nedjelja, 22. rujna 2013.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DIJASPORI Hrvatski svjetski sabor: Možemo biti bogati, no političke ‘elite’ ne žele da Hrvatska ozdravi

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI  U DIJASPORI:Hrvatski svjetski sabor: Možemo biti bogati, no političke ‘elite’ ne žele da Hrvatska ozdravi           


Posted on 21.09.2013 by editor
Piše Damir Kramarić, novinar – suradnik HAZUD-a


Nezainteresiranost struktura na vlasti za program oporavka pokazala je da ni HDZ, ni SDP ne mogu prihvatiti zdrav program, baš zato što je u njemu sve transparentno i zato što tu nema niti eura ispod stola – zaključio je Niko Šoljak, predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora. Da Hrvatska nipošto nije u bezizlaznoj situaciji, da već postoje gotovi gopodarski programi koji jamče izlaz iz krize, te da Hrvatska posjeduje pravo bogatstvo resursa od kojih bi dobro moglo živjeti čak dvadeset milijuna ljudi, istaknuto je u uvodu skupa Hrvatskog svjetskog sabora dijaspore i Domovine, koji je održan u petak 20. rujna u Zagrebu. Posebna vrijednost tog skupa, prema mišljenju potpisnika ovih redova, je to što su tamo, makar i neizravno, jasno i glasno izrečeni odgovori na pitanja nad kojima već tjednima ‘glavu razbijaju’ mnogi tobože nezavisni hrvatski politički analitičari. Jer premda nitko nije izravno dao odgovor na pitanje: ‘Zašto Milanović ne želi Njemačkoj izručiti bivšeg obavještajca koji je upoznat sa svim tajnama djelovanja hrvatskog političkog sustava i svim detaljima hrvatskog gospodarstva temeljenog na korupciji, političkim vezama i poznanstvima?’, iz tvrdnji izrečenih na skupu Hrvatskog svjetskog sabora dalo se razabrati vrlo jasan odgovor. Evo i detalja: Potpredsjednik Hrvatskog svjetskog sabora, akademik Ivan Miloš, na početku je okruglog stola uz videoprojekciju prezentirao gospodarski program čiji je naručitelj bila Europska Unija i čiju je izradu financirala s nepovratnim sredstvima. Od većeg broja prometno-industrijskih projekata, koje je akademik Miloš izložio, posebnu pozornost izazivaju 1) Izgradnja nizinske elektrificirane željezničke pruge Rijeka-Karlovac-Gotovo, i dalje do Budimpešte, Praga, Bratislave, odnosno do velikog prometno-logističkog europskog čvorišta koje godišnje generira više od 90 milijuna tona tereta u međunarodnom javnom prometu, osobito prema području Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka i koje, s više od dvije trećine sveukupnih svjetskih potrošača, predstavlja najveće tržište na svijetu, danas i u idućih najmanje 100 godina; 2) Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala ‘Zagrebačko pristanište’ na području Luke Rijeka, kao najvećeg europskog prometno-logističkog čvorišta na Jadranu za koji je Europska komisija pokazala osobiti interes i zbog čega je izdala svoj certifikat, kojim potiče svoje poduzetnike za ulaganje razvojnog kapitala upravo u projekte od osobitog interesa za EU, na području riječkog, glavnog hrvatskog prometnog pravca; 3) Razvoj ‘Poslovnog centra Karlovac’ kao točke regulacije međunarodnog javnog prometa između prometnih grana i industrije, koju zahtijeva roba u ovom prometu…. Za sve te programe i projekte, rečeno je, postoje konkretni interesi strateških partnera iz EU-a i cijeloga svijeta (Kina, SAD, Katar, Kuvajt, Egipat), koji nude strateško partnerstvo kroz koncesije, jer su utvrdili, iz sadržaja EU-projekata, da je tržište osigurano na dugi vremenski rok. To znači da Hrvatska može donijeti svoju razvojnu strategiju u kojoj će posebno odrediti prioritete i utvrditi model za prihvaćanje strateškog partnerstva, jer se više ne može i ne treba zaduživati nego pokrenuti svoj New Deal i u predstojećem srednjoročnom razdoblju otvoriti najmanje 150.000 novih proizvodnih radnih mjesta, osigurati najmanje 4,5% fiksnog i dugoročnog porasta BDP-a, te ući u red visoko razvijenih zemalja Europe i svijeta, a sve to bez bilo kakve prodaje svoga teritorija i bez rizika za uloženi kapital. Naravno, Hrvatska mora pokazati konkretnu političku volju za tu strategiju i mora znati upravljati svojim strateškim resursima, koji se procjenjuju na 50 milijarda eura, naglašeno je, između ostalog, na prezentaciji gospodarskog programa odobrenog i od Europske Unije.
- Taj program započet je prije šest-sedam godina, a bio je dovršen 2010. godine. Nudili smo ga Hrvatskoj vladi za vrijeme premijera Sanadera, nudili smo ga i Jadranki Kosor, kao i Zoranu Milanoviću, no nitko nije htio ni čuti za njega. U Hrvatskoj smo u proteklih nekoliko godina održali i tri-četiri znanstvena skupa na kojima smo htjeli pokazati da za Hrvatsku ima izlaza. No, sveopća nezainteresiranost političkih struktura na vlasti pokazala je da ni HDZ, ni SDP ne mogu prihvatiti zdrav program, baš zato što je u njemu sve transparentno i zato što tu nema niti eura ispod stola. Zbog njihovih dubioza, u Hrvatskoj takvo što očito ne prolazi – kazao je nakon prezentacije gospodarskog programa temeljenog na izgradnji prometne infrastrukture NikoŠoljak, predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora, te dodao da je srž hrvatskog problema to što sustavom vladaju ljudi kod kojih ništa što je zdravo ne može proći.
- Taj sustav služi samome sebi, a ne narodu. Prilagođen je vladajućim strukturama i oni to ne žele mijenjati, zbog čega se već 23 godine vrtimo u krug. Zbog toga uopće nije važno tko je na vlasti. Situacija je uvijek ista, što znači da treba demontirati sustav koji upropaštava hrvatski narod. No, idemo objediniti znanstvenike širom svijeta da daju programe za sve segmente obnove Hrvatske. Nastojat ćemo uvjeriti ljude da rješenja ima, ali izvan sustava kakav od početka devedesetih vlada Hrvatskom – dodao je Šoljak, te potom pojasnio da prihvaćen gospodarski program temeljen na izgradnji prometne infrastrukture i usvojen od Europske Unije više neće ponovno predstavljati, već da će u budućnosti Hrvatski svjetski sabor nastaviti predstavljati druge programe oporavka Hrvatske – primjerice program obnove poljoprivrede i druge specifične programe.
-        Predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora naglasio je, potom, da je nedavno u tri grada u Hrvatskoj (Osijek, Ludbreg i Umag) u organizaciji Hrvatskog svjetskog sabora održana Olimpijada kulture u kojoj su sudjelovali poznati i priznati umjetnici iz čak 58 zemalja svijeta, no da o tom svjetski značajnom događaju hrvatski mediji, za razliku od svjetskih, uopće nisu izvještavali. I to je, naglasio je Šoljak, još jedan dokaz da nakaradni medijsko-politički sustav koji postoji u Hrvatskoj ne podržava ništa zdravo ili dobro.
-        – Sada je veći jaz između Domovine i iseljene Hrvatske nego prije ostvarenja slobodne Hrvatske. To je zato jer politika nastoji ljude udaljavati i ne prihvaća dijasporu, iako Hrvati u inozemstvu zajedno imaju budžet veći nego cijela Republika Hrvatska – dodao je Šoljak, nakon čega su svi prisutni zaključili da treba raditi na zajedništvu domovinske i iseljene Hrvatske. Zaključeno je također da će se treći Sabor hrvatske dijaspore održati 21., 22. i 23. svibnja slijedeće godine.
-        Nada Landeka, tajnica HAZUD-a Hrvatska i predsjednica Veronika Vere, udruge za zaštitu žrtava pravosuđa, progovorila je potom o ne djelovanju hrvatskog pravosuđa i korupciji u pravosuđu. Kao najbolji primjer tako bolesnog stanja navela je brojne ovrhe i deložacije kojima se tisuće ljudi već godinama izbacuju na ulicu, iako zahtjeve za ovhama podnose ‘kreditni uredi’ koji u Hrvatskoj djeluju ilegalno, odnosno protuzakonito.
-        – Podnijeli smo zahtjev za promjenom Ovršnog zakona, Poreznog zakona i Zakona o predstečajnim nagodbama, jer su ti zakoni najobičnija smijurija usmjerena na nastavak pljačke hrvatskih građana. Treba hitno zaustaviti i deložacije ljudi koji su opljačkani od strane ilegalnih kreditnih posrednika i drugih financijskih mešetara – zaključila je Nada Landeka, te potom skrenula pozornost pristunih na web stranicu HAZUD-a, na kojoj se objavljuju brojni tekstovi o problemima u hrvatskom pravosuđu, te gdje se, baš kao i na skupovima Hrvatskog svjetskog sabora, sustavno poziva na zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske.
-        Martin Boljevac, predsjednik Udruge diskriminiranih i nezadovoljnih građana RH i ovlašteni sudski vještak naglasio je, pak, da hrvatsko pravosuđe ne funkcionira i zbog toga što nemamo dovoljno kvalificiranih sudskih vještaka čiji je zadatak da ocjenjuju sudske presude, te da na osnovu obrazloženja presude utvrde je li presuda pravedna i u skladu sa zakonom. Boljevac je potom pozvao građane na usavršavanje za sudskog vještaka, naglasivši da bi veći broj kvalificiranih vještaka značilo i pravednije pravosuđe u cjelini.

Nema komentara:

Objavi komentar