Otok Vis
Dobro došli na otok Vis, antičku Issu, osnovanu 397 godine prije Krista od Sirakuškog osvajača Dionizija, otok kome je more oduvijek i sudba i oranica. Dobro došli na otok vinove loze i masline, hvaljene još u helenističkim zapisima. Dobro nam došli ne samo ljeti kad sunce peče i grožđe zri, već i kad u poljima beremo ružmarin i maslinu. Dobro došli u čisti ekološki prostor najpoželjnije destinacije Europe, sponu svih kultura mediterana, čiju povijest možete čitati sa kamena Arheološkog muzeja u Visu, ili ribara u Muzeju ribarstva i riblje industrije u Komiži. Komiža je drugo najveće mjesto na otoku sa oko 1500 stanovnika. Smještena je jugozapadnoj strani otoka Visa, ostala je mjesto netaknutog ambijenta drevnog ribarskog mjesta. Komižani su se bavili prvenstveno ribarstvom, i poljoprivredom, ali se danas sve više bave turizmom. Donedavno mali ribarski gradić, Komiža je postala ekskluzivno turističko odredište koje svojim intimnim ambijentom i bogatom gastronomskom ponudom privlači sve više gostiju. Antička Issa, najstarije je urbano naselje na Jadranu. Još su stari Grci iskoristili ovu prirodno zaštičenu luku koja i danas privlači brojne nautičare. Za ljubitelje kulture tu su tradicionalni koncerti Viških glazbenih večeri i Arheološki muzej smješten u tvrđavi iz 19. stolječa, u kojem se čuva blago antičke Isse.U šetnji kamenim ulicama, privući će vas zamamni mirisi ribljih specijaliteta iz brojnih restorana i konoba, a zabavu potražite u kavanama, barovima, disko klubu, terenima za tenis, odbojku, košarkašku i vodene sportove. Otok Biševo omiljena je meta izletnika s Visa, ali i s drugih dalmatinskih otoka. Do njega se danas, zahvaljujući brzim brodicama, stiže lako i iz udaljenijih mjesta, a poludnevni ili jednodnevni izleti oduševit će svakoga. Na otoku ima nekoliko spilja, a najpoznatija je Modra spilja u uvali Balun. Vrlo je slična spilji na Capriju u Italiji, ali je od nje atraktivnija i raskošnija. Pristupačna je od 1884., a do nje se dolazi čamcem. Za sunčana dana i mirna mora, napose oko podneva, sunčane zrake koje prodiru kroz podvodni otvor u Modru spilju odbijaju se od morskog dna i osvjetljavaju spilju modrom, a predmete u vodi srebrnastom bojom. Brusnik, Svetac, Jabuka i Palagruža. Brusnik je nenaseljeni vulkanski otočić velik oko 200 metara. Područje je zaštićeno. Brusnik je udaljen 12nm od Komiže. Jabuka je vulkanska nepristupačna 97 metara visoka klisura, također nenaseljena. I na njoj žive neke endemske vrste i bogato je ribom. Udaljena je 36nm od Komiže. Svetac je otok udaljen oko 15nm od Komiže, površine oko 4 četvorna km na njemu se nalazi naselje Sv. Andrija i ilirska utvrda. Palagruža je najudaljenije otočje od 4 otoka, udaljena je 43nm od Komiže. Na otoku Vela Palagruža je svjetionik izgrađen 1875 godine i arheološko nalazište od stare grčke. Podmorje otoka je iznimno bogato ribom. Ako odlučite napustiti obalu, desetak kilometara u unutrašnjost otoka nudi Vam se nekoliko seoskih domaćinstva koji ne zaostaju ni u kvaliteti spravljanja bogatih autohtonih specijaliteta, a oduševit će Vas i gostoprimstvo kojim će Vas dočekati domaćini. Uvale Milna, Ženka, Zaglav, Bargujac, Stončica, Rukavac, Parja, Rogačić, Svitnja, Podstražje, Stiniva i druge pružaju svaka na svoj način doživljaj rajskog otoka, i privlače turiste i nautičare. Još jedna atraktivna špilja na otočiću Ravnik, samo 15tak minuta čamcem od Komiže, svakako još jedno mjesto koje treba vidjeti. Doživljaj igre svjetlosti nije moguće doživjeti samo na otoku Biševu u Modroj špilji. Otok Vis također nudi sličnu atraktivnu ronilačku lokaciju: Zelenu špilju. Nalazi se na jugozapadnoj obali otočića Ravnik koji je jedan od niza otočića smještenih uz jugoistočnu obalu otoka Visa. Zbog geomorfoloških karakteristika ovo je područje proglašeno zaštićenim krajolikom RH. Naziv „zelena“ špilja je dobila po zelenkastom odsjaju mora, posljedici mnoštva zelenih algi koje se nalaze na dnu ulaznih stijena. Dodatnu atraktivnost špilji daje otvor na stropu špilje kroz koji prolazi sunčeva svjetlost. Snažan stup sunčeve svjetlosti u moru daje magični efekt zelene boje. Na prednjoj strani špilje nalazi se masivni kameni stup koji dijeli prednju stranu špilje na dva dijela čineći dva velika otvora. Desni otvor je dosta širi od lijevoga. Špilja je prostrana i u nju se može bez problema ući i brodicama pa predstavlja dobru zaštitu nautičarima. Na lokaciju se dolazi brodom koji se može usidriti ispred špilje i na tom je mjestu najbolje i započeti ronjenje. Dubina se kreće oko 30 metara i može se istražiti i jedna omanja špilja. Nakon toga treba krenuti lagano prema Zelenoj špilji istodobno istražujući zid. Roneći prema špilji dubina mora se lagano smanjuje. Dubina mora u špilji je od 3 do 7 metara. Špilja ima dosta posjetilaca koji barčicama ulaze u nju, pa se mora često pogledati prema površini mora kako bi se pravodobno izbjegla nezgoda. U špilji se neće pronaći bogat život, ali u nju smo i tako došli uživati u igri svjetlosti. Prije svega zanimljiva je njezina geološka formacija. Bogat život pronaći ćemo na ulazu u špilju gdje možemo uživati u igri plova riba i u pogledu na kolonije algi i spužve čije boje zablistaju na svjetlosti lampe. Treba pozorno istraživati svaku rupu jer naizgled pusta, ponekad skriva bujan i zanimljiv život....više
Nema komentara:
Objavi komentar