Govori li akademik Silobrčić o vašem nepoštenju ili nedovoljnoj inteligenciji?
Pismo članovima Razreda za društvene znanosti
Akademik Vlatko Silobrčić u članku Skandalozna odluka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – 'Goldstein ne može u HAZU jer su mu Hrvati genocidni' , Jutarnji list“ od 12. svibnja 2012.) tvrdi:
„Interpretacija Josipa Pečarića da se titula akademika dodjeljuje čovjeku koji je dokazao genocidnost hrvatskog naroda 'ne drži vodu' jer su takve optužbe pobili u Razredu za društvene znanosti.“
U tekstu se spominje i ono što je navodno tvrdio tajnik vašeg razreda:
Tomislav Raukar, tajnik Razreda za društvene znanosti, u sklopu rasprave pročitao je pisma što su tom razredu pristigla s danom razlike: 24. i 25. travnja. Prvo je, datirano 24. travnja, napisao akademik Pečarić, ponavljajući svoje argumente protiv Goldsteina te ispisao ironičnu pohvalu HAZU “što u svoje redove prima najboljega hrvatskog povjesničara koji je dokazao genocidnost hrvatskog naroda“. Drugo pismo, pristiglo dan poslije, napisao je sam Goldstein. U njemu je demantirao Pečarićeve navode i ustvrdio da ovaj izokreće činjenice.
S obzirom da nitko od vas nije demantirao tvrdnje dane u Jutarnjem listu moram vas pitati istine radi:
1)Jeste li doista moj podrugljiv komentar tvrdnje vašeg kandidata o srpskoj osveti zbog ustaškog genocida u NDH i to poslije pet dana postojanja te države, doista protumačili kako tvrdi akademik Silobrčić. Zapravo, on tvrdi da i vi ne znate da osveta ide poslije onoga za što se netko osvećuje (što je razina petogodišnjeg djeteta), pa je doista vaš kandidat „demantirao moje navode“? S tim u svezi, jesam li ja u tom ironičnom pismu naglasio da takvih primjera ima puno, i dao samo nekoliko referenci gdje ih se može naći. Šaljem vam i nepotpun popis takvih tekstova. Jeste li proučavali te tekstove i zaključili da nisam u pravu, već je u pravu je vaš kandidat? Predsjedniku HAZU sam i dao moje dvije spomenute knjige.
2)Je li istina da je akademik Raukar na Izbornoj skupštini samo pročitao pisma bez komentara? Ako je istina ono što tvrdi akademik Silobrčić, kako to da na Skupštini nije prenio stav vašeg razreda? Ako nije istina, zašto nitko iz vašeg razreda nije u „Jutarnjem listu“ pobio neistinu akademika Silobrčića? Tim prije što je očit tendenciozni naslov proizišao iz takve tvrdnje kojim se okrivljuju svi oni koji su glasovali protiv izbora vašeg kandidata, a time i cijela Akademija.
3) U Večernjem listu od 11. 05. 2012. se tvrdi: „akademik Josip Pečarić neakademski lobirao protiv izbora Goldsteina za redovitog člana“. Smatrate li da je neakademsko lobiranje to što sam vam, preko Uprave Akademije, slao tekstove u kojima se govori i o nestručnom radu kandidata ? Ili ste, prije svih drugih vi trebali pobiti tvrdnje iz tih novina? Da jeste, ne bi se o tome i dalje pisalo. Evo dijela razgovora sa mnom u „Hrvatskom listu“, 17. svibnja 2012.:
U medijima se stvara percepcija da ste neakademski postupili (lobirali)?
Lobiranja je doista bilo. Akademici o tome pričaju sa zgražanjem, a čak spominju i mjesto hotel Palace. Ja odavno nisam bio u njemu.
4)Jučer sam članovima Predsjedništva HAZU uputio slijedeći e-mail:
Poštovane kolege akademici,
Kao što znate moje pismo Predsjedniku i Predsjedništvu HAZU poslano je 24. travnja 2012.
Odgovor je stigao ne od Vas kojima je pismo upućeno nego od kandidata već 25. travnja 2012!
U više navrata tražio sam taj odgovor, ali do dana današnjega nitko mi ga nije poslao.
Ja znam da je kandidat veliki kandidat za veleposlanika; ja znam da mu je tata veliki savjetnik Predsjednika (je li istinita priča o njegovoj jučerašnjoj posjeti zakazanoj za 14.30?); ja znam da je stric veliki stručnjak za Bleiburg kome je to izravno potvrdio Sabor. Međutim, u HAZU bi trebali nešto malo značiti i akademici. Dakle, bilo je logično da ja dobijem odgovor 26. travnja 2012! Molim da se u svojim razredima raspitate ima li netko to famozno pismo i pošalje mi kopiju. Stvarno nema smisla da pišem otvoreno pismo Akademiji da bih ga dobio. Je li nepošteno to što ste imali „odgovor“ kandidata 25. travnja 2012., a niste mi ga dali još prije Izborne skupštine, pa niti do dana današnjega? Hoćete li mi ga poslati i kada?
Odgovor je stigao ne od Vas kojima je pismo upućeno nego od kandidata već 25. travnja 2012!
U više navrata tražio sam taj odgovor, ali do dana današnjega nitko mi ga nije poslao.
Ja znam da je kandidat veliki kandidat za veleposlanika; ja znam da mu je tata veliki savjetnik Predsjednika (je li istinita priča o njegovoj jučerašnjoj posjeti zakazanoj za 14.30?); ja znam da je stric veliki stručnjak za Bleiburg kome je to izravno potvrdio Sabor. Međutim, u HAZU bi trebali nešto malo značiti i akademici. Dakle, bilo je logično da ja dobijem odgovor 26. travnja 2012! Molim da se u svojim razredima raspitate ima li netko to famozno pismo i pošalje mi kopiju. Stvarno nema smisla da pišem otvoreno pismo Akademiji da bih ga dobio. Je li nepošteno to što ste imali „odgovor“ kandidata 25. travnja 2012., a niste mi ga dali još prije Izborne skupštine, pa niti do dana današnjega? Hoćete li mi ga poslati i kada?
Srdačno vas pozdravljam,
akademik Josip Pečarić
Nepotpun popis radova povjesničara o nestručnom radu prof. dr. sc. Iva Goldsteina
1. M. Brandt, Život sa suvremenicima, Zagreb, 1966.
2. Anton Zakarija, Crkva i politika, "Marulić", br. 4, Zagreb, 2001.
3. Neven Budak, O knjizi Iva Goldsteina “Hrvatski rani srednji vijek”, Novi Liber, Zagreb, 1995, 511 str., Radovi, Zavod za Hrvatsku povijest, Zagreb 28 (1995.), 299-327.
4. Jure Krišto, „Goldsteinovi ponovno osuđuju Stepinca“, Glas Koncila, 6. 1. 2002.
5. Jure Krišto, “Još jedanput o knjizi Holokaust u Zagrebu”, Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, 34/2002, br. 3, 961-985.
- Vladimir Geiger, Diletantski pripremljena izložba “Prisilni rad i NDH” u Hrvatskom državnom arhivu koja se seli u Berlin. U Treći Reich išlo se i dobrovoljno, Večernji list(Obzor, tjedni politički magazin, br. 203), Zagreb, 1. rujna 2007., str. 46.-47.
- Vladimir Geiger, Prisilni rad i Nezavisna Država Hrvatska 1941 – 1945/Zwangsarbeit und der"Unabhängige Staat Kroatien" 1941 – 1945, - Organizacija izložbe: Culture and more, München; Hrvatski državni arhiv, Zagreb; Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb; Stiftung Neue Synagoge - Centrum Judaicum, Berlin, - Katalog: Hrvatski državni arhiv, Zagreb; Culture and more, München, Časopis zasuvremenu povijest, god. 39, br. 2, Hrvatskiinstitut za povijest, Zagreb, 2007., str. 511.-513.
- Vladimir Geiger, Osvrt na knjigu Hrvatska 1918 - 2008, Ive Goldsteina. Niz otvorenih pitanja,Vijenac, Književni list za umjetnost, kulturu i znanost, god. XVII, br. 397, Matica hrvatska, Zagreb, 21. svibnja 2009., str. 27.
- Vladimir Geiger, U povodu knjige: Ivo Goldstein,Hrvatska 1918 - 2008., Europapress holding, Novi liber, Zagreb 2008., 931 str. – osvrt na poglavlja: 48. “Rasap i slom NDH, Bleiburg i Križni put”, 49. “'Obračun s narodnim neprijateljem'” i 50. “Ratni i demografski gubici”, Časopis za suvremenu povijest, god. 41, br. 1, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009., str. 231.-253.
- Vladimir Geiger, On the book by Ivo Goldstein, Hrvatska 1918 - 2008. (Zagreb: Europapress holding and Novi liber, 2008) with specific reference to chapters 48 (“Decline and Collapse of the Independent State of Croatia, Bleiburg and the Way of the Cross”), 49 (“Retaliation Against the People’s Enemies”) and 50 (“Wartime and Demographic Losses”), Review of Croatian History, V. no. 1, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009., str. 247.-273.
- Vladimir Geiger, Goldsteinologija: Biseri za nezaborav, Hrvatsko slovo, Tjednik zakulturu, god. XVI, br. 789 - 791, HKZ-Hrvatskoslovo d.o.o., Zagreb, 4. - 11. lipnja 2010.: (1). Kompendij neznanja, nestručnosti i šlamperaja, br. 789, 4. lipnja 2010., str. 14.;(2). Krivotvorenje je intelektualni prijestup, br. 790, 11. lipnja 2010., str. 14.; (3). Historiografija nije razonoda, pa ipak …, br. 791, 19. lipnja 2010., str. 14.
- Vladimir Geiger, Pojave i skretanja u hrvatskoj historiografiji. Izmišljotine i pogrješke Ive Goldsteina, Hrvatsko slovo, Tjednik zakulturu, god. XVII, br. 846, HKZ-Hrvatsko slovod.o.o., Zagreb, 8. srpnja 2011., str. 6. i 8.
- Vladimir Geiger, Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca, Časopis zasuvremenu povijest, god. 40, br. 3, Hrvatskiinstitut za povijest, Zagreb, 2008., str. 801.-818.
- Vladimir Geiger, Tito i likvidacija hrvatskih zarobljenika u Blajburgu 1945, Istorija 20. veka, god. XXVIII, br. 2, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 2010., str. 29.-52.
Nema komentara:
Objavi komentar