarodne zajednice (čitaj: Rotary Internationala) da procjeni bit rata na našim prostorima. Budući da je istovremeno i Beograd kandidirao za osnivanje Rotary kluba, Rotary International je i Rijeku i Beograd stavio u status čekanja dok se ne razbistri situacija. Stoga je riječki klub bio «u osnivanju» pune dvije i pol godine, a predsjednički mandat prijatelja Jadrešina vjerojatno je najdulji u povijesti Rotaryja: tri i pol godine!
Svečano otkrivanje spomen ploče Viktoru Ružiću
Inicijalna grupa za osnutak Rotary Cluba Rijeka sastala se još 1991. Godine na poticaj prijatelja iz Zagreba. Oleg Mandić u knjizi Rotary i mi u kojoj detaljno opisuje ponovno osnivanje kluba navodi kako su jezgru momčadi sačinjavali Boris Rebić, Zvonko Jadrešin, Nikola Karamarko i Milan Holjevac, koji se, živjeći neko vrijeme u južnoj Africi, tamo upoznao s rotarijanstvom i postao član rc Selebi – Phikwe u Bocvani. Njegovo je rotarijansko iskustvo bilo dragocjeno pri osnivanju riječkog kluba. Za kontakt s riječkom momčadi Rotary Club Zagreb je odredio prijatelja Davora Juretića. Broj je prijatelja rastao – pridružili su se Oleg Mandić, Želimir Vukušić, Branko Herak, te je na kraju 1991. Momčad brojila 20 članova.
Mogao je započeti i službeni postupak za učlanjenje u Rotary International. Rc Rijeka je čarterirana 1992. Godine, a Rotary International je klubu dodijelio status «ponovo osnovanog» čime je klubu priznat kontinuitet od prijeratnog Rotary Cluba Sušak. Na dan chartera, 1. Svibnja 1993. Godine, rc Rijeka je imao 30 članova: «Aleksej Antonini, direktor u Jadroliniji, Dražen Bevandić, direktor u ina trgovini, Radivoj Bošnjaković, vlasnik firme rai, Vinko Deković, direktor predstavništva Brown Boweria, Neven Eškinja, neurokirurg-primarijus, Branko Herak, danski konzul u Rijeci, Milan Holjevac, vlasnik firme Protea, Marko Ivanović, sveučilište-ekologija,
Page 66
Članovi Rotary Cluba Rijeka u rotarijanskoj godini 2009./2010
Aleksej Antonini (Brodarstvo), Dražen Bevandić (Industrija nafte), Radivoj Bošnjaković (Akustika – izolacija od buke), Marin Deković (Menedžment), Vinko Deković (Elektroindustrija), Ervin Dubrović (Povijest umjetnosti), Neven Ernjak (Medicina/maksiofacijalna kirurgija), Hrvoje Gligora (Prodaja), Grujo Golijanin (Arhitektura), Milan Holjevac (Zdravstvene ustanove/menedžment), Čedo Ilić (Grafički dizajn), Zvonko Jadrešin (Brodogradnja), Vatroslav Jelušić (Stomatologija), Nikola
Oleg Mandić (lijevo) i Zvonko Jadrešin – Paul Harris Fellow
Karamarko (Turizam/hoteljerstvo), Zlatko Košćina (Građevinski inženjering/konzalting), Petar Lelas (Medicina/sudska medicina), Hrvoje Lulić (Brodogradnja), Oleg Mandić (Novinarstvo/Izdavaštvo), Vladimir Margitić (Arhitektura), Ozren Marušić (Projektiranje), Darko Mihelić (Brodogradnja), Nikola Mikić (Tekstilna industrija), Branko Najman (Medicina/Pedijatrija), Velimir Rahelić (Medicina/Kirurgija), Boris Rebić (Projektiranje/Brodogradnja), Zlatko Rogić (Arhitektura/Visokogradnja),
Produljeni projekt «Kraljevica»
Riječki je klub već u početku svog obnovljenog djelovanja posebnu pozornost posvećivao osobama s invaliditetom, a naročito je skrbio o dvadesetak djece s teškoćama u razvoju koja su prognana iz ustanove u Vrlici i privremeno smještena u polumedicinsku ustanovu u Kraljevici. Bilo je jasno da će djeca smještena u Kraljevici trebati skrb i podršku riječkih rotarijanaca kroz dulje vrijeme, pa je pokrenut «produljeni projekt» - Kraljevica. Kako ističe rukovoditelj klupske komisije za Kraljevicu Oleg Mandić, upornim nastojanjem kluba Rotary International je riječkom klubu odobrio provođenje «produljenog projekta» i tako omogućio da se u
Nenad Rus (Graditeljstvo), Tomislav Sabljar (Odvjetništvo), Slobodan Škalamera (Medicina/Kirurgija), Ilija Šmitran (Ekologija-zbrinjavanje opasnog otpada), Vladimir Tkalčić (Financije/savjetovanje), Darko Tolja (Projektiranje), Ivan Viličić (sveučilišni nastavnik/Termodinamika), Borut Vlašimsky (Pomorstvo), Vidoje Vujić (sveučilišni nastavnik/Turizam), Želimir Vukušić (Telekomunikacije) i Miljenko Žanić (pomorski kapetan).
Okviru ovog projekta realizira nekoliko Matching Grant i sličnih projekata zahvaljujući kojima su kontinuirano poboljšavani uvjeti za djecu smještenu u Kraljevici. «Osnovali smo Matching Grant sa švicarskim rc-om Neckertal i za pet godina smo obnovili – krov na cijeloj zgradi, centralno grijanje, građevnu stolariju, obavili smo bojanje zgrade iznutra i izvana, osigurali svake zime besplatnu naftu za grijanje, jednom na tjedan osigurali smo besplatno snabdjevanje voćem, voćnim sokovima a ponekad i ribom. Vrijednost pomoći iznosila je približno 130 tisuća njemačkih maraka – ističe prijatelj Mandić i dodaje kako su u realizaciji ovog projekta veliku podršku uživali od prijatelja iz Rotary Clubom Neckertal, posebno tadašnjeg predsjed-
Page 70
Obnovljeni klub nastavlja rotarijansku tradiciju
«Već krajem 1991. Godine na jednom sastanku kod tadašnjeg direktora Coninga Radimira Čačića, koji je bio član Rotary Cluba Zagreb, prijatelji Franjo Ruža, Franjo Šulak i ja raspravljali smo o mogućnosti ponovnog osnivanja Rotary kluba u Varaždinu, imajući u vidu njegovu bogatu povijest i vrlo uspješan rad do početka Drugog svjetskog rata – istaknuo je prvi predsjednik rc
Varaždin Marijan Vitković na svečanoj akademiji povodom proslave 15. Godišnjice obnovljenog rada Rotary Cluba Varaždin 16. Studenog 2008. Godine. Već 14. Siječnja 1992. Godine Varaždinci su bili na sastanku zagrebačkog kluba, a onda je članstvo u osnivačkoj momčadi počelo rasti, pa je 15. Srpnja rc Varaždin počeo djelovati kao organizirani klub. Klub je Rotary International čarterirao 30. Prosinca 1992. Godine, a osnivačka je momčad počela pripremati charter svečanost koja je zakazana za 5. Lipnja. U lijepoj rotarijanskoj atmosferi charter je organiziran u Koncertnoj dvorani varaždinskog kazališta, a tadašnji guverner Ernst Rudolf Ragg povelju Rotary Internationala uručio je prvom predsjedniku Kluba Marijanu Vitkoviću. Ispred kumskog, Rotary Cluba Zagreb, govorio je njegov predsjednik Ivo Husić. Još dok je djelovao u statusu «momčadi u osnivanju» varaždinski je klub pokrenuo i prve dobrotvorne akcije – pomagao je prognanicima, Caritasu i čakovečkoj bolnici, uz podršku Vindije obnovljena je stolarija
Page 71
Dragan Grims – poveznica s prijeratnim rotarijancima
Poznati varaždinski optičar Dragan Grims bio je najmlađi član prijeratnog Rotary Cluba Varaždin. Rotarijanac je postao sa samo 23 godine. Pripadao je prvoj generaciji Visoke optičke škole Karla Zeissa u Jeni, bio je osnivač i glavni urednik prvog optičarskog časopisa na Balkanu u kojem je objavljivao stručne radove. Bio je osnivač atletske sekcije Športskog društva Slavija u Varaždinu, kao atletski trener
Na palači Patačić, a u Domu umirovljenika postavljeni su klima uređaji. Članovi kluba u početku su se okupljali utorkom navečer u prostrijama Zavoda za znanstevni rad ha- zu-a, kod prijatelja Franje Ruže, a potom u Crvenom salonu varaždinskog kazališta. Na kraju prve rotarijanske godine Rotary Club Varaždin imao je 28 aktivnih članova. To su bili Čedomil Cesarec, Dragutin Drk, Zoran Dučakijević, Josip Filipan, Dragutin Grims, Predrag Grims, Dubravko Hoić, Dragutin
Odgojio je generacije varaždinskih atletičara i atletičarki – bio je kapetan ženske atletske reprezentacije Jugoslavije. Dragan Grims bio je, kao i njegov sin prim. Dr. Predrag Grims, poznati varaždinski urolog, član osnivačke momčadi rc Varaždin 1992. Godine, kao najstariji član i jedini varaždinski prijeratni rotarijanac. Umro je 19. Siječnja 1994. Godine.
Juraga, Rudolf Kirić, Velimir Klinec, Vladimir Košćec, Tomislav Lipljin, Franjo Lovrec, Petar Lukman, Zlatko Mehun, Darko Ostoja, Viktor Plavec, Mario Porobija, Mirko Ramušćak, Franjo Ruža, Stjepan Sabljak, Darko Sačić, Ivan Sklepić, Vjeran Strahonja, Franjo Šulak, Marijan Vitković, Hrvoje Vojvoda i Dragutin Weber. 1 Te godine rc Varaždin je uspostavio i prvi međunarodni kontakt
1 Marijan Vitković, Čvrsti temelj rotarijanstva, u Rotarijanstvo u Varaždinu i sjeverozapadnoj Hrvatskoj
– Od 7. Do 10. Listopada, članovi su bili gosti u rc Prato u Toscani, a u veljači 1994. Godine Klub je po prvi puta organizirao Rotary bal za blagdan sv. Valentina. Bal varaždinskog kluba od tada se tradicionalno upriličuje uz blagdan zaljubljenih a sve ove godine ostao je glavno klupsko događanje na kojem rc Varaždin prikuplja sredstva za klupski socijalni program.
Akcija Osoba u nevolji
U prvim godinama djelovanja kluba svakako valja istaknuti i veliki angažman varaždinskih rotarijanaca na prikupljanju humanitarne pomomarijan
Page 76
Članovi Rotary Cluba Osijek u Rotarijanskoj godini 2009./2010
Vladimir Androić (Graditeljstvo/ Arhitektura), Dražen Barković (sveučilišni nastavnik/Ekonomija), Ninoslav Bertić (Poljoprivreda/Agronomija), Nikola Bilandžija (Bankarstvo), Mate Bilić (sveučilišni nastavnik/ Kemija), Josip Bošnjak (sveučilišni nastavnik/Graditeljstvo), Krešimir Bubalo (Bankarstvo), Željko Čiki (Kemija), Mario Crnjak (Znanost/ Graditeljstvo), Branimir Domac (Veterina), Goran Dumančić (Poljoprivreda/Enologija), Marko Dumančić (Civilno pravo), Ivan Đurkić (Znanost/Poljoprivreda), Ivan Hećimović (Medicina/Neurokirurgija), Stjepan Komar (Biotehnologija), Miroslav Kos (Biotehnologija), Božo Kuna (Gospodarstvo), Peter Kuzmič
(Teologija – Etika), Srećko Lovrinčević (Upravljanje projektima), Stanislav Marijanović (Znanost/Psihologija), Ivan Mihaljević (Bankarstvo), Antun Pintarić (Strojarstvo), Ivan Požgain (Znanost/Biomedicina), Mario Romulić (Fotografija), Vladimir Šilović (Projektiranje), Krešimir Šimac (Novinarstvo), Josip Šimić (Graditeljstvo), Damir Skender (Kozmetička industrija), Mato Škojo (Poduzetništvo), Danijel Srb (Javna uprava), Stjepan Stjepanek (Bankarstvo), Ivan Sudar (Pravo), Željko Turkalj (Znanost/Gospodarstvo), Ivan Vrkić (Politika/Publicistika), Tihomir Živić (sveučilišni nastavnik/ Strani jezici), Vladimir Zobundžija (Stomatologija).
Druženja kroz vrijeme od dva mjeseca obzirom da sada ne postoje niti osnovni uvjeti za djelovanje Rotay kluba. Naime, shvaćajući da Rotary klubovi mogu djelovati samo u slobodnim zemljama, mišljenja smo, da grad Osijek i regija Slavonija i Baranja, čiji je Osijek sjedište, ne ispunjavaju u ovom trenutku taj uvjet. Veliki dio regije nalazi se, mada formalno, pod terorističkom okupacijom četničkih snaga i istodobno vojnim pritiskom koje se manifestira mjerama zastrašivanja pa i primjenama sile kako prema organima državne vlasti Republike Hrvatske, tako i prema civilnom stanovništvu. U svezi s tim slobodni smo izvjestiti da poduzimamo i dalje sve potrebne radnje kako bi u trenutku nastupa pune slobode na cijelom teritoriju regije mogli pristupiti svečanosti osnivanja Rotary kluba,
Page 78
Priznanja uz 80. Obljetnicu Rotaryja u Hrvatskoj
Priznanje Hrvatskog Rotary saveza u povodu proslave 80. Godišnjice djelovanja Rotaryja u Hrvatskoj dodijeljeno je Rotary Clubu Osijek te članovima Kluba – Nikoli Bilandžiji, Vladimiru Androiću, Vladimiru Šiloviću, Josipu Bošnjaku i Vladimiru Zobundžiji. Rotary Clubu Osijek dodijeljeno je i priznanje za klupski projekt – program abc proveden 1995./1996. Godine.
Žele upoznati svijet sa stvarnom situacijom u Hrvatskoj. Osječki su rotarijanci predano radili i širili istinu o Hrvatskoj u brojnim susretima i kontaktima s klubovima i rotarijancima širom svijeta i prije nego što je njihov klub postao punopravni član Rotary Internationala. Charter svečanost Rotary Club Osijek održao je 1. Srpnja 1993. Godine, a u članstvu osječke momčadi bili su – Vladimir Androić (Graditeljstvo/Arhitektura), Ninoslav Bertić (Agronomija), Ivan Bezjak (Znanost/ Ekonomija), Nikola Bilandžija (Ekonomija), Mate Bilić (Kemija), Marijan Bulat (Ekonomija), Željko Čiki (Znanost/ Ekonomija), Predrag Došen (Dizajn/ Oglašavanje), Marko Dumančić (Pravo), Vilim Herman (Pravo), Ivan Hodak (Veterina), Josip Kardum (Pravo), Miroslav Kos (Znanost/Biotehnologija), Davor Krtić (Pravo), Božo Kuna (Zanost/Ekonomija), Peter Kuzmič (Teologija), Matija Ljubek (Prosvjeta), Josip Majdandžić (Teologija), Stanislav Marijanović (Psihologija), Dražen Matijević (Pravo), Željko Petek (Medicina), Žarko Plevnik (Diplomacija), Branko Rupčić (Medicina/Kirurgija), Stjepan Sršan (Znanost), Stjepan Stjepanek (Bankarstvo), Ivan Sudar (Pravo), Ivan Štark (Graditeljstvo/Arhitektura), Željko Turkalj (Znanost/Gospodarstvo) i Josip Vrbošić (Pravo). Za prvog je predsjednika izabran Nikola Bilandžija, predsjednik elect bio je Stjepan Sršan, potpredsjednici – Marijan Bulat, Ivan Hodak
I Josip Vrbošić, tajnik je bio Ninoslav Bertić, rizničar Stjepan Stjepanek a majstor kluba Željko Čiki. Kum Kluba bio je Kurt Tenhalter, guverner Districta 1910 u rotarijanskoj godini 1993./1994. - Njegov je guvernerski moto bio – Vjeruj u ono što činiš – čini ono u što vjeruješ. Osječki je klub svoju aktivnost u prvim godinama djelovanja snažno usmjerio prema humanitarnim aktivnostima, no, one nisu bile usmjerene samo na rotarijansku humanitarnu pomoć već i na konkretne programe obnove u ratu stradale Slavonije, kakav je bio program abc za obnovu stočnog fonda u tom dijelu Hrvatske. Rotary Club Osijek aktivan je u svim pravcima služenja i uzorno organizirani klub. U mnoštvu projekata i akcija osječkog kluba svakako valja izdvojiti osnivanje Zaklade za humanitarni rad, njihovu snažnu posvećenost promicanju učeničke i studentske izvrsnosti, podršku agilnom Rotaract Clubu Osijek. Već više od deset godina osječki Rotary klub pruža potporu Udruzi prijatelja hospicija, brine o potpori programu terapijskog jahanja, podupire nadarene mlade glazbenike. Klub tradicionalno organizira Božićni koncert, aktivan je u međuklupskim aktivnostima, o čemu ćemo pisati u slijedećim brojevima magazina, a tradiciju prijeratnog Rotary Cluba Osijek nastavlja i kroz usredotočenost na klupska predavanja.
Page 80
Rotary u Hrvatskoj
Tičinović (2001./2002.), Ilija Viskić (2002./2003.), Branko Poljanić (2003./2004.), Jurica Marin (2004./2005.), Nenad Ilić (2005./2006.), Srđan Zavorović (2006./2007.), Vjenceslav Bacci (2007./2008.), Mladen Bauk (2008./2009.) I Zvonimir Stipičić (2009./2010.)
Rotary Club Split
Članovi RC Split na proslavi 15. Godišnjice obnovljenog rada u vili Dalmacija
Obad, Stjepan Papić, Ivan Pavić, Pero Perišić, Damir Poljak, Đeljan Radman, Vladimir Resner, Darko Stipaničev, Zvonimir Stipičić, Davor Tartaglia, Stjepan Tičinović, Ivan Urlić i Ante Vuković. «Pored srčane potpore članova Rotary Cluba Zagreb, posebno tadašnjeg predsjednika, prijatelja dr. Ivana Husića, splitske rotarijance bodrili su i pomagali naročito još prijatelji dr. Jerko Stipičić iz rc Graz Neutor, te tadašnji guverner District 1910, prijatelj dr. Ernst Rudolf Ragg 2 . Još dok je djelovao u statusu «momčadi u osnivanju» Klub je bio
2 Jerko Rošin, Rotary Club Split, u Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929.-1999.
Vrlo aktivan u službi zajednici pa je kao i drugi klubovi u našoj zemlji tijekom Domovinskog rata posebno skrbio o prognanicima te o socijalno ugroženima. Tako je rc Split u rotarijanskoj godini 1993./1994. Koordinirao humanitarnu pomoć koju je kbc-u Split uputio rc Dover. Njihova donacija – ambulantna kola i lijekovi bila je vrijedna 2 milijuna talijanskih lira. Splitski su rotarijanci u rotarijanskoj godini 1994./1995. Posebno angažirali na pomoći susjednoj Bosni i Hercegovini. Te su godine pomogli sarajevskoj bolnici Koševo, koordinirali su pomoć i za Ramu, a u akciji Liječnici bez granica organizirali su pomoć u lijekovima i medicinskoj opremi za prognanike u Baškoj Vodi. Slijedeće
Su godine, u suradnji s rc Tempe South Phoenix, ponovo pomogli splitskom kbc-u te su pokrenuli i prvi Matching Grant. Zajedno sa service organizacijom Zonte nabavljeno je vozilo za Dom za nezbrinutu djecu Maestral. S Rotary Clubom Horten u rotarijanskoj godini 1997./1998. Pokrenuli su novi Matching Grant za bolnicu u Mostaru, a nastavili su pomagati i Dom za nezbrinutu djecu Maestral, zajedno s rc Graz Neutor (projekt opremanja praonice Doma) te rc Osimo (doniranje dječje odjeće za štićenike Doma). Godine 1997. Rc Split je po prvi puta organizirao dobrotvorni božićni rotarijanski bal, a prihod ostvaren na balu bio je namijenjen Domu za nezbrinutu djecu Maestral.
Page 81
Članovi Rotary Cluba Split u godini 2009./2010.
Slobodan Aničić (Diplomacija), Vjenceslav Bacci (Prehrambena industrija), Mladen Bajić (Pravo), Mladen Bauk (Oglašavanje), Ivica Bezmalinović (Graditeljstvo), Matko Biljak (Fotografija), Marin Bosotina (Farmacija), Juroslav Buljubašić (Elektroindustrija), Žarko Dešković (Graditeljstvo), Zoran Djogas (Medicina), Krešimir Dulčić (Lučka uprava), Branko Grčić (sveučilišni nastavnik/ Ekonomija), Nenad Ilić (Medicina/ Kirurgija), Željko Jerkov (Trgovina),
O izvrsnoj suradnji splitskih rotarijanaca s prijateljima iz drugih Rotary klubova svjedoči i projekt koji su pokrenuli zajedno s prijateljima iz rc Graz – Schlossberg za izgradnju svjetionika na otočiću Beli kod otoka Iža. Te godine splitski klub pokreće novi Matching Grant, zajedno s rc Bad Homburgschloss i rc Clamart – Le-Plessis – Robinson, za nabavku terapijske i radne opreme za Dječji dom u Vrlici, a slijedeće su s rc Denver pokrenuli još jedan, ovoga puta za opremanje ordinacije opće medicine u Brelima vrijedan 10 tisuća dolara. Predanje službi u međunarodnoj zajednici splitski je klub snažno demonstrirao i u godini 2002./2003. Kada je u suradnji s talijanskim klubovima Osimo i Fermo Mare Adriatico organizirao veliki dobrotvorni koncert bugarske primadone Raine Kabaivanske čiji je prihod bio namijenjen njenoj zakladi za pomoć nadarenoj i socijalno ugroženoj djeci u Rumunjskoj. Rotary Club Split svečano je obilježio petnaestu godišnjicu obnovljenog rada 20. Rujna 2008. Godine, pripreman za nove izazove.
Krunoslav Kljaković (Novinarstvo/ Tisak), Dragan Lazukić (Ekonomija), Jurica Marin (Osiguranje), Ivica Martinić (Promet), Josip Matulović (Farmacija), Jakša Miličić (Građevina), Marin Mrklić (Odvjetništvo), Pero Perišić (Bankarstvo), Branko Poljanić (Graditeljstvo), Goran Račić (Medicina/orl), Tihomil Rađa (Elektroindustrija), Miroslav Radman (Biologija), Željan Radman (Ugostiteljstvo – katering), Jerko Rošin (Arhitektura), Hrvoje Šimac (Osiguranje), Davor
Slišković (Tržište kapitala), Svjetlan Stanić (Trgovina), Darko Stipaničev (sveučilišni nastavnik/Elektronika), Zvonimir Stipičić (Oglašavanje), Milan Štrljić (Umjetnost/Gluma), Ivica Tadin (Medicina/Ginekologija), Davor Tartaglia (Turizam), Stjepan Nedjeljko Tičinović (Elektroindustrija), Matko Trebotić (Umjetnost/Slikarstvo), Ivan Urlić (Medicina/Psihijatrija) i Srđan Zavorović (Medicina/ Ginekologija).
Predsjednik Rotary Internationala 2007./2008 W. J. Wilkinskon s članovima RC Split u Canesu
Page 86
Rotarijanstvo u Hrvatskoj
Rotary Club Karlovac
Spomenik razminiranju RC Karlovac
«Od tada je Karlovac ucrtan na veliku, svjetsku rotarijansku kartu, nezaobilazan i štovanja vrijedan pokazatelj razgranate i kvalitetne mreže humanosti i suradnje. Na tim smo uzusima temeljili svoj rad, bilo da smo surađivali s karlovačkim kulturnim institucijama ili smo otvarali brojne puteve poslovnoj suradnji – zapisao je Krešimir Veble o karlovačkom klubu koji je razvio odlične odnose s hrvatskim i inozemnim Rotary klubovima. Rotary Club Karlovac s velikim je uspjehom proveo Projekt rotarijanskog razminiranja Karlovca – jedan od najvećih donatorskih projekata provedenih u Karlovcu. Prvi je projekt razminiranja, željezničkog mosta i dijela obale rijeke Kupe u Brođanima, dogovoren u predsjedničkoj godini Ive Tudića – 1999./2000., Za posjete guvernera Ernsta Schöffmanna (rc Wiener Neustadt). Uz pomoć austrijskih klubova i Rotary Internationala, prikupljeno je više od 21 tisuću dolara, a zahvaljujući Trust Fundu iznos je udvostručen. Kvalitetnom organizacijom i provedbom plana, kao i konačnim rezultatom, ovaj je projekt prerastao u distriktni projekt
Koji su podržali Rotary klubovi u Districtu 1910. Već na početku akciju je podržala i Lynne Montgomery, supruga bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj, koja se zdušno uključila u projekt. Karlovački je klub 2000. Godine istaknuo novi ambiciozni cilj u projektu – Karlovac – grad bez minskih polja do 2005., Godine u kojoj je Rotary obilježio veliki jubilej – stotu godišnjicu djelovanja, a karlovački klub sedamdeset godina od osnivanja prijeratnog kluba. Akcija je imala izvrstan odjek, a karlovačkim rotarijancima će u posebnom sjećanju ostati i akcija - I mi to možemo, u kojoj su učenici karlovačkih osnovnih škola prikupili više od 150 tona otpadnog papira i tako pomogli projektu razminiranja. Svaki učenik koji je sakupio 5 kilograma papira mogao je ponosno reći – I ja sam pomogao razminirati jedan četvorni metar Hrvatske! Članovi rc Karlovac na svečanosti održanoj 19. Rujna 2006. Godine otkrili su spomenik akciji razminiranja u parku u Preradovićevoj ulici.
Page 88
Rotarijanstvo i u Međimurju
Utemeljiteljska skupština Rotary Cluba Čakovec održana je 13. Studenog 1996. Godine na imanju prijatelja Franje Lovreca, člana Rotary Cluba Varaždin, a na poticaj Ivana Sklepića, također člana rc Varaždin, koji je početkom te godine na sastanku varaždinskog kluba iznio ideju o osnivanju kluba u Čakovcu. Inicijativu prijatelja Sklepića podržali su i drugi Rotary klubovi na sastanku predsjednika u Samoboru u veljači 1996. Na sastanku na Svetom Urbanu bilo je 13 prijatelja iz Međimurja te četvero članova Rotary Cluba Varaždin – počelo je stvaranje prvog Rotary kluba u povijesti Međimurja. Guverner Gerhard Marktl (rc Mödling) imenovao je Ivana Sklepića povjerenikom za osnivanje Rotary Cluba Čakovec. Osnivačka je momčad sve više rasla pa je guverner Karl-Heinz Wolf (rc Wien Süd), koji je čakovečku momčad u osnivanju posjetio 9. Travnja 1997., Prijatelja Sklepića obaprvi
Članovi Rotary Cluba Čakovec u godini 2009./2010.
Dražen Berkopić (Distribucija električne energije), Dražen Blažeka (Obrazovanje), Josip Golenko (Strojarstvo), Tibor Horvat (Arhitektura), Đuro Horvat (Ekološki uređaji), Antun Janković (Trgovina), Nenad Jeđud (Bankarstvo), Vladimir Kalšan (Muzeologija), Franjo Kiš (Prehrambena industrija), Branko Krnjak (Poljoprivreda), Franjo Ladić (Poduzetništvo), Mladen Lebar (Veterina), Mladen Letina (Metaloprerađivačka industrija), Juraj Levačić (Optika), Ivan Marodi (Javno bilježništvo), Dragutin Matotek
Vijestio da će čakovečki klub uskoro biti primljen u punopravno članstvo Rotary Internationala. Čarter je Rotary Club Čakovec imao 27. Lipnja 1997. Godine u hotelu Park a momčad je na taj dan imala
Sastanak RC Čakovec na imanju Franje Lovreca na Svetom Urbanu
(Graditeljstvo), Nenad Mekovec (Optika), Goran Nedeljko (Turizam), Ivan Percač (Stomatologija), Antonio Plešnar (Medicina/Urologija), Josip Posavec (Politika), Ivan Sklepić (Medicina/Oftamologija), Franjo Sobočan (Interijeri), Branko Špoljar (Geodezija), Martin Stubičar (Tekstilna industrija), Robert Tkalčec (Krznarstvo), Dragutin Turk (Prehrambena industrija – peradarstvo), Krunoslav Varga (Prehrambena industrija – mlinarstvo), Željko Vidović (Fotografija), Ivan Žišković (Novinarstvo/Tisak)
26 Članova. Povelju Rotary Internationala guverner Wolf uručio je prvom predsjedniku Ivanu Sklepiću, a kum je kluba bio Petar Lukman iz rc Varaždin. «Slijedeći rotarijanske principe i ideale od tada smo proveli niz humanitarnih i drugih akcija u kojima smo nastojali pomoći potrebitima, osobito djeci s teškoćama u razvoju, kao i nadarenoj djeci i mladeži – rekao je prvi predsjednik o aktivnostima čakovečkog kluba. Rc Čakovec pomogao je u školovanju nadarenim studentima u inozemstvu, pružao je pomoć Županijskoj bolnici u Čakovcu, dječjim vrtićima u Međimurju, udrugama slijepih i gluhih te oboljelih od limfoma. Čakovečki je klub osvojio prvu nagradu na ekološkom natječaju
Page 90
Stoti klub u Districtu 1910
Na inicijativu prijatelja Ivana Urlića, Darka Stipaničeva i Jerka Rošina iz Rotary Cluba Split započeli su u veljači 1998. Godine razgovori o ponovnom osnivanju Rotary kluba u Šibeniku, koji je imao nastaviti prijeratnu tradiciju rotarijanstva u Krešimirovom gradu. U rujnu te godine, piše Krešimir Stipaničev u tekstu Rotary Club Šibenik, objavljenom u knjizi Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929. – 1999., Održan je i prvi sastanak Kluba, na kojem su bili i rotarijanski prijatelji iz Splita i Zagreba. Momčad je već tada imala – dvadeset članova. Charter je klub proslavio 14. Svibnja 1999. Godine – bio je to stoti klub Districta 1910. Kumski je klub šibenskom klubu – rc Split, a kum – Ivan Urlić. Članovi Rotary Cluba Šibenik na čarteru su izrazili snažno predanje za služenje u zajednici teško pogođenoj ratom, a u ostvarivanju tog cilja nisu posustali punih deset godina. Na proslavi kojom su šibenski rotarijanci obilježili desetu godišnjicu rada u svibnju 2009. Godine, s ponosom su istaknuli neke od vrijednih akcija
Šibenski rotarijanci organiziraju atraktivno rotarijansko druženje na kočarici
U proteklih deset godina. Klub je bio izdašan donator projekata u kulturi – zahvaljujući podršci šibenskih rotarijanaca obnovljen je portal crkve svetog Duha, rotarijanci su pomagali i šibenske galerije, šibensko kazalište, uređivali su dječja igrališta, školu za djecu sa smetnjama u razvoju, šibensku bolnicu, sokolarski centar i stipendirali nadarene učenike i studente. Klub je vrlo aktivan i u međuklupskim aktivnostima, organizator je – Rotary Cup Adriatic regate i već
Predsjednici Rotary Cluba Šibenik
Čedo Karađole (1999./2000.), Želimir Mikulić (2000./2001.), Ivo Dean (2001./2002.), Nikica Vučenović (2002./2003.), Ivan Korunić (2003./2004.), Joso Pancirov (2004./2005.), Gordan Baraka (2005./2006.), Velibor Krasić (2006./2007.), Krešimir Stipaničev (2007./2008.), Joško Žaja (2008./2009.) I Dane Slamić (2009./2010.)
Priznanja uz 80. Obljetnicu Rotaryja u Hrvatskoj
Uz 80. Godišnjicu djelovanja Rotaryja u Hrvatskoj, priznanja su dodijeljena članovima Rotary Cluba Šibenik – Nikici Vučenoviću, Veliboru Krasiću, Želimiru Mikuliću, Maksimu Romanu i Jošku Žaji. Klub je dobio i priznanje za organizaciju projekta – Ljepota večeri – miris jutra koji je organiziran 1996. Godine.
Tradicionalnog – Kočarenja, rotarijanskog druženja koje je zbog originalnosti ideje i uzorne organizacije izvrsno prihvaćeno u našoj rotarijanskoj zajednici. Prihod ostvaren na ovom događanju šibenski rotarijanci namjenjuju u dobrotvorne svrhe. Aktivnosti šibenskih rotarijanaca bit će posebno predstavljene u slijedećem broju magazina, u reportaži o proslavi desete godišnjice Rotary Cluba Šibenik.
Page 91
Rotary magazin
Zadarska regata – nova prigoda za rotarijansko druženje
Inicijativa za osnivanje Rotary Cluba u Zadru došla je od prijatelja iz zagrebačkog kluba a nakon početne inicijative dr. Milke Husić koja je 1996. Godine obavijestila dr. Želimira Maštrovića o planiranom osnivanju kluba u Zadru. Krajem studenog 1997. Ova je inicijativa prerasla u konkretne aktivnosti – Hrvoje Vrčić, «Zadranin iz rc Zagreb» na sastanku s prijateljem Maštrovićem dogovorio daljnje aktivnosti na osnivanju zadarskog kluba. U Zadru se ubrzo počela okupljati osnivačka momčad , uz svesrdnu podršku zagrebačkog i splitskog kluba. Prvi sastanak održan je, piše Želimir Maštrović u knjizi Rotarijanstvo u Hrvatskoj 1929. – 1999., U ribljem restoranu u Foši, 6. Lipnja 1998. Godine, a već 12. Lipnja, u restoranu K Marijanu u Stanovima, održan je i inicijativni sastanak za osnivanje kluba u Zadru na kojem su bili i prijatelji iz zagrešibenski
Rotarijanci organiziraju atraktivno rotarijansko druženje na kočarici
Bačkog kluba – Ivan Husić, Ratko Žurić i Hrvoje Vrčić, te iz splitskog – Marin Bosotina i Darko Stipaničev. Na sastanku je dogovoreno da će kum Kluba biti Hrvoje Vrčić a osnivačka je skupština zakazana 23. Lipnja. Na
Skupštini je za predsjednika izabran Jadranko Surač, Albino Jović i Bilić za dopredsjednike, Zvonko Bilić za tajnika, Nenad Santini za rizničara, Želimir Maštrović za majstora ceremonijala,
Page 92
Predsjednici Rotary Cluba Zadar
Jadranko Surać (1999./2000.), Neven Dobrović (2000./2001.), Albino Jović (2001./2002.), Želimir Maštrović (2002./2003.), Mladen Kolega (2003./2004.), Boris Bilić (2004./2005), Robert Škifić (2005./2006.), Rikardo Perković (2006./2007), Branislav Brkić (2007./2008.), Svetko Perković (2008./2009.) I Nenad Santini (2009./2010.)
Za mladež je bio zadužen Gordan Perić, a za predsjednika electa Neven Dobrović. Iako je još djelovao u statusu momčadi u osnivanju Klub je redovito organizirao predavanja članova, a realizirao je i prvu dobrotvornu akciju – Domu za stare i nemoćne poklonili su 300 kilograma deterdženta i konzerve ribe. Gordan Perić i Hrvoje Vrčić u to su vrijeme inicirali i jedriličarske regate, koja će postati «zaštitni znak» zadarskog Rotary kluba i nova prigoda za druženje rotarijanaca iz našeg distrikta. Prva je regata, na kojoj su sudjelovale posade iz Rotary klubova Zagreb, Split, Karlovac i Zadar, održana od 23. Do 26. Rujna 1998. Godine. Čarter je klub imao 15. Svibnja 1999. Godine, dan nakon čarter svečanosti kluba u Šibeniku. Zadarski se klub snažno angažirao na projektima razminiranja zadarskog zaleđa i Velebita, ali i na nizu drugih akcija u zajednici, kakve su primjerice bile donacija instrumenata za Glazbenu školu Blagoje Bersa, donacija opreme za školsku knjižnicu Osnovne škole Zadarski otoci, donacija za popravak orgulja u Benediktinskom samostanu, niz vrijednih donacija medicinskih uređaja za zadarsku bolnicu. Sredstva za svoju dobrotvornu aktivnost zadarski rotarijanci prikupljaju na Rotary regati, koja je ove godine doživjela već 12. Izdanje, te na božićnom koncertu.
Page 95
Drugi Rotary Club u Zagrebu
Nakon deset godina obnovljenog rada Rotary Cluba Zagreb – glavni je hrvatski grad dobio još jedan klub – Rotary Club Zagreb Gradec. Kumski je klub Gradecu bio rc Zagreb, kum kluba Krešimir Magdić (rc Zagreb), a prvi je predsjednik – osnivač kluba Gradec bio Duško Čorak. Klub je čarter imao 6. Studenog 1999. Godine, a osnivačka je momčad tada imala 20 članova. Rotary Club Zagreb Gradec službu je usmjerio u sva četiri prvca služenja, posebno se angažiravši na projektu
Razminiranja minski onečišćenih područja u Republici Hrvatskoj – Hrvatska bez mina. Tako je primjerice, 2001. Godine na donatorskoj konferenciji rc Zagreb Gradec donirao 120 tisuća kuna za razminiranje vodnih područja u okolici Zadra. Klub je posebno skrbio o mladima, nadarenim učenicima i studentima te o talentiranim mladim glazbenim umjetnicima, ali i o projektima u kulturi, pa je i jedna od prvih velikih akcija kluba Gradec bila donacija za uređenje Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu vrijedna 105 tisuća kuna. Klub je 2002. Godine realizirao i dva Matching Grant projekta – s rc Rotsalaar i rc Leipzig te s rc Denver – za razminiranje na području Hrvatske. Rotary Club Zagreb Gradec tih je godina pokrenuo i veliku akciju za uređenje biciklističkih staza u Zagrebu, pomagao je Društvu invalida cerebralne i dječje paralize, sos Dječjem selu, Dječjem domu u Nazorovoj i Školskom centru za cestovni promet. Klub je 2002. Godine pomogao i obnovi Hrvatskog doma u Vukovaru, sredstvima koja su prikupljena na koncertu Mladi
Novi vrijedni klub
Prvi sastanak buduće momčadi u osnivanju bjelovarskog Rotary Cluba održan je 16. Ožujka 2000. Godine u Petrovoj bolnici u Zagrebu, kada su se trojica budućih bjelovarskih rotarijanaca – Boris Kirin, Zlatko Gregurić i Milan Presečan Arvay susreli s članom rc Zagreb – prijateljem Hrvojem Vrčićem. Već 1. Travnja u bjelovarskom hotelu Central održan je i prvi sastanak osnivačke momčadi na kojem su uz trojicu inicijatora, bili i Petar Smiljanić, Petar Radaković, Marijan Gezi i Željko Maletić. Od tog prvog sastanka momčad u osnivanju bjelovarskog kluba redovno se sastaje svakog tjedna, a 18. Travnja izabrano je i predsjedništvo na čelu s predsjednikom Borisom Kirinom. Milan Presečan Arvay s velikim je marom prikupio i sačuvao svu
Članovi RC Bjelovar
Dokumentaciju vezanu uz osnivanje Rotary Cluba Bjelovar, iz koje je vidljivo da je klub odmah započeo i dobrotvornu aktivnost u zajednici, pa je prva donacija Kluba, vrijedna 30 tisuća kuna, dana za dječje igralište te za kupnju defibrilatora za Opću bolnicu Bjelovar. Momčad sve više raste – počinju pripreme za čarter svečanost koja je održana 7. I 8. Travnja 2001. Godine. Klub je već u samom početku rada potvrdio da je rotarijanska zajednica u Hrvatskoj dobila novi, vrijedni klub koji je već 2002. Godine počeo organizirati tradicionalni dobrotvorni bal i tombolu čijom je organizacijom namicao sredstva za dobrotvornu aktivnost – projekt razminiranja dvorišta škole u Batinjanima kod Daruvara. Projekt razminiranja bjelovarski su rotarijanci nastavili pa su financirali i razminiranje šume Barutana u čemu su imali svesrdnu pomoć i podršku Lynn Montgomery. Klub se odmah aktivno uključio i u programe razmjene mladih, a brojne aktivnosti bjelovarskih rotarijanaca bile su usmjerene upravo prema mladima. Za njih su nabavljali informatičku opremu, vrijedne instrumente, a nastavili su pomagati i Općoj bolnici u Bjelovaru. Klub je 2008. Godine okončao veliku akciju u kojoj su prikupili 115.575 Kuna za kupnju glasovira koji su donirali Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u
Page 100
Rotarijanstvo u Hrvatskoj
Rotary Club Hvar
Za osnovne i srednje škole na otoku Hvaru. Biciklijada hvarskih rotarijanaca prerasla je u tradicionalnu priredbu na kojoj Klub prikuplja sredstva za dobrotvornu aktivnost koja je posebice usmjerena na – mlade. Novcem prikupljenim organizacijom druge Biciklijade Klub je nabavio knjige za knjižnice u Starom Gradu i Jelsi. Članovi hvarskog kluba postavili su 2005. Godine novi ambiciozni cilj – nabavu ct uređaja za Dom zdravlja u Hvaru. Na humanitarnom balu u Hvaru, čijoj se organizaciji pridružio i Lions Club Hvar, prikupljeno je 110 tisuća kuna, novih je 40 tisuća prikupljena na koncertu grupe tbf, a 20 tisuća kuna ostvareno je i na Biciklijadi u listopadu te godine. Kako bi namaknuli potrebna sredstva za ovaj medicinski uređaj rc Hvar je 28. Listopada 2006. Godine u zagrebačkom hotelu Westin organizirao dobrotvorni ples na kojem je sakupljeno novih 70 tisuća kuna. Klub organizira i ženski malonogometni
Turnir u Jelsi. Iako je snažno usredotočen na akcije za nabavku ct uređaja, 2007. Godine uspijeva financirati i postavljanje inox-rampi za parkiranje bicikl pred ulazima hvarskih osnovnih škola. Novac prikupljen na dobrotvornom plesu u Westinu 2007. Godine Klub je namijenio za nabavku invalidskih pomagala, ukupne vrijednosti 120 tisuća kuna. Svečana primopredaja ct uređaja organizirana je 21. Travnja 2008. Godine. Projekt je bio vrijedan milijun i 700 tisuća kuna, a hvarski su rotarijanci pred sobom već imali nove izazove. Organizacijom biciklijade 2008. Godine prikupili su sredstva za 2 «pametne ploče», za škole u Starom Gradu i Sućuraju, te za informatičku opremu. Ove pak su godine Hvarani dovršili akciju Zvono moga grada u kojoj je nabavljeno zvono za zvonik hvarskog franjevačkog samostana, vrijedno 40 tisuća kuna, te klima uređaji za Osnovnu školu Jelsa.
Page 101
Novi dobrotvorni projekti
Rotary Club Rijeka - Sv. Vid djeluje u Rijeci od 2001. Godine, a osnovala ga je skupina entuzijasta, znajući da u Rijeci ima veliki broj ljudi koji su spremni sa radošću djelovati na ostvarenju humanitarnih projekata, a sve na visokim principima rotarijanstva. Početna inicijativa naišla je na značajan odaziv čega je posljedica osinivanje rc Rijeka -sv. Vid koji okuplja članove iz gotovo svih djelatnosti. Klub koji je ime dobio po svecu - zaštitniku grada Rijeke, čarter je imao 23. Veljače 2002. Godine. Od tada klub marljivo radi na ostvarenju mnogih projekata. Jedan od takvih bio je i projekt – Život bez ovisnosti za zdraviju mladost, koji je započeo 2002./2003. Godine i trajao je ukupno četiri godine. Osmišljen s ciljem primarne prevencije rizičnog ponašanja - ovisnost o drogama, nekontrolirana agresivnost, školski neuspjeh, adolescentna trudnoća, promiskuitet - mladih u višim razrednima osnovnih škola. Projekt je osmislila članica kluba Tamara Tić-Bačić, specijalist psihijatar, koja je ujedno
Bila i voditelj projekta, zajedno s Dubravkom Fadljević. U periodu dok je projekt trajao svake godine su se organizirale radionice za nastavnike i stručne suradnike osnovnih škola, mini radionice za roditelje koje su vodili nastavnici (uz superviziju), te su pripremani i distribuirani edukativni materijali za roditelje. U projekt je bilo uključeno 13 škola, održane su 63 radionice za 173 nastavnika, te je ukupno podijeljeno oko 27.000 Komada edukativnih materijala za roditelje i nastavnike.
Maskenbal Rotary Cluba Rijeka – sveti Vid
Priznanja uz 80. Obljetnicu Rotaryja u Hrvatskoj
Priznanja uz 80. Godišnjicu Rotary pokreta u Hrvatskoj dodijeljena su članovima Rotary Cluba – sveti Vid – Radojki Uremović – Pincan, Nataši Mihovilčević, Zdenku Tomljanoviću i Alenu Boškoviću.
Da na operaciju ide djevojčica Matea Krištof kojoj je takva operacija hitno trebala. Matea je došla u Ameriku s mamom Vlastom u dogovoreno vrijeme. Rotary Club Rijeka-Sv. Vid je pomogao obitelji u pridobivanju potrebne dokumentacije za vizu. Troškove lokalnog transporta kao i troškove puta u Ameriku i natrag snosili su zajednički Rotary Club Rijeka i Rotary Club Rijeka-Sv. Vid. Mateina operacija je uspjela, ona se brzo oporavila i nedavno je proslavila svoj 8. Rođendan.
Tradicionalni humanitarni maskenbal
Još od 2002. Godine Rotary Club Rijeka - sv. Vid, na dan osnutka kluba - 20.Veljače, organizira tradicionalni bal pod maskama. Zadnjih nekoliko balova je održano u ambijentu prekrasnog baroknog zdanja Pallazza Modella u Zajednici Talijana u Rijeci.
Osim dobrog druženja cilj bala uvijek je bio i prikupljanje sredstava za neki humanitarni projekt. Rotary bal je uvršten u službeni program Riječkog karnevala a održava se u petak, dva dana prije nedjeljne karnevalske povorke na riječkom Korzu. Centar za rehabilitaciju Rijeka i Rotary club Rijeka-sv. Vid započeli su aktivnu suradnju prije četiri godine kroz niz aktivnosti s ciljem senzibilizacije zajednice i uključivanja korisnika Centra u aktivan život zajednice. Suradnja se očituje u nizu donacija Centru te aktivnosti poput organizacije suradnje i susreta sa sličnim centrom u Japanu koji vodi Takeda Kazuhisa, predsjednik rc Tokyo Tsukiji. Korisnike Centra se potiče da se umjetnički izražavaju te oni u Likovnoj koloniji u Belom na Cresu stvaraju svoja djela. Likovna kolonija zamišljena je kao kreativni susret osoba s invaliditetom iz raznih Centara u Hrvatskoj i inozemstvu, likovnim umjetnicima, terapeutima i lokalnim stanovništvom. Korisnici i djelatnici Centra iz Japana svake godine aktivno sudjeluju u radu Likovne kolonije. Radovi nastali na likovnoj koloniji prodaju se na aukciji, na balu pod maskama, a prikupljena sredstva ponovno se koriste za pripremu i organizaciju Likovne kolonije. Klub je, zajedno s prijateljskim rc iz Tokia, angažiran oko akcije uređenja japanskog zen vrta u dvorištu Osnovne škole Vežica u Rijeci.
Page 105
Veliki uspjesi u realizaciji klupskih projekata
Aktivnosti na osnivanju Rotary Cluba Sisak krenule su tek 2003. Godine, kada je 3. Travnja, uz podršku prijatelja iz Rotary Cluba Zagreb, održan osnivački sastanak kluba koji je čarter proslavio na svečanosti 28. Lipnja 2003. Godine. Klub je odmah započeo službu u zajednici te je pomogao u restauraciji koncertnog klavira glazbene škole u Sisku te udruzi za terapijsko jahanje Kas. No, pred sisačkim su rotarijancima bili mnogo veći izazovi koje su spremno prihvatili i započeli projekt razminiranja na području Siska. Kako bi namaknuli sredstva za ovaj projekt prijatelji iz Siska upriličili su Noć 1000 večera, koja je postigla veliki uspjeh, organizirali su i dobrotvorne koncerte te likovnu koloniju, a sisačvjekoslav
Članovi Rotary Cluba Sisak 1181 u godini 2009./2010.
Andrić (Odvjetništvo), Vlado Andučić (Bankarstvo), Vlatka Bedeniković (Medicina/Interna), Vlatko Blazina (Marketing/Prodaja), Boris Breyer (Stomatologija), Ana Cvjetičanin (Prehrambena industrija), Violeta Jelić (Ljudska prava), Ivan Kramarić (Ugostiteljstvo), Marijan Malina (Znanost/Metalurgija), Miljenko Marinčić (Strojarstvo), Mile
Ki je klub prvi koji je organizirao online aukciju likovnih djela kako bi se i na taj način namaknula sredstva za projekt razminiranja. Dobrotvornu aktivnost u zajednici sisački rotarijanci provode s velikom predanošću, stoga ni uspjesi nisu izostali.
Mikić (Urbanizam), Azra Rađenović (Pedagogija), Tatjana Rožanković (Umjetnost/Glazba), Viktor Simončić (Zaštita okoliša), Ivan Sinovčić (Prosvjeta), Rajko Škarić (Gospodarstvo), Zinajda Stuhne (Odvjetništvo), Faruk Unkić (sveučilišni nastavnik/Metalurgija), Željko Vrbanus (Novinarstvo), Stjepan Werft (Informatičke tehnologije)
Page 106
Posebna skrb za slijepe
Predsjednici Rotary Cluba Velika Gorica
Ružica Rašperić (2003./2004. I 2004./2005.), Neno Kos (2005./2006.), Domagoj Bucanac (2006./2007.), Branko Kaurić (2007./2008.), Miljenko Brigljević (2008./2009.) I Hrvoje Kenfelj (2009./2010.)
Rotary Club Velika Gorica osnovan je na inicijativu Rotary Cluba Zagreb, a Klub je lijepu čarter svečanost imao 27. Rujna 2003. Godine u Zračnoj luci Zagreb. Kum je kluba bio prijatelj Stanislav Vukovojac, a prva je predsjednica Kluba bila Ružica Rašperić. Klub je na dan čartera imao 22 člana. U rotarijanskoj godini 2005./2006. Članovi kluba u Velikoj Gorici bili su – Nevenka Arbanas, Dražen Barišić, Miljenko Brigljević, Domagoj Bucanac, Kazimir Čaklec, Krešimir Fijan, Branko
Kaurić, Hrvoje Kenfelj, Neno Kos, Damir Kotrman, Zlatko Kovačić, Dorotea Leder, Dražen Lucinger, Katica Marković – Mikulčić, Višnja Mihelinčić, Ivan Mikulčić, Ružica Rašperić, Nenad Sever, Mario Šipušić, Rolando Zagorac i Biserka Zrnčić. Klub je uspješno realizirao nekoliko dobrotvornih akcija, od kojih valja izdvojiti pomoć socijalno ugroženim obiteljima te skrb o sakralnim objektima na području Velike Gorice. U svom služenju Klub se posebno usmjerio na pomoć za slijepe i slabovidne osobe. Sredstva za nabavku opreme za slijepe Klub je namaknuo organizacijom dobrotvornog koncerta (2006.) Te kazališne predstave Glumačke družine Histrioni u veljači 2007. Godine. Zahvaljujući podršci velikogoričkih rotarijanki i rotarijanaca pedesetak slijepih i slabovidnih osoba dobilo je priliku pristupa knjižnoj građi velikogoričke knjižnice.
Page 107
Rotary magazin
Masline kao zalog prijateljstva
Masline kao zalog prijateljstva
Rotary Club Brač osnovan je na poticaj prijatelja iz rc Split koji je za kuma izabrao prijatelja Jerka Rošina. Klub je čarter imao 25. Listopada 2003. Godine, tada je imao 19 članou
Rotary Club Brač osnovan je na poticaj prijatelja iz rc Split koji je za kuma izabrao prijatelja Jerka Rošina. Klub je čarter imao 25. Listopada 2003. Godine, tada je imao 19 članova, a za prvog je predsjednika izabran Milan Šlender. Rotary klub Brač je u proteklih pet godina rada i djelovanja, kao mali kotačić u rotarijanskom pokretu Hrvatske, posvjedočio kako plemenite ideje pretočene u konkretni rad daju rezultate koje javnost zna prepoznati i cijeniti. Brački rotarijanci uspostavili su uspješnu suradnju s rotarijancima iz talijanskih gradova Porto San Giorgio i Ossim. Zajedno sa splitskim Rotary klubom organizirali su kiparsku koloniju u Donjem Humcu, drevnom bračkom naselju u čijem su radu sudjelovala dva hrvatska i dva talijanska kipara. Skulpture hrvatskih umjetnika otišle su na talijansku obalu dok su djela talijanskih kipara ostala na Braču odnosno u Splitu. Svoju kamenu skulpturu Rotary club Brač poklonio je gradu Supetru, otočnom središtu, a postavljena je na prometnom rotoru, okružena zelenilom. Riječ je o najfrekventnijem bračkom cestovnom čvorištu pa svojom ljepotom resi ulazak i izlazak iz Supetra.
Zajedničkoj akciji berbe maslina brački rotarijanci su ugostili članove Rotary kluba Taban iz Budimpešte. Iz mađarske prijestolnice stiglo je dvadesetak rotarijanaca s članovima svoje obitelji, a berba maslina obavljena je u masliniku bračkog rotarijanca
U duhu najbolje rotarijanske tradicije
Rotary Club Lošinj utemeljen je na osnivačkoj skupštini 8. Rujna 2003., A 7. Veljače 2004. Charterom u hotelu Alhambra u Malom Lošinju primljen je u veliku obitelj Rotary Interationala. Članova osnivača bilo je 22, mahom iz Malog i Velog Lošinja, a prvi je predsjednik rc Lošinj bio Julijano Sokolić iz Malog Lošinja. Tijekom dosadašnje aktivnosti klub je nastojao slijediti najbolje rotarijanske tradicije, održavajući redovito sjednice, stručna predavanja, javne i humanitarne akcije. U lipnju 2004. Organizirao je javnu tribinu na temu Lošinjski Apoksiomen koja je potakla otočnu društvenu svijet i razmišljanje o važnosti ovog antičkog spomenika za promociju lošinjskog turizma. Od početka svog djelovanja klub ima socijalni program dpp (za djecu s posebnim potrebama) – dv (za djecu dječjih vrtića na cresko-lošinjskom otočju) i - ds (za siromašnu djecu cresko-lošinjskog otočja). Lošinjski se klub uključio u akciju pomoći oko uređenja radnih prostorija udruge idem i ja, pomažući kroz projektiranje, izradu troškovnika, građevinske i parketarske radove, obnovu elektroinstalacije i bojenja vanjske i unutranje stolarije u ukupnoj vrijednosti od 24.171 Kune. Prikupljena je novčana pomoć u iznosu od 2.100 Kuna koja će se donirati kao jednokratna novčana pomoć. Sve je ovo ostvareno i uz pomoć prijatelja iz susjednog distrikta 2060 u Italiji - Rotary klubova iz Trsta (Trieste i Trieste Nord), Monfalcona i Muggie, te klubova iz sad-a - Rocky Point i Southampton, iz distrikta 7260 u državi New York. Za isti program svoj znakovit doprinos dao je počasni član i utemeljitelj našeg kluba - prijatelj Raymond Prag - koji je tiskanu knjigu o svojem
Članovi Rotary Cluba Lošinj u godini 2009./2010.
Sanjin Banac (Arhitektura), Giordano Benvin (Brodarstvo), Svebor Bival (Stomatologija), Gari Cappeli (Lokalna samouprava), Branko Domac (Turizam/Trgovina), Olivela Franko (Obrazovanje), Goran Franulović (Brodarstvo), Dolores Gagro (Stomatologija), Alan Horvat (Promet/Zračni promet), Dubravko Kušeta (Porezna služba), Ivan Kuvač (Odvjetništvo), Željko
Životu na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku poklonio kao pomoć u ostvarenju humanitarnih programa kluba. Tijekom godina organizirani su i humanitarni koncerti da bi se i na taj način prikupila sredstva za spomenute program. Posebna je pomoć pružena Udruzi Miranda oboljelih od multiple skleroze iz Malog Lošinja. Klub karakterizira bogata klupska aktivnost koja se ogleda u redovnom održavanju klupskih predavanju, te međuklupske aktivnosti. «Osim podrške u osnivanju, dobili smo važne financijske potpore od kumskog kluba - rc Zagreb, te rc Trieste i Trieste Nord, rc Muggia, rc Padua Euganea iz Padove, te rc Southampton iz sad-a – naglašava Julijano Sokolić, prvi predsjednik Rotary Cluba Lošinj. Klub djeluje u novouređenim prostorijama nekadašnjeg nautičkog kluba u Marini Lošinjske plovidbe – Turizam u Malom Lošinju, koje su svečano otvorene 8. Veljače 2004. Godine. Rotary Klub Lošinj primio je u posjete brojne članove rotarijance iz čitavog svijeta. Tu su bili članovi Rotary klubova iz Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Norveške, Nizozemske, sad-a, čime Lošinj postaje tradicijsko mjesto rotarijanstva. Rotary Klub Lošinj
Magazin (Graditeljstvo), Božo Marković (Javno bilježništvo), Vinko Mužić (Brodogradnja), Tanja Perić (Predškolski odgoj), Ranko Pezelj (Farmacija), Alan Šepuka (Turizam/ Nautika), Julijano Sokolić (Turizam), Zvonko Spajić (Ugostiteljstvo), Sergio Spanjol (Brodogradnja), Anamarija Vodanović (Medicina/ Opća medicina)
Je ujedno i prvi takav klub osnovan na sjevernojadranskim otocima. No, lošinjski klub nije provodio samo brojne programe humanitarne naravi već i one - edukativne. Tako je prikazano višednevno stvaranje drvenog ugljena iz otočne crnike čemu su nazočile razne školske generacije, a proizvedeni ugljen prodaje se te se tako zarađen novac ulaže u već spomenute programe. U završnim razredima osnovne i srednje škole članovi kluba su govorili o svojim životnim i profesionalnim iskustvima da bi olakšali učenicima završnih razreda školsku i profesionalnu orijentaciju. Lošinjski je klub ponudio i atraktivni program druženja – Zlatnu udicu, a u pripremi je vrijedni program izrade i postavljanja rukohvata po strmim stepeništima Malog Lošinja, kako bi se starijoj populaciji olakšalo kretanje gradom.
Page 110
Rotarijanstvo u Hrvatskoj
Rotary Club Zagreb - Sesvete
Rotarijanci iz Sesveta u akciji Suncokreti
Djeci s tjelesnim oštećenjima, uređenja i opremanja prostorija za osobe s posebnim potrebama u Sesvetama do donacija Caritasovom domu u Vugrovcu. Božićni koncert postao je tradicionalan klupski događaj, a prihodi s koncerta bili su namijenjeni za uređenje prostorija Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava za pomoć djeci s tjelesnim invaliditetom te za unutrašnju obnovu i opremanje prostorija za boravak, rad i rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama u Sesvetama.
Klupske dobrotvorne aktivnosti usredotočene su između ostalog i na pružanje poticaja i pomoći mladima. Stoga je klub utemeljio sustav stipendiranja učenika Srednje škole u Sesvetama. Želja je Rotary Cluba Zagreb - Sesvete dugoročno pomoći napretku lokalne zajednice, prije svega kroz ulaganje u obrazovanje. Dajući doprinos proširenju Rotary obitelji u rc Zagreb Sesvete pokrenuo je inicijativu za osnivanje Rotary kluba u Dugom Selu. Nakon Chartera rc Dugo Selo, rc Zagreb-Sesvete imao je ove godine, kao sponzorski klub, priliku proslaviti i čarter Rotaract Cluba Zagreb – Sesvete, koji je održan 30. Svibnja 2009. Godine. U želji da svojim djelovanjem pomogne naporima cjelokupne Rotary obitelji u iskorjenjivanju dječje paralize, u rujnu mjesecu ove godine, u vrijeme Sesvetskih jeseni, Rotary klub Zagreb-Sesvete odazvao se i akciji Suncokreti. Kako je jedna od ideja vodilja prijatelja iz rc Zagreb-Sesvete širenje
Priznanja uz 80. Obljetnicu Rotaryja u Hrvatskoj
Priznanja Hrvatskog Rotary saveza uz 80. Godišnjicu djelovanja Rotaryja u Hrvatskoj dodijeljena su člananovima Rotary Cluba Zagreb – Sesvete – Ivanu Fridrihu, Davoru Poljaku, Željku Tukši, Stjepanu Kordeku i Ivanu Fišteru.
Prijateljstva kroz druženje, uhodana ekipa iskusnih jedriličara i skipera, članova Rotary Cluba Zagreb-Sesvete, svake godine redovito sudjeluje na Rotary regati zadarskog Rotary kluba. No, i klub u Sesvetama ima atraktivan sportski program za rotarijance i njihove obitelji. Klub u mjesecu ožujku organizira humanitarni kuglački turnir. Turnir okuplja ekipe koje se natječu u veseloj prijateljskoj atmosferi. Za prijatelje s natjecateljskim duhom, istovremeno se organizira i turnir u belotu. Svake godine u listopadu Klub organizira planinarski izlet na Medvednicu, s odredištem u Kaptolskoj lugarnici Gorščica, a u studenom organizira proslavu Martinja. Tom prigodom članovi kluba uprizore ceremoniju krštenja mošta kao i degustacija vina klupskih prijatelja vinara i podrumara. Ove godine proslava Martinja bila je organizirana u suradnji sa Rotary Clubom Dugo Selo. U svibnju 2009. Godine klub je ugostio gse (Group Study Exchange) delegaciju mladih profesionalca iz sad-a (District 7430 - Pennsylvania). Gosti iz Amerike bili su i na druženju s prijateljima iz rc Zagreb-Sesvete. 1
1 Pripremila Vlatka Cikač, Rotary Club Zagreb - Sesvete
Page 113
Pokrenut kotač dobrote
Rotary Club Split Plus 1 ponosan je na činjenicu da je dvjema svojim akcijama Dodir Dobrote i Mislimo na dane koji dolaze otvorio novu epohu u dobročinstvu na području Dalmacije. Kada su prije tri godine organizirali dodjelu prvih Oskara dobrote najvrjednijim donatorima, time su pokrenuli i kotač dobrote, jer je u samo godinu dana na jugu Hrvatske prikupljeno više od deset milijuna kuna pomoći najpotrebitijima. Priča je krenula krajem 2006. Godine kada je prijatelj Damir Skelin, tadašnji tajnik kluba, upravitelju zaklade kap za slap, Anti Raosu, prezentirao koncept humanitarnog projekta do- dir dobrote koji umjesto pukog sakupljanja humanitarnih sredstava ima za cilj i promicanje kontinuiteta, sustavnosti i kvalitativne disperzije humanitarnih sredstava. Devet mjeseci kasnije, u ljeto 2007. Godine na prekrasnoj terasi hotela park u Splitu ideja o dodiru dobrote u organizaciji Rotary Cluba Split Plus pretvorena je u djelo. Te večeri su, po prvi puta ljudi koji su godinama u svojoj okolini prepoznavani kao dobročinitelji, donatori i mecene, postali zvijezde večeri, što je bio i jedan od ciljeva projekta do- dir dobrote kasnije od ljudi nazvanog oscar humanosti. Tijekom te večeri, na dotada neviđenoj humanitarnoj aukciji, licitiranjem osobnih predmeta poznatih osoba, prikupljeno je 471 tisuća kuna pomoći. Uspjeh projekta motivirao
1 RC Split Plus čarter je imao 28. Svibnja 2005., Kumski im je klub RC Split, a kum - prijatelj Marin Busotina
Pokretač akcije Mislimo na dane koje dolaze – Željko Maretić (lijevo), Senka Mrkonjić, predsjednica Udruge i Hrvoje Vojković (RC Zagreb)
Je druge klubove i udruge da svoje akcije podignu na višu razinu, a veći senzibilitet prema temi pomoći osobama s invaliditetom pokazali su i mediji. Ovaj humanitarni koncept promocije društveno korisnog djelovanja u kojem dobročinitelji nisu anonimne osobe već istinske zvijezde, a humanitarno djelovanje je javnosti dostupan čin, postao je najbolji primjer i smjernica ponašanja mnogim dobrim ljudima koji u sebi nose klicu
Želje za humanitarnim djelovanjem. Vrijedno je spomenuti kako dobitnike priznanja za dobročinstvo biraju same udruge, te da je novac samo jedan od segmenata vrednovanja njihova pomaganja jer projekti imaju za cilj razvijati sustavnost, a ne poticati jednokratne novčane pomoći. Humanitarni projekt dodir dobrote je za realizaciju u 2008. Dobio i potporu Stjepana Mesića, predsjednika Republike, a u 2009. Potporu Ministarstva branitelja,
Korak u život – najveći dobrotvorni projekt u zemlji
Rotary Club Zagreb Kaptol, prvi od tri Rotary kluba u Zagrebu koji su čatrerirani 2008. Godine, svečanost prijema u Rotary International upriličio je 12. Veljače u hotelu Regent Esplanade. Povelju je prvom predsjedniku Zvonku Mesiću predao guverner Anton Hilscher, a na čarteru je klub imao već 26 članova. Već iste večeri rc Zagreb Kaptol organizirao je humanitarni koncert u dvorani Lisinski na kojem su nastupili Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Gibonni i Tedi Spalato. Na ovom je dobrotvornom koncertu netom osnovani Klub prikupio čak 500 tisuća kuna koje je namijenio za kupnju 8 pasa vodiča za slijepe i slabovidne osobe. Klub je već bio pripreman za nove, velike projekte. Rotary Club Zagreb Kaptol organizirao je u rotarijanskoj godini 2008./2009. Najveći dobrotvorni projekt u našoj zemlji - Korak u život. Projekt su pokrenuli kako bi prikuotto
Članovi Rotary Cluba Zagreb Kaptol u godini 2009./2010.
Barić (Projektiranje), Zvonko Biljecki (Geinformatika), Romano Bolković (Novinarstvo/Televizija), Ivica Čačić (Turizam), Boris Centner (Bankarstvo), Krešimir Dretar (Financije/ Lizing), Hrvoje Filipović (Prehrambena industrija), Mladen Gajski (Odvjetništvo), Dalibor Hatić (Ekologija), Mladen Hrgarek (Savjetovanje), Juraj Hrvačić (Novinarstvo/Radio), Mislav Jelić (Medicin/Ortopedija), Gordan Kožulj (Odnosi s javnošću), Vatroslav Kuliš (Umjetnost/Slikarstvo), Zvonko
Pili novac i omogućili maturantima koji su odrasli u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima da nastave školovanje. Središnje događanje projekta koji je predvodio prijatelj Josip Paladino, bio je koncert Severine i prijatelja te nogometna utakmica Dinama i Hajduka. Završnu akciju prenosila je televizija, a poznate osobe iz gospodarstva, sporta i politike primale su telefonske pozive u pozivnom centru. Klub je u ovoj odlično osmišljenoj i besprijekorno organiziranoj akciji prikupio čak 5,9 milijuna kuna. Projekt Korak u život imao je i ogroman medijski odjek te je snažno popularizirao Rotary.
Članovi RC Zagreb Kaptol na čarter svečanosti
Mesić (Građevinarstvo), Roberto Motušić (Tržište kapitala), Tahir Mujičić (Umjetnost/Književnost), Rajko Ostojić (Medicina/Interna), Josip Paladino (Medicina/Neurokirurgija), Miroslav Plišo (Odvjetništvo), Zvonimir Radić (Farmaceutska industrija), Darko Radišić (Konditorska industrija), Aljoša Roksandić (Marketing/Komunikacije), Daniel Rosenzweig (Stomatologija), Dalibor Stošić (Umjetnost/Kiparstvo).
Projekt Korak u život nastavljen je i ove godine a središnje događanje najavljeno je za 19. Prosinca, kada će Klub u zagrebačkoj Areni organizirati koncert slavnog tenora Jose Carrerasa. Ovim će koncertom biti obilježena i 80. Godišnjica djelovanja Rotaryja u našoj zemlji.
Page 118
Rotary Zagrebu srcem
Zagreb je 19. Travnja 2008. Godine dobio još jedan Rotary klub – Rotary Club Zagreb Sljeme, koji je već i prije čarter svečanosti koja je toga dana upriličena u hotelu Westin, realizirala prvu veliku donaciju za Udrugu idem, koja brine o djeci s posebnim potrebama. Snažnu predanost rotarijanskoj službi usmjerenoj prema djeci s posebnim potrebama istaknuo je na čarteru prvi predsjednik rc Zagreb Sljeme Dubravko Lepušić. Kum je kluba bio prijatelj Mitko Naumovski iz kumskog kluba Zagreb Centar. Već u travnju 2009. Godine Klub je realizirao humanitarnu akciju – Rotary Zagrebu srcem u kojoj je nabavljeno i donirano 40 električnih invalidskih kolica, ukupne vrijednosti od milijun i 250 tisuća kuna. Ova je vrijedna donacija pokazala zrelost i spremnost ovog mladog kluba da osmisli i uspješno provede složene projekte
Članovi Rotary Cluba Zagreb Sljeme u godini 2009./2010.
Davor Alaburić (Poduzetništvo), Davor Dabinović (Strojarstvo), Branimir Iveković (Odvjetništvo), Renee Ivin (Diplomacija), Branimir Jerneić (Promet/Državna uprava), Ivan Kovač (Marketing), Dubravko Lepušić (Medicina/Psihijatrija), Krešimir Lipovšćak (Financijske usluge), Darinko Marković (Turizam/ Putničke agencije), Ljiljana Mevorah Čokljat (Državna uprava), Željka Mrkša (Obrazovanje/Državna uprava),
Kakav je bio Rotary Zagrebu srcem. Klub je posvećen i klupskoj službi a posebice se pamte lijepa klupska druženja na imanju prijatelja Stjepana Šafrana u Brezničkom Humu, kojima se s radošću pridružuju i rotarijanci iz klubova u Varaždinu.
Renata Muhek (Poduzetništvo), Fikret Našić (Strojarstvo), Alan Ordulj (Arhitektura/Lokalna uprava), Ivan Pejić (sveučilišni nastavnik/Agronomija), Dražen Petrović (Računarstvo), Novak Ražnatović (Veletrgovina), Stjepan Šafran (Metalska industrija), Dubravko Škare (Financijske usluge), Zvonimir Šoštar (Lokalna samouprava), Željko Tufekčić (Državna upava), Zoran Vrcan (Bankarstvo), Vojka Zgombić Popović (Stomatologija).
Page 125
Rotaraktovci su postali rotarijanci
Novi su osječki klub – rc Osijek Josip Juraj Strossmayer, osnovali članovi vrlo agilnog Rotaract Cluba Osijek, 24. Lipnja 2008. Godine, uz svesrdnu pomoć prijatelja iz kumskog – Rotary Cluba Osijek. Klub je čarter imao 13. Prosinca 2008. Godine u Arheološkom muzeju u staroj osječkoj Tvrđi, kum je klubu bio prijatelj Vladimir Zobundžija, a prvi predsjednik Davorin Turkalj. Odmah nakon čartera klub je krenuo u veliki projekt za klub roditelja i djece s teškim invalivjeran
Predsjednici Rotary Osijek Josip Juraj Strossmayer
Davorin Turkalj (2007./2008. I 2008/2009.), Aleksandar Erceg (2009./2010.)
Osijek Josip Juraj Strossmayer na čarteru u Arheološkom muzeju u Osijeku
Članovi Rotary Cluba Osijek Josip Juraj Strossmayer u godini 2009./2010.
Blažek (Parapravna pomoć), Predrag Dotlić (Maloprodaja), Aleksandar Erceg (Marketing), Jerko Glavaš (Obrazovanje), Sandra Jakelić (Marketing), Hrvoj Jurković (Medicina/Kirurgija), Valentina Koprivnjak (Radni odnosi), Ivan Kos (Graditeljstvo), Tomislav Kuna (Osiguranje), Nikola Livančić (Koreografija), Marko Martinović
Ditetom - Novi dan, a kako bi senzibilizirao javnost i prikupio sredstva za adapataciju dnevnog boravka za djecu s posebnim potrebama organizirano je umjetničko događanje – Sto lica stolica, koje je priredio osječki
(Veleprodaja), Boris Matešić (Grafički dizajn), Martina Mikrut (Statistika), Sara Mikrut (Novinarstvo), Josip Prpić (Stomatologija), Ernest Šimić (Upravljanje proizvodnjom), Davorin Turkalj (Obrazovanje), Margareta Turkalj (Arheologija), Mario Vinković (Pravo), Marina Vučetić (Odvjetništvo).
Umjetnik i član kluba – Boris Matešić. On je oslikao stotinu stolica – a «sto lica» stolica prikazano je u knjizi čijom prodajom klub namiče sredstva za ostvarenje ovog socijalnog programa.
Page 127
Rotary magazin
Rotary Club Kaštela
U obitelji i kaštelanski rotarijanci
U obitelji i kaštelanski rotarijanci
Rotary Club Kaštela najmlađi je Rotary klub u Dalmaciji, koji je čarter proslavio 29. Svibnja 2009. Godine. Kumski mu je klub – rc Split Plus, a kum – Damir Skelin. Za prvog je predsjednika izabran Srečko Radnić, tajnik kluba je Ivo Badalov, potpredsjednici su Ivan Badalov i Mijo Rogulj, tajnik Kluba je Joško Donika – Stanojević, a rizničar Mislav Polić.
Rotary Club Vinkovci 1937.
Rotary ponovo i u Vinkovcima
Trebalo je proteći više od sedam desetljeća kako bi se obnovio rad Rotary kluba u Vinkovcima. U spomen na prijeratni klub, koji je osnovan 1937. Godine, obnovljeni je klub dobio ime Rotary Club Vinkovci 1937. Osnivanje kluba potaknuli su prijatelji iz Rotary Cluba Osijek. Osnivačka momčad na dan osnivanja Kluba – 6. Travnja, brojila je 13 članova, a do čarter svečanosti narasla je na 22 člana. Čarter je proslavljen 19. Rujna 2009. Godine u hotelu Plus u Kunjevcu kraj Vinkovaca. Kum je klubu prijatelj Ivan Đurkić iz rc Osijek. Na lijepoj svečanosti povelju Rotary Internationala predsjedniku vinkovačkog kluba Zdenku Paulenki uručio je guverner Peter Krause, a značke Rotary Internationala primili su – Antun Babić (Odvjetništvo), Vlado Bekavac (Poljoprivredni menadžment), Ivo Bikić (Promet), Ivan Bošković (Elektromontaža), Branko Božić (Graditeljstvo), Vladimir Čavlović (Elektroenergetika), Nikola Drobnjak (Medicina/Psihijatrija), Martin Gurgurovac (Kultura/Nakladništvo), Zlatko Kokanović (Kultura/Slikarstvo),
Davor Kuterovac (Poduzetništvo/Strojarstvo), Željko Marin (Revizija), Goran Matoš (Telekomunikacije), Pero Mijakić (Osiguranje), Josip Papac (Bankarstvo), Zdenko Paulenka (Poduzetništvo/ Financije), Mile Petković (Sport/Nogomet), Adam Rendulić (Poljoprivreda/
Ratarstvo), Tomislav Rosandić (Poslovno upravljanje), Bosiljko Stanić (Trgovina), Željko Šarčević (Vodoprivreda), Gabrijel Šokičić (Organizacija u zdravstvu) i Krunoslav Šporčić (Medicina/ Anesteziologija).
Nema komentara:
Objavi komentar