UPOZNAJTE ANĐELE KOJI ŽIVE MEĐU NAMA
Kada na ulici, autobusu, javnoj priredbi sretnete medicinsku sestru trebate znati da ste sreli zemaljskog anđela koji žrtvuje svoje zdravlje i svoj život da bi pomogao vama, a da bi saznali kako one žive i rade, koje probleme imaju morate završiti u bolnici i ležati mjesec dana da shvatite koliki mukotrpan posao rade ovi zemaljski i nebeski anđeli, slabo plačene za posao koji svaki dan obavljaju, stavlja ih u red anđela koji žive i rade među nama, a mi ih ne primječujemo sve dok ne završimo na njihovoj njegi. One su vam majka i otac, braća i sestre, sluge koje izvršavaju sve vaše potrebe, i osobno da imam novca darovao bi njima. Medicinske sestre rade na području unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije. Njihovi su pacijenti djeca, odrasli i starci. Rade na vrlo različitim radnim mjestima – od patronaže do jedinica intenzivne skrbi – katkada samostalno, katkada u timu, a katkada pomažu liječnicima. Neke sestre bave se uglavnom pružanjem sestrinske skrbi, a druge organizacijom ili nastavom. Zbog svega toga postoje velike razlike u poslovima različitih sestara. No ono što je zajedničko svim sestrama jest sustavni pristup otkrivanju i rješavanju zdravstvenih problema iz njihova djelokruga. One promatraju i procjenjuju tjelesno i psihičko stanje te ponašanje svojih pacijenata. Tako prepoznaju potrebe za sestrinskom skrbi i osiguravaju važne podatke liječnicima za prepoznavanje i praćenje toka bolesti. Utvrđuju rizike za zdravlje te mogućnosti pacijenata i njihovih obitelji za aktivno sudjelovanje u njezi i liječenju. Na osnovi svega toga planiraju, provode i ocjenjuju uspješnost sestrinske skrbi. Najviše sestara radi u bolnicama. One pomažu svojim pacijentima u ublažavanju, rješavanju i podnošenju problema koje imaju zbog bolesti, propisanih pretraga, načina liječenja, boravka u bolnici i odvajanja od obitelji. Primjerice, zbog bolesti ljudi se ne mogu brinuti o sebi, mogu dobiti dekubitus ili se tuže na bolove. Često su zabrinuti zbog pretraga i sa strepnjom očekuju nalaze. Različiti načini liječenja mogu uzrokovati poteškoće poput gubitka kose ili mučnine. Mnogi bolesnici teško podnose boravak u bolnici – ne snalaze se u novoj sredini, ne znaju komu se od osoblja mogu obratiti, a tu su i drugi bolesnici koji mogu biti teško bolesni, nervozni ili umirući. Mnoge bolesti, osobito kronične, zahtijevaju promjenu načina života i primjenu novih vještina nakon otpuštanja iz bolnice. Zato sestre moraju pripremiti bolesnike za samostalan život kod kuće – poučavaju ih, primjerice, pravilnoj prehrani, samokontroli glukoze, načinu uzimanja lijekova i mnogočemu drugome, ovisno, dakako, o bolesti. Budući da neke zadatke s područja sestrinske skrbi (hranjenje bolesnika, kupanje, pomoć pri obavljanju nužde i sl.) provodi pomoćno osoblje, sestre ih poučavaju te organiziraju i nadziru njihov rad. Bolničke sestre također provode ili sudjeluju u provedbi mnogih medicinskih postupaka – od različitih načina primjene lijekova do hemodijalize.
Svi se ovi poslovi prilagođuju posebnim obilježjima i potrebama bolesnika na različitim odjelima, tako da postoje velike razlike u poslovima sestara, recimo, na pedijatriji, kardiologiji, kirurgiji, psihijatriji ili na odjelu za rehabilitaciju. Sestre u bolnicama mogu raditi i u dijagnostičkim ordinacijama – npr. za alergološka ispitivanja ili endoskopije, na odjelima za hitan prijam bolesnika, u operacijskim dvoranama itd. Danas ima sve više ustanova za njegu i rehabilitaciju u kući, a mnoge od njih kao oblik privatne prakse osnivaju sestre. Sestre koje su zaposlene u tim ustanovama rade u bolesnikovu domu. Njihov je posao vrlo sličan poslu bolničkih sestara, uključujući i mnoge postupke koji su se nekada provodili isključivo u bolnicama – injekcije, infuzije, liječenje kisikom itd. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zaposleno je oko tisuću patronažnih sestara s višom stručnom spremom. One posjećuju svoje pacijente u njihovu domu. Rade najviše s trudnicama, mladim majkama i oboljelima od kroničnih bolesti. Poučavaju njih i članove obitelji o zdravlju i bolesti, njezi djeteta, skrbi za bolesne i nemoćne u krugu obitelji itd. Katkada organiziraju tečajeve, npr. za trudnice, i pripremaju zdravstveno-odgojne materijale. Njihov je glavni zadatak pomoći ljudima da se što bolje brinu o svojemu zdravlju i zdravlju članova obitelji i da što bolje i samostalnije žive unatoč kroničnim bolestima i ograničenjima. Odlazeći u domove svojih pacijenata, imaju priliku otkriti i probleme zbog kojih valja uključiti socijalne radnike, fizioterapeute i druge stručnjake. Surađuju s obiteljskim liječnikom i drugim zdravstvenim osobljem te ključnim ljudima i organizacijama u zajednici na rješavanju javnozdravstvenih problema.
Sestre mogu raditi s liječnicima u raznim ordinacijama gdje pripremaju pacijente i pomažu pri pretragama te samostalno provode neke medicinske postupke daju injekcije, uzimaju uzorke za pretrage i previjaju rane. Manji broj sestara radi u službama za hitnu medicinsku pomoć, a neke izvan zdravstva, npr. u domovima umirovljenika i dječjim vrtićima. Oko sto pedeset viših medicinskih sestara radi u sestrinskim školama, a otprilike isto toliko njih vodi vježbe na klinikama i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za studente sestrinstva. Većina viših sestara radi na rukovodećim mjestima. Kao glavne sestre, one se bave planiranjem, upravljanjem i razvojem sestrinske djelatnosti, organiziraju i nadziru rad sestara i pomoćnog osoblja, vode brigu o zapošljavanju i trajnom obrazovanju osoblja kojim ravnaju itd.
U KB-u Osijek otpušteno je 37 medicinskih sestara, a još toliko ih je na listi za otkaz. Kako je čak 20 posto medicinskih sestara zaposleno na određeno, znači da svaka peta, ili 5.000 njih, može ostati bez posla
MZbog zabrane zapošljavanja u zdravstvu, što ju je krajem studenog uveo ministar zdravstva u KB Osijek bez posla je u zadnja tri tjedna ostalo 37 medicinskih sestara, a još toliko ih je na listi za otkaz. Do kraja godine samo će ta bolnica otkazati ugovore o radu za ukupno 77 medicinskih sestara, upozorili su jučer iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara. Prema procjenama tog sindikata, zbog Milinovićeve zabrane zapošljavanja bez posla bi mogla ostati svaka peta medicinska sestra u zemlji, ili oko 5.000 medicinskih sestara!
Čak 20 posto medicinskih sestara u bolnicama, naime, zaposleno je na određeno vrijeme. Prema anketi što ju je u 56 bolnica proveo sindikat medicinskih sestara, oko devet posto sestara radi na određeno vrijeme do tri godine, njih četiri posto ima ugovore na određeno vrijeme dulje od tri godine, a samo tri posto medicinskih sestara koje rade na određeno na zamjeni su i time ulaze u kategoriju na koje se ministrova zabrana ne odnosi.
Situacija u drugim bolnicama u Hrvatskoj jednako je zabrinjavajuća. Prema saznanjima sindikata, mnoge su medicinske sestre koje je bolnica zaposlila zbog povećanog opsega posla i rade temeljem ugovora na određeno vrijeme, poslane kućama na dvomjesečni odmor, i rečeno im je da će ih nakon toga pozvati ponovno na posao. O kojim se ustanovama konkretno radi sindikalci ne žele govoriti, jer su medicinske sestre - kako kažu - u strahu za svoja radna mjesta.
Imamo informacije iz drugih bolnica da se ugovori o radu neće produžavati. Bojimo se da će se krajem godine, kada uglavnom ističu ugovori na određeno vrijeme, dobar dio njih otkazati. Odluka se provodi, i samo je pitanje kome će ravnatelji umjesto božićnice podijeliti otkaze - upozorila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare tajnica Hrvatskog strukovnog sindikata, Tajana Drakulić.
Posebnu težinu zabrani zapošljavanja, drže u sindikatu, daje odredba po kojoj se ravnatelj koji se ne pridržava zabrane može razriješiti dužnosti prije isteka mandata. Malo će koji ravnatelj, smatraju, ugroziti svoju poziciju u korist zaposlenih u svojoj bolnici.
Lavina otpuštanja medicinskih sestara nije samo sindikalni problem, jer će bolesnici, obzirom na nedostatak tog kadra u bolnicama, biti nedovoljno zbrinuti. Nacionalna strategija razvoja zdravstva od 2006.-2011. navodi kako u Hrvatskoj, prema europskim standardima, već sada manjka 60 posto medicinskih sestara. S 52 sestre na 100.000 stanovnika ne zadovoljavamo ni minimalne kadrovske normative propisane posebnim pravilnikom, već i po tom minimalnom standardu nedostaje 25 posto medicinskih sestara.
I stručnjaci zavoda za javno zdravstvo izračunali su da bi uz ovakav trend zapošljavanja, bez najnovije zabrane, trebali 60 godina da dostignemo prosjek Europske unije - upozorava Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Sindikata. - Ako se zna da medicinske sestre rade s pacijentima 24 sata, te da u skrbi o bolesniku sudjeluju sa 80 posto, a svi drugi zdravstveni djelatnici sa 20 posto, onda je očito da će otpuštanjem sestara pacijenti ostati bez zdravstvene skrbi koja im je zakonom zajamčena - upozorava Prašnjak.
Smanjivanje broja medicinskih sestara pogodit će i njihove kolegice čija radna mjesta nisu upitna. Ako se zna da medicinske sestre mjesečno ostvare i do 115 sati prekovremenog rada, izvjesno je da će otkazivanje ugovora o radu desecima sestara biti dodatni teret osoblju koje ostane u bolnici. U Hrvatskoj je oko 25.000 medicinskih sestara, a one čine više od 50 posto zaposlenih u sustavu zdravstva.
Sindikalci su jučer uputili apel ministru Milinoviću i ravnateljima bolnica da prije nego počnu davati otkaze razmisle o svakoj medicinskoj sestri koja je primljena zbog većeg opsega posla.
Kad broj medicinskih sestara padne ispod propisane norme, nije ugrožena samo zdravstvena djelatnost, nego život svakog pacijenta.
Nema komentara:
Objavi komentar