STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
JANJEVAČKI HRVATI IVI JOSIPOVIĆU: NAJLJEPŠE JE DA NAM DATE TRI AUTOBUSA I SVE ZA HRVATSKU
Josipović u Janjevu: Od 1100 obrtnika ostala samo dvojica
Od 1100 obrtnika koliko ih je nekad živjelo u Janjevu, danas su ostala samo dvojica i to zorno oslikava stanje u toj maloj hrvatskoj zajednici koju je hrvatski predsjednik Ivo Josipović posjetio u sklopu službenog boravka na Kosovu. Župnik don Mato Palić pozdravio je u crkvi hrvatsko izaslanstvo, a cijelo je mjesto pred crkvom otpjevalo hrvatsku himnu, ali unatoč srdačnu dočeku prisutni nisu prikrivali siromaštvo i očito odumiranje mjesta. U župnoj crkvi sv. Nikole okupilo se i staro i mlado, ali da se ne bliži blagdan Male Gospe pa su mnogi Janjevci došli iz Zagreba, velika crkva sv. Nikole s 12 redova širokih klupa jedva da bi bila puna jer je u mjestu ostalo još 195 Hrvata. "Baš prošli tjedan otišla je jedna šesteročlana obitelj, kako bi im djeca drugdje počela novu školsku godinu", objašnjava Josip 'Jozef' Glasnović, također dugogodišnji zagrebački Janjevac. Svi preostali janjevački Hrvati imaju rodbinu u Hrvatskoj, kaže Glasnović, uglavnom u zagrebačkoj Dubravi i u Kistanju u Dalmatinskoj zagori, kamo su mnogi doselili tijekom rata u Hrvatskoj. Župa Janjevo prvi se put spominje 1303., o čemu svjedoči i slika u crkvi, a Glasnović priča kako su 2003. svečano proslavili sedamstotu godišnjicu. Do 1973. župnik je u Janjevu bio don Anto Baković koji je sagradio i župni dvor, uz crkvu danas jednu od rijetkih održavanih zgrada. Mjesto koje svadbu već godinama ne pamti, zadnjih je godina doživjelo više posjeta hrvatskih dužnosnika. Prije Josipovića "bio je (bivši predsjednik Stjepan) Mesić, bila je (bivša predsjednica vlade Jadranka) Kosor, ali ništa se ne mijenja", kaže Glasnović koji kaže kako bi "možda najbolje bilo da se i preostali janjevački Hrvati u 'nekoliko autobusa' presele u Hrvatsku gdje bi im bilo bolje, jer ovdje im nema budućnosti". Prije 1991. ondje je živjelo gotovo devet tisuća Hrvata. Mladi su se za rata bojali nasilne mobilizacije i odlazili, a masovnom odlasku pridonio je, kaže ravnatelj janjevske osnovne škole, dolazak srpskog radikala Vojislava Šešelja koji je Janjevce pitao što čekaju, zašto ne odlaze. Iako je od glavnoga kosovskoga grada udaljeno tek petnaestak kilometara, u Janjevo se uskom i lošom cestom putuje gotovo cijeli sat. Mjesto oronulih kućica u kojima, kažu mještani, gotovo svakodnevno nestaje struje, u oštru je kontrastu s Prištinom prepunom dizalica i novogradnji. Pedeset posto svih stanovnika Kosova mlađe je od 25 godina, na prištinskome korzu teško je uočiti odraslu osobu, a u Janjevu gotovo i nema djece. U janjevskoj osnovnoj školi što nosi ime albanskoga povjesničara rođenog u Janjevu, Shtjefena Gjecovija, školuju se zajedno Hrvati, Albanci i Romi, kaže ravnatelj škole. Dugogodišnja učiteljica, janjevačka Hrvatica s 40 godina staža objašnjava kako je nastava i dalje na srpskom, ali se uskoro očekuje modificiranje srpskog programa za hrvatsku djecu. Josipović je Janjevo posjetio u petak zajedno s kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom koja je na sastanku s hrvatskim predsjednikom u Prištini oobećala da će se truditi da kosovski Hrvati dobiju status ustavom priznate manjine sa zajamčenim mjestom u parlamentu. Josipović kaže kako je o tome razgovarao i s premijerom Hashimom Thacijem i predsjednikom skupštine Jakubom Krasniqijem. Hrvatski će predsjednik na kraju posjeta Kosovu u subotu posjetiti srpski manastir Dečane, kao i hrvatski kontingent u sastavu međunarodnih snaga KFOR-a.
Evo dragi Hrvati tko su vam prijatelji: Albanci/Kosovari osim što su prognali s Kosova Hrvate sada u Hrvatskoj pomoću droge truju hrvatsku djecu
Albanci/Kosovari mogu u Hrvatskoj carevati, a ti isti kosovski Albanci su prognali s Kosova janjevačke i letničke Hrvate, koji su tamo živjeli dulje, nego brojni doseljeni Albanci na Kosovo. Nisu kosovski Albanci po zločinu na Hrvatima bili ništa bolji od trajno zločinačkih Srba, kojima je zločinstvo prema Hrvatima u genima. Simbolični ostatak Hrvata na Kosovu nema status niti pravo nacionalne manjine. Ne spominju ih Kosovari kao nacionalnu manjinu. Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu i živi. Potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i obližnje Bosne i Hercegovine, koji su se tokom 14. stoljeća naselili na Kosovu. Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. Prvo pismeno spominjanje je godine 1303. od strane pape Benedikta XII., koji Janjevo spominje kao centar katoličke župe Svetog Nikole. Od 1991. nadalje, ponajprije zbog povišenog pritiska Albanaca, a zatim od 1998. zbog nemira na Kosovu je većina njih iselila, ponajviše u Hrvatsku. Godine 1948. bilo je 5.290 Hrvata ( 0.7 % stanovništva Kosova ), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije. 1971. bio je 8.264, a 1981. 8.718 Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), 1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 195. Trenutno stanje je takvo da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Toliko o mogućem suživotu na kosovu, a naše Hrvate Janjevce su kompletno istjerali iz njihovih ognjišta. Albanci/Kosovari osim što su prognali s Kosova Hrvate sada u Hrvatskoj pomoću droge truju hrvatsku djecu. Evo dragi Hrvati tko su vam prijatelji. Kada su u pitanju djeca i kada ih se treba zaštititi kao život i nosioce općeg, Hrvatsku, hrvatski narod bez oklijevanja treba ustati i sa svim raspoloživim sredstvima boriti se protiv trovača naše djece, da se nikada više ne usude! ! !
Fotografiju poslalo dijete od 13 godina
Zagreb - Zadar, 7. rujna 2013. godine
Nema komentara:
Objavi komentar