Njemački dnevnik je izravno spomenuo činjenicu da je sin od osumnjičenog organizatora ubojstva pokojnog gospodina Stjepana Đurekovića zaposlen u Uredu predsjednika Republike Hrvatske kao Josipovićev savjetnik

Tamni oblaci udbaške prošlosti nad Banskim dvorima

Tamna sjena udbaške prošlosti stigla je „crvenu vladu“ i predsjednika Republike Hrvatske. Liberalni dnevnik „Süddeutsche Zeitung“ iz Münchena objavio je opširan članak o udbašima iz Republike Hrvatske za koje stoji navedeno, da se nalaze pod državnom zaštitom Republike Hrvatske, kao što je više puta rečeno, i naglašeno, u autorovim osvrtima na miniranje pravne države od strane bivše vlasti Hrvatske demokratske zajednice, i aktualne vlasti Socijaldemokratske partije i Hrvatske narodne stranke, koje nisu niti socijaldemokratske, niti narodne ni hrvatske, osim po imenu. Navedeni članak je i žestoki udarac nekadašnjem udbašu Josipu Manoliću koji se u izbornoj noći grlio sa Zoranom Milanovićem. Cinici bi rekli: u znak proslave „festivala demokracije“ kako Ivo Josipović naziva poluslobodne izbore. U članku navedenog njemačkog dnevnika pod naslovom „Tod in der Garage“ [Smrt u garaži], od 28./29.7.2012. obrađena je velika tema jugoslavenskog državnog terorizma, i udbaških ubojica iz redova titoističkog komunističkog režima koje aktualna vlast voli nazivati antifašističkom vlašću čime rehabilitira jugoslavenski totalitarni komunizam, i krivotvori povijest, jer imenjuje činjenice drugim pojmovima, tako da komunizam naziva „antifašizam“, što je izraz kukavičluka. Povod tome je, što u Republici Hrvatskoj nije pravno rasvijetljeno političko ubojstvo Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu kraj Münchena, 1983. godine, kojeg je ubila jugoslavenska Udba, po zapovijedi CK SKH, čiji je SDP pravni nasljednik. Nedavno je društvo partizanskih komunističkih ratnih veterana, koje se naziva „antifašističkim“ (iako je komunistički antifašizam jedna velika laž), objavilo smrt jednog svog člana-prvoborca, navodeći da je pokojnik bio u Drugom svjetskom ratu „borac protiv naci-fašizma“. Međutim, Drugi svjetski rat nije počeo 22. lipnja 1941. kada su jugo-komunisti otišli u šumu i partizanski rat, nego 1. rujna 1939., a od 23. rujna 1939. su Staljinov SSSR i Hitlerova Njemačke bile saveznice, i zajedno napale i raskomadale antifašističku i antikomunističku Poljsku, što je bio uvod u holokaust. Je li se pokojni „drug“ i u tom razdoblju borio protiv naci-fašizma? Ili je bio sluga pokorni Komunističke internacionale koja je jugo-komunistima zapovijedila suradnju s naci-fašistima. Milijunsko čitateljstvo „Süddeutsche Zeitung“ obaviješteno je o 29. obljetnici likvidacije disidenta komunizma Stjepana Đurekovića, jednog od čelnika zagrebačke Ine iz razdoblja bivše Titove totalitarne SFRJ, koji je ubijen zbog verbalnog delikta, jer je kritizirao titoizam/komunizam, što mu ondašnje partijsko pijunsko rukovodstvo iz Zagreba nije oprostilo, zato što je izrekao istinu o njima - titoistima - o velikoj korupciji u koju su ovi partizanski komunisti bili umiješani. U biti, vrijeme kao da je stalo 1983. godine, jer i danas su strukture Republike Hrvatske premrežene korumpiranim bivšim komunistima, samo što se republika više ne zove socijalistička, jer su „drugovi“ postali pokorne sluge krupnog kapitala. Njemački dnevnik je izravno spomenuo činjenicu da je sin od osumnjičenog organizatora ubojstva pokojnog gospodina Stjepana Đurekovića zaposlen u Uredu predsjednika Republike Hrvatske kao Josipovićev savjetnik, i da državna zaštita koju se pruža njegovom ocu, i bivšem šefu njegovog oca, baca tamno svjetlo na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji slijedeće godine.

Rezolucija 169 od 2. kolovoza 1989. godine

23. je obljetnica od donošenja Senatske rezolucije kojom je američki Kongres počastio Dobroslava Paragu kao „borca za ljudska prava“ iz vremena jugoslavenskog komunizma kada ga je boljševička režimska trojka Račan-Šuvar-Vrhovec u Zagrebu osudila na logorsku kaznu na Golom otoku. (Nakon rezolucije je Paraga imao službeni prijem u Uredu predsjednika Savezne Republike Njemačke, gdje ga je primio ondašnji predsjednik Weizsäcker, kao i prijem u kancelarijama svih važnijih zapadnoeuropskih metropola, dok je u komunističkoj Jugoslaviji bio na crnoj listi, kao što je i u neokomunističkoj RH pod cenzurom i na crnoj listi na kojoj se nalaze samo najčasniji muževi iznutra zarobljene Hrvatske.) Navedenom rezolucijom je jugoslavenskoj satrapiji stavljen ključ u bravu, i titoist i boljševik Ante Marković se iz Washingtona u Beograd vratio praznih džepova, što je bio početak kraja SFR Jugoslavije – umjetne države koja predstavlja „promašaj 20. stoljeća“, kako je CIA navela u svojoj analizi. Navedenom rezolucijom, kojom je Hrvat Dobroslav Paraga, pored Rusa Andreja Saharova, bio jedini na svijetu kojemu je am. Kongres na taj način ukazao čast, i poklonio se njihovoj žrtvi za slobodu, spomenut je i udbaš kojeg je spomenula i „Süddeutsche Zeitung“ kao nekadašnjeg šefa onog čiji je sin savjetnik sramotnog i nepravednog predsjednika Republike, i to kao odgovornog za ubojstvo Paraginog kolege Ernesta Brajdera kojeg su udbaši likvidirali za vrijeme istrage povodom peticije za oslobađanje političkih zatvorenika koju su Paraga i Brajdera sakupljali od uglednika iz ondašnje jugoslavenske javnosti.(U istoj istrazi su udbaši, u znak izraza ljubavi po „Bratstvu i jedinstvu“, polomili obje noge, a tužitelj je na političkom procesu pred zagrebačkim sudom zahtijevao smrtnu kaznu za Dobroslava Paragu.) Do danas Brajderove ubojice, i njihovi zapovjednici i nalogodavci nisu kažnjeni od pravne države Republike Hrvatske, koja očito nije pravna država, naprotiv, u vrijeme vlasti predsjednika Tuđmana obavljali su najviše dužnosti u Republici Hrvatskoj, a danas se nalaze pod državnom zaštitom. Zanimljivo je, da ni američka vlada u posljednjih 20 godina od hrvatske nezavisnosti, koja bez Parage ne bi uopće bila ostvarena, nije potezala pitanje odgovornosti za ubojstvo Ernesta Brajdera, niti odgovornosti za zataškvanje ovog teškog političkog zločina koji su počinili oni čiji ideološki nasljednici danas vladaju Republikom Hrvatskom. Time je i američka vlada, koja je očito izigrala američkog zakonodavstvo, postala suodgovorna za slom demokracije i pravnog poretka u Republici Hrvatskoj. Milanovićeva vlada je najobičnije blebetalo koje jeftinom ideološkom demagogijom, poput priča o „partizanskom antifašizmu“ (iako se radi u stvarnosti o partizanskom boljševizmu, i Oktobarskoj revoluciji koju su titoisti izveli na tlu Hrvatske i BiH u Drugom svjetskom ratu), prikriva svoju nesposobnost vladanja, i rješavanja gorućih pitanja poput astronomske nezaposlenosti, uništavanja hrvatskog narodnog gospodarstva, i skorog gospodarskog i socijalnog sloma koji Republiku Hrvatsku čeka, i koja se nalazi pred vratima Međunarodnog monetarnog fonda, što znači dodatni gubitak suverenosti. Sada joj članci poput navedenog iz novine „Süddeutsche Zeitung“ dolaze kao šaka u oko, što je u cijelosti i zavrijedila, a to je samo vrh ledenog brijega što umišljene vlastodršce na Pantovčaku i u Banskim dvorima čeka. Radi pojašnjenja treba reći, da kad u Njemačkoj bude u uglednom mediju objavljen politički članak takvog kritičkog sadržaja kao o udbašima i državnoj zaštiti koju im pružaju vlasti RH, onda je njemačka politika duboko uključena u privođenje, ne samo udbaša, nego i u kažnjavanje njihovih zaštitnika koji su svojom drskošću ponizili njemačko pravosuđe, te će im biti vraćeno deseterostrukom silinom s kojom će s vremenom biti pometeni kao što je naš „dragi Ivo“ preko noći morao iznenada dati ostavku, i petama dati vjetra, jer strateški saveznik Republike Hrvatske nije mogao preć preko onog što je cijeli svijet već gledao – korupcijsku sramotu uzrokovana vlašću bivših komunista. Pružanje državne zaštite udbašima koji se nalaze na tjeralici Interpola, po nalogu njemačke krim-policije i njemačkog državnog odvjetništva, znači također korupciju, i to tešku korupciju – političku korupciju.

Autor: Gost kolumnist - Prof. Goran Jurišić

http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/28457-tamni-oblaci-udbaske-proslosti-nad-banskim-dvorima

tokic.stjepan723@gmail.com